ZAKON

O NOTARIMA

(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 86 od 5. oktobra 2004, 2/05, 74/05, 91/06, 37/07, 50/10, 78/11)

I- OSNOVNE ODREDBE

Cilj zakona

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se organizacija, ovlašćenja, način rada, notarski ispit, kao i druga pitanja od značaja za rad notara na teritoriji Republike Srpske.

Javna služba

Član 2.

(1) Služba notara je javna služba koju obavljaju notari, koji su samostalni i nezavisni nosioci te službe.
(2) Zadatak notara je da vrši obradu, ovjeravanje i potvrđivanje javnih isprava, te vrši druge poslove u skladu sa ovim zakonom.
(3) Notar je dužan odgovarajućim mjerama osigurati nezavisno i nepristrasno obavljanje notarske službe, pridržavajući se zabrane učestvovanja u pravnim poslovima u skladu sa ovim zakonom.
(4) Notar je dužan svojim ponašanjem, u službi i van nje, pokazivati da je dostojan poštovanja i povjerenja koje uživa služba notara i izbjegavati svako ponašanje koje proizvodi utisak kršenja obaveza koje su mu zakonom propisane, naročito utisak o zavisnosti i pristrasnosti.
(5) Notaru nije dopuštena reklama koja je u suprotnosti sa njegovom javnom službom.

Obavljanje službe

Član 3.

(1) Notar obavlja službu notara profesionalno i isključivo kao zanimanje tokom vremena za koje je imenovan, u skladu s ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona.
(2) Notar može svoju službu vršiti do navršenih 65 godina života, ukoliko ne nastupe razlozi na prijevremeni prestanak službe prema članu 25. stav 1 t. 1. i 3. do 6. ili za razrješenje prema članu 26. ovog zakona.

Dokazna snaga notarskih isprava

Član 4.

(1) Notarske isprave su sve isprave notara, koje on sačini na osnovu ovog zakona u okviru svoje nadležnosti.
(2) Notarske isprave su: notarski obrađene isprave, notarske ovjere i notarske potvrde.
(3) Notarske isprave vrijede kao javne isprave i važe na teritoriji cijele Republike Srpske, kod svih organa vlasti, pravnih lica i drugih institucija, nezavisno od toga od kojeg su notara na teritoriji Bosne i Hercegovine izdate.
(4) Notarski obrađene isprave koje je notar sačinio u granicama svojih službenih ovlašćenja u propisanoj formi imaju punu dokaznu snagu javne isprave o izjavama datim pred notarom.
(5) Notarske ovjere i potvrde imaju dokaznu snagu javne isprave o činjenicama o kojima se u njima svjedoči.
(6) Dopušteno je dokazivati da je izjava netačno notarski obrađena, odnosno da su posvjedočene činjenice netačne.

II- NOTARSKI ISPIT I ORGANIZACIJA NOTARA

1. Notarski ispit

Pristup notarskom ispitu

Član 5.

(1) Svako lice koje ispunjava uslove za obavljanje službe notara iz čl. 6., 7. i 20. t. od 1. do 5. ovog zakona može kod Ministarstva pravde Republike Srpske (u daljem tekstu: Ministarstvo) podnijeti zahtjev za pristup polaganju notarskog ispita. U tu svrhu Ministarstvo objavljuje pismeno obavještenje radi prikupljanja zahtjev kandidata za polaganje notarskog ispita, koje se objavljuje u dnevnim listovima.
(2) Po prijemu zahtjeva Ministarstvo utvrđuje da li kandidat ispunjava uslove za polaganje ispita, o čemu se donosi rješenje.
(3) Obavještenje o odluci kojom se utvrđuje da kandidat ispunjava uslove za polaganje ispita dostavlja se kandidatu i predsjedniku komisije iz člana 8. ovog zakona, a rješenje kojim se utvrđuje da kandidat ne ispunjava uslove dostavlja se samo kandidatu. Nezadovoljni kandidat ima pravo prigovora prema odredbama zakona koji reguliše upravni postupak.

Uslovi za pristupanje polaganju notarskog ispita

Član 6.

Polaganju notarskog ispita može pristupiti lice koje je nakon položenog pravosudnog ispita, u smislu člana 20. tačka 4. Zakona o notarima, radilo najmanje pet godina na poslovima struke.

Pohađanje pripremnog seminara

Član 7.

Uslov za pristupanje polaganju notarskog ispita predstavlja i obaveza pohađanja pripremnog seminara kandidata, o čemu mora imati pismeni dokaz, u skladu sa članom 128. ovog zakona.

Komisija za polaganje notarskog ispita

Član 8.

(1) Notarski ispit se polaže pred komisijom za polaganje notarskog ispita (u daljem tekstu: komisija) koja se sastoji od pet članova.
(2) Komisiju imenuje ministar pravde Republike Srpske (u daljem tekstu: ministar). Dva člana Komisije predlaže direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca Republike Srpske, a tri člana ministar, i to: dva člana iz reda lica koja će na pripremnim seminarima iz člana 128. ovog zakona educirati kandidate i jednog člana iz reda državnih službenika Ministarstva koji ima položen pravosudni ispit.
(3) Prilikom imenovanja komisije ministar će nastojati da vodi računa o ravnomernoj nacionalnoj zastupljenosti njenih članova.
(4) Članovi komisije moraju biti diplomirani pravnici sa položenim pravosudnim ispitom i iskustvom u struci od najmanje 10 (deset) godina ili profesori pravnog fakulteta iz oblasti koje su od značaja za notarijat.
(5) Nakon isteka prelaznog perioda iz člana 6. stav 2. ovog zakona, dva člana komisije umjesto direktora Centra za edukaciju sudija i tužilaca predlaže Notarska komora.
(6) Komisija je nadležna za pripremu i sprovođenje notarskog ispita, ocjenjivanje kandidata koji ispunjavaju uslove predviđene konkursom, te ima druga prava i obaveze utvrđene ovim zakonom i drugim propisima.
(7) Komisija u vršenju svojih poslova osigurava poštivanje i primjenu principa zakonitosti, javnosti, profesionalne nepristrasnosti, političke nepristrasnosti, odgovornosti, efikasnosti i ekonomičnosti.
(8) Komisija donosi pravilnik kojim uređuje način svoga rada.
(9) Administrativno-tehničke i računovodstvene poslove za komisiju obavlja Ministarstvo.

Notarski ispit

Član 9.

Notarski ispit se polaže pismeno i usmeno.

Predmet pismenog ispita

Član 10.

Pismeni ispit sastoji se od tri ispitna zadatka koji se rade do četiri sata. U dva od ovih ispitnih zadataka treba provjeriti da li su kandidati u stanju sačinjavati notarske isprave u sljedećim pravnim oblastima:
1. obligaciono i stvarno pravo,
2. porodično i nasljedno pravo,
3. privredno pravo,
4. izvršni postupak.

Plan ispita i termin polaganja

Član 11.

Plan ispita i termin polaganja notarskog ispita određuje predsjednik ispitne komisije.

Obavještavanje o terminu

Član 12.

Kandidat kome je odobreno polaganje ispita mora o tome biti obaviješten najmanje 30 dana prije termina određenog za polaganje pismenog ispita. Ukoliko kandidat pismeno pristane, ovaj rok može biti i kraći.

Postupak na pismenom ispitu

Član 13.

(1) Prije početka pismenog ispita utvrđuje se identitet kandidata koji su pristupili polaganju pismenog notarskog ispita.
(2) Pismenom ispitu mogu prisustvovati samo predsjednik i članovi komisije, kao i službenici Ministarstva koji će nadgledati polaganje ispita.
(3) Za vrijeme pisanja pismene radnje kandidati se mogu koristiti samo tekstovima propisa.
(4) Za vrijeme pismenog ispita kandidatima nije dozvoljeno međusobno dogovaranje o predmetima pismene radnje, razgovor sa drugim licima, niti napuštanje prostorija u kojima se ispit obavlja.
(5) Ukoliko se neki kandidat posluži nedopuštenim pomoćnim sredstvima, biće isključen sa ispita i smatraće se da taj kandidat ispit nije položio.

Ocjenjivanje pismenih radnji

Član 14.

(1) Svaki pismeni ispitni zadatak ocjenjuju dva člana komisije nezavisno jedan od drugoga. Svi članovi komisije glasanjem odlučuju o izboru članova koji će ocjenjivati pismene zadatke, pri čemu mora učestvovati član komisije koji je dao pismenu radnju. Ispitni zadaci se ocjenjuju anonimno, a u tu svrhu se ocjenjivanje vrši pod šifrom koju dodjeljuje Ministarstvo, bez oznake imena kandidata.
(2) Radovi se ocjenjuju ocjenama odličan (10), vrlo dobar (9), dobar (8), sasvim zadovoljava (7), zadovoljava (6) i nije položio (5), pri čemu se kao pojedinačne ocjene mogu davati samo pune ocjene. U slučaju različitog ocjenjivanja izračunava se prosječna ocjena do dvije decimale (npr. 7,50).
(3) Kandidat kod koga najmanje dva pismena zadatka nisu ocijenjena kao položio", nije položio cijeli ispit.
(4) Prosjek ocjena za sve pismene radove predstavlja rezultat pismenog ispita. Rezultat ispita utvrđuje komisija.

Usmeni dio ispita

Član 14a.

Usmeni dio ispita polaže se u jednom danu iz Propisa o službi notara i odbrane pismenih ispitnih zadataka.

Poziv na usmeni dio ispita

Član 14b.

Usmeni dio ispita polaže se pred Komisijom u pravilu 60 dana nakon završenog pismenog dijela ispita.
Kandidatima će se zajedno sa pozivom za usmeni dio ispita saopštiti rezultati pismenog dijela ispita.
Poziv za usmeni dio ispita će se dostaviti kandidatima najkasnije 30 dana prije polaganja usmenog dijela ispita.

Zapisnik

Član 14v.

Za vrijeme polaganja pismenog i usmenog ispita vodi se odvojeni zapisnik. U zapisnik se upisuju lični podaci kandidata, sastav Ispitne