Na osnovu člana 246. Zakona o radu ("Službeni glasnik RS, br. 24/05, 61/05, 54/09), Gradsko veće Grada Novog Sada, i Savez samostalnih sindikata Grada Novog Sada i opština - Sindikat radnika kulture Novog Sada, koji zastupa Lazar Popara, zaključuju
POSEBAN KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA USTANOVE KULTURE ČIJI JE OSNIVAČ GRAD NOVI SAD
(Objavljen u "Sl. listu grada Novog Sada", br. 11 od 23. marta 2011)
I. OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Posebnim kolektivnim ugovorom za ustanove kulture čiji je osnivač Grad Novi Sad (u daljem tekstu: Kolektivni ugovor), uređuju se prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih iz radnog odnosa u ustanovama kulture čiji je osnivač Grad Novi Sad (u daljem tekstu: ustanova kulture), kao i međusobni odnosi učesnika ovog kolektivnog ugovora.
Član 2.
Poslodavac, u smislu ovog kolektivnog ugovora je ustanova kulture.
Zaposleni, u smislu ovog kolektivnog ugovora je lice koje je, u skladu sa Zakonom o radu (u daljem tekstu: Zakon), i drugim propisima kojima su uređena prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa, zasnovalo radni odnos kod poslodavca iz stava 1. ovog člana.
Član 3.
Ovaj kolektivni ugovor neposredno se primenjuje.
Kolektivnim ugovorom kod poslodavca ne mogu se utvrditi manja prava i nepovoljniji uslovi zaposlenih od prava i uslova utvrđenih ovim kolektivnim ugovorom, a moguće je utvrditi i veća prava i povoljnije uslove od prava i uslova utvrđenih zakonom i Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u ustanovama kulture čiji je osnivač Republika Srbija.
Kolektivnim ugovorom kod poslodavca biće obuhvaćene sve specifičnosti ustanova kulture koje proističu iz delatnosti koje ustanove obavljaju, a u vezi su sa pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenih iz radnog odnosa.
II. ZASNIVANjE RADNOG ODNOSA
Član 4.
Radni odnos može da zasnuje lice koje ispunjava opšte uslove utvrđene Zakonom i uslove utvrđene aktom o organizaciji i sistematizaciji poslova ustanove kulture.
Poslodavac je dužan da zatraži mišljenje reprezentativnih sindikata (u daljem tekstu: sindikat), pre donošenja akta iz stava 1. ovog člana.
Sindikat je dužan da svoje obrazloženo mišljenje dostavi poslodavcu u roku od 10 dana od dana prijema akta iz stava 1. ovog člana. Ukoliko sindikat u predviđenom roku ne dostavi svoje obrazloženo mišljenje poslodavcu, smatra se da je dato pozitivno mišljenje.
Poslodavac je dužan da akt iz stava 1. ovog člana, nakon donošenja, dostavi sindikatu.
Član 5.
Poslodavac je dužan da zaposlenom omogući da pod uslovima i na način propisan Zakonom i drugim opštim aktima, ostvaruje svoja prava koja mu pripadaju na radu i u vezi sa radom.
Član 6.
Radni odnos zasniva se zaključivanjem ugovora o radu, pod uslovima propisanim Zakonom i drugim opštim aktima.
Ugovor o radu zaključuju poslodavac i zaposleni, na neodređeno ili određeno vreme, u skladu sa Zakonom i drugim opštim aktima.
Član 7.
Ugovorom o radu ne mogu se utvrditi manja prava i nepovoljniji uslovi od prava i uslova predviđenih Zakonom i drugim opštim aktima.
Član 8.
Zaposleni ostvaruje prava i obaveze iz radnog odnosa danom stupanja na rad.
Poslodavac je dužan da zaposlenom, dostavi fotokopiju prijave na obavezno socijalno osiguranje, najkasnije u roku od 15 dana od dana stupanja zaposlenog na rad.
Član 9.
Ugovorom o radu može se ugovoriti probni rad za vreme koje je neophodno da zaposleni pokaže svoje stručne i radne sposobnosti, koji ne može biti kraći od dva, ni duži od šest meseci.
Obavljanje poslova zaposlenog koji je na probnom radu prati poslodavac, odnosno neposredni rukovodilac, koji je dužan da najkasnije tri radna dana pre prestanka ugovorenog probnog rada, dostavi poslodavcu konačnu ocenu o radnim i stručnim sposobnostima zaposlenog.
Zaposlenom koji za vreme probnog rada nije pokazao odgovarajuće radne i stručne sposobnosti, radni odnos prestaje istekom roka određenog ugovorom o radu.
Za vreme probnog rada zaposleni i poslodavac mogu da otkažu ugovor o radu sa otkaznim rokom od pet radnih dana.
III.STRUČNO OSPOSOBLjAVANjE I USAVRŠAVANjE
Član 10.
Poslodavac je dužan da sačini program stručnog osposobljavanja i usavršavanja zaposlenih .
Program iz stava 1. ovog člana realizuje se u skladu sa finansijskim planom, u okviru sredstava iz budžeta Grada Novog Sada (u daljem tekstu: budžet Grada) ili sopstvenih i drugih prihoda.
Osnivač Grad Novi Sad daje saglasnost na program stručnog usavršavanja koji se finansira iz budžeta Grada.
Poslodavac je dužan da vodi evidenciju o stalnom stručnom osposobljavanju i usavršavanju zaposlenih i da stvara potrebne materijalne, organizacione i druge uslove za ove potrebe.
Zaposleni, koga poslodavac uputi na stručno osposobljavanje i usavršavanje, potpisuje ugovor o međusobnim pravima i obavezama sa poslodavcem.
Ugovorom iz stava 5. ovog člana uređuju se prava na naknade (školarina, stipendija i plate).
Zaposleni ne može da trpi štetne posledice ako poslodavac ne organizuje stručno osposobljavanje i usavršavanje.
Član 11.
Zaposleni, koga na stručno osposobljavanje i usavršavanje upućuje poslodavac, ima pravo na naknadu plate, naknadu troškova stručnog osposobljavanja i usavršavanja, kotizacije i nabavke udžbenika.
IV. RADNO VREME
Član 12.
Puno radno vreme iznosi 40 časova nedeljno.
Opštim aktom kod poslodavca može se utvrditi radno vreme u kraćem trajanju, ali ne kraće od 36 časova nedeljno.
O rasporedu radnog vremena u ustanovama kulture odlučuje poslodavac na osnovu opšteg akta u okviru godišnjeg radnog vremena, uzimajući u obzir potrebe procesa rada i Zakonom garantovane odmore i odsustva u toku rada.
Član 13.
Raspored, početak i završetak radnog vremena kod poslodavca, utvrđuje se na sledeći način:
- na radnim mestima gde proces rada to dozvoljava radno vreme je jednokratno, radna nedelja traje pet radnih dana - puno radno vreme, i
- na poslovima gde proces rada traje neprekidno ili duže od punog radnog vremena, rad se organizuje u smenama, odnosno turnusima.
Radno vreme zaposlenih u ustanovama kulture koji rade na administrativnim i stručnim poslovima utvrđuje se u periodu od 7,30 do 15,30 časova.
Početkom primene elektronske identifikacije zaposlenih pri ulasku i izlasku sa mesta rada, utvrđuje se klizno radno vreme zaposlenih u trajanju od osam časova dnevno, s tim da radno vreme počinje u intervalu od 7, 30 do 8, 00 časova, a završava se u intervalu od 15, 30 do 16, 00 časova, u zavisnosti od toga kada je zaposleni došao na svoje mesto rada.
Opštim aktom koji donosi poslodavac, bliže se određuje raspored, početak, završetak i preraspodela radnog vremena u ustanovi kulture, u skladu sa Zakonom, uz prethodno pribavljeno mišljenje sindikata.
Poslodavac je dužan da u pisanoj formi obavesti zaposlenog o rasporedu i promeni rasporeda radnog vremena, najmanje sedam dana pre promene rasporeda radnog vremena.
Član 14.
Rad koji se obavlja u vremenu od 22,00 časa do 6,00 časova narednog dana smatra se radom noću i predstavlja poseban uslov rada u pogledu utvrđivanja prava i zaštite zaposlenih.
Rad u smeni mora se organizovati tako da zaposleni ne radi neprekidno više od jedne radne nedelje noću, a duže samo uz njegovu pisanu saglasnost.
Član 15.
Radno vreme zaposlenih koji imaju status umetnika čini efektivno radno vreme i vreme za ličnu pripremu.
Umetnik iz stava 1. ovog člana jeste fizičko lice koje stvara autorska dela iz oblasti umetničke delatnosti ili izvodi umetnička i autorska dela iz sledećih oblasti umetničke delatnosti:
- knjiga i književnost (stvaralaštvo, izdavaštvo, knjižarstvo, prevodilaštvo),
- muzika (stvaralaštvo, produkcija, interpretacija),
- likovne i primenjene umetnosti, vizuelne umetnosti i arhitekture,
- scensko stvaralaštvo i interpretacija (drama, opera, balet i ples),
- kinematografija i audio-vizuelno stvaralaštvo, i
- umetnička fotografija.
Efektivno radno vreme čini vreme zajedničke pripreme na probama, vreme predstave, koncerta i programa.
Vreme za ličnu pripremu utvrđuje se posebnim aktom kod poslodavca.
Član 16.
Radno vreme zaposlenih koji obavljaju programske i tehničke poslove obuhvata i čekanje na rad.
Čekanje na rad iz stava 1. ovog člana predstavlja vreme koje zaposleni u sedištu ustanove kulture ili određenoj organizacionoj jedinici provede čekajući na eventualno raspoređivanje na radni zadatak.
Član 17.
Zaposleni koji radi sa nepunim radnim vremenom ima sva prava iz radnog odnosa srazmerno vremenu provedenom na radu, osim ako za pojedina prava Zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu nije drugačije određeno.
Član 18.
Puno radno vreme skraćuje se zaposlenom koji radi na napornim i za zdravlje štetnim poslovima.
Skraćivanje radnog vremena vrši se srazmerno štetnom dejstvu uslova rada na zdravlje, odnosno radnu sposobnost zaposlenog u zavisnosti od specifičnosti poslova i zadataka osnovne delatnosti poslodavca, a najviše 10. časova nedeljno, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom kod poslodavca i aktom o proceni rizika.
Zaposleni koji radi skraćeno radno vreme ima ista prava i obaveze iz radnog odnosa, kao i zaposleni koji radi puno radno vreme.