Na osnovu člana 7. stav (1) Zakona o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga ("Službeni glasnik BiH", broj 8/06), Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 47. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 4. marta 2009. godine, i na 27. sjednici Doma naroda, održanoj 26. marta 2009. godine, donijela je

ODLUKU

O USVAJANjU DRŽAVNE STRATEGIJE ZA NADZOR NAD OPOJNIM DROGAMA, SPREČAVANjE I SUZBIJANjE ZLOUPOTREBE OPOJNIH DROGA U BOSNI I HERCEGOVINI

(Objavljeno u "Sl. glasnik BiH", br. 31 od 21 aprila 2009)

I.
Usvaja se Državna strategija za nadzor nad opojnim drogama, sprečavanje i suzbijanje zloupotrebe opojnih droga u Bosni i Hercegovini za period od 2009. do 2013. godine.
II.
Sastavni dio ove Odluke je Državna strategija za nadzor nad opojnim drogama, sprečavanje i suzbijanje zloupotrebe opojnih droga u Bosni i Hercegovini za period od 2009. do 2013. godine.
III.
Ova Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
PSBiH, broj 330/09
26. marta 2009. godine Sarajevo
Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Beriz Belkić, s. r.
Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Ilija Filipović, s. r.

DRŽAVNA STRATEGIJA ZA NADZOR NAD OPOJNIM DROGAMA, SPREČAVANjE I SUZBIJANjE ZLOUPOTREBE OPOJNIH DROGA U BOSNI I HERCEGOVINI

za period 2009. - 2013.

Lista skraćenica
CMZ - Centar za mentalno zdravlje - ustanove nivoa primarne zdravstvene zaštite
EMCDDA - Evropski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama, Lisabon
EU - Evropska unija
HIV - humani virus imunodeficijencije
NVO - nevladine organizacije
RAR - brza procjena i odgovor - metodologija istraživanja (rapid assessment response, engl.)
SPB/SPI - spolno prenosive bolesti - infekcije
SZO - Svjetska zdravstvena organizacija

Pozadina inicijative

Pravo na zdrav život je jedno od osnovnih prava koje proizilazi iz međunarodnih konvencija i predstavlja pravo pojedinca, a posebno djece, omladine i porodice. Kako bi se to pravo ostvarilo, neophodno je da bosanskohercegovačko društvo, prvi put, učini sistematičan napor i angažira sve relevantne subjekte u društvu. S tim ciljem izrada Strategije za nadzor nad opojnim drogama, sprečavanje i suzbijanje zloupotrebe opojnih droga (u daljnjem tekstu: Strategija za nadzor nad opojnim drogama), dokaz je namjere države da na uređen način i sistemski pruži pomoć onima koji su u društvu najranjiviji i koji bez njenog angažmana ne bi imali adekvatnu zaštitu.
U nacrtu Evropskog partnerstva između Evropske unije i BiH, koji su politički podržali ministri vanjskih poslova EU u decembru 2005. godine, borba protiv droga uvrštena je među prioritete, a prije svega razvijanje politike za borbu protiv zloupotrebe droga na državnom nivou u skladu s EU standardima.
Strategija za nadzor nad opojnim drogama ima ogromnu vrijednost u sistemskom pristupu rješavanja ovog, za društvo veoma kompleksnog, problema kroz mobilizaciju velikog broja profesionalaca na svim nivoima vlasti u procesu njene izrade kao i realizaciji i promociji dobrog primjera saradnje vladinog i nevladinog sektora u nastojanju da zajednički doprinesu pozitivnim strateškim promjenama u oblasti suzbijanja zloupotrebe opojnih droga u BiH.
S tim ciljem Strategija za nadzor nad opojnim drogama određuje prioritete u borbi protiv zloupotrebe opojnih droga, te načine njihovog ostvarivanja.

Uvod

Nedozvoljena upotreba droga uključuje širok spektar supstanci, koje se zbog svog štetnog djelovanja stavljaju pod kontrolu. Unošenje opojnih droga u organizam na bilo koji način dovodi do razvoja bolesti ovisnosti, teškog narušavanja zdravlja, a najčešće kod mladih ljudi između 14 i 25 godina. Sve ove supstance povećavaju rizik od trovanja, bolesti ovisnosti, psihoze, samoubistava, smrti i kriminala. Zloupotreba opojnih droga povećava rizik prenošenja HIV-a i hepatitisa B i C. Prema podacima SZO, procjenjuje se da u Evropi ima od 1,5 do 2 miliona ovisnika od teških droga, a da je oko polovine svih slučajeva AIDS-a u evropskoj regiji nastalo kao rezultat ubrizgavanja droga injektiranjem. Ekonomske i socijalne promjene koje su se desile i još su u toku u zemljama centralne i istočne Evrope predstavljaju pogodne uslove za širenje narkomanije. Specifična događanja u BiH proteklih godina (zemlja izašla iz rata, traume, tranzicija, pad ekonomije, poremećen sistem vrijednosti, nezaposlenost, siromaštvo, besperspektivnost, opće nezadovoljstvo mladih po pitanju rješavanja njihovih problema, odbacivanje tradicionalnih vrijednosti) predstavljaju pogodno tlo za širenje zloupotrebe opojnih droga i kriminala, koji su usko međusobno povezani. Problem opojnih droga postaje izražen i u krugu osnovnih i srednjih škola u većim gradskim centrima i pored sve prisutnijeg videonadzora u školskim dvorištima, što ukazuje na potrebu da se alarmira cjelokupna bosanskohercegovačka javnost, a posebno profesionalni krugovi u odgovoru na ove i slične pojave.
Ovisnost o opojnim drogama je sociopatološka pojava koja remeti fizičko, psihičko zdravlje, socijalnu i ekonomsku ravnotežu, pogađa i pojedinca i njegovu porodicu, kao i širu zajednicu. Neophodan je kompleksan, multisektorijalan, sistematičan pristup u rješavanju svih oblika i faza ove pojave.
Bosna i Hercegovina ne posjeduje metodološki jedinstven sistem evidencije i praćenja u oblasti zloupotrebe opojnih droga, te stoga i ne raspolaže tačnim podacima o ovoj pojavi, ali je opći utisak da je ona u porastu. Sporadična istraživanja koja su rađena na području BiH potvrđuju da se stanje u ovoj oblasti ne razlikuje umnogome od stanja u zemljama u okruženju.
Najčešće korištena droga je marihuana, koju koristi od 7 do 25%1 adolescenata, a procenat se mijenja u zavisnosti od uzrasta, sredine u kojoj žive, spola (procenat se povećava sa uzrastom, veći je u urbanim sredinama i u većim gradovima, te među muškom populacijom). U porastu je i korištenje sintetskih droga, naročito među srednjoškolskom omladinom. Prosječna dob prvog uzimanja je 15 godina, prvog injektiranja droga je 21 godina (18 godina u starosnoj grupi od 18 do 24), a prvog odlaska na liječenje između 22 i 25 godina.
Pravilo je da ovisnik uzima više supstanci istovremeno, a obično počinje s alkoholom i marihuanom, te brzo prelazi na opijatska sredstva. Opijatski tip ovisnosti najprisutniji je među ovisnicima i čini oko 90% populacije koja dođe na liječenje.
Analizom stanja može se konstatirati da je:
- u BiH velika dostupnost opojnih droga;
- sve veći procenat mladih i žena koji koriste opojne droge;
- veliki broj saobraćajnih nesreća vezanih za upotrebu opojnih droga;
- visoka korelacija korištenja opojnih droga sa samoubistvom, trovanjem, kriminalom i nasiljem;
- značajan broj rizičnih grupa stvoren tokom rata: trajno onesposobljena