aaa bbb


Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:


ZAKON

O SUDOVIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

(Objavljeno u "Sl. novine FBiH", br. 38 od 04 jula 2005, 22/06, 63/10, 72/10, 7/13)

GLAVAI

OPĆE ODREDBE

Sadržaj zakona

Član 1.

Ovim Zakonom uređuje se: organizacija, nadležnost, finansiranje, pravosudna uprava i druga pitanja od značaja za organizaciju i funkcioniranje općinskih sudova, kantonalnih sudova i Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud Federacije).

Sudska vlast

Član 2.

Sudovi vrše sudsku vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

Nezavisnost

Član 3.

Sudovi su samostalni i nezavisni od zakonodavne i izvršne vlasti.
Niko ne smije uticati na nezavisnost i nepristrasnost sudije pri odlučivanju u predmetima koji su mu dodijeljeni u rad.

Osnivanje sudova

Član 4.

Sudovi se osnivaju i ukidaju ovim Zakonom.

Zaštita prava

Član 5.

Sudovi štite prava i slobode zagarantirane ustavima Bosne i Hercegovine, Federacije i kantona i zakonom, te osiguravaju ustavnost i zakonitost.
Sudovi u svom radu postupaju nepristrasno, blagovremeno i efikasno.

Preispitivanje sudskih odluka

Član 6.

Sudsku odluku može preispitivati samo nadležni sud povodom pravnih lijekova u postupku propisanom ustavom ili zakonom.

Obaveznost sudskih odluka

Član 7.

Odluke svih sudova u Bosni i Hercegovini obavezujuće su na teritoriji Federacije.

Javnost i transparentnost

Član 8.

Rad sudova je javan ukoliko nije drugačije određeno zakonom.
Transparentnost rada suda osigurava se javnim raspravljanjem u postupcima pred sudovima, objavljivanjem sastava suda, te davanjem obavještenja javnosti o toku sudskog postupka, pod uvjetima predviđenim zakonom. Transparentnost se može ostvarivati i objavljivanjem sudskih odluka i drugih informacija od interesa za javnost.

Sastav sudova

Član 9.

Sudovi sude kao sudije pojedinci ili u vijećima sudija, odnosno u vijećima sudija i sudija porotnika, a u određenim slučajevima predviđenim zakonom mogu postupati i odlučivati i stručni saradnici.
Sastav sudskog vijeća određuje se zakonom.
Ako zakonom nije drugačije propisano, Vrhovni sud Federacije sudi u vijećima sastavljenim od trojice sudija, a u vijećima sastavljenim od pet sudija kada odlučuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijeća.

Službeni jezici

Član 10.

Službeni jezici koji se koriste u sudovima su bosanski, hrvatski i srpski a službena pisma su latinica i ćirilica.
Sud vodi postupak i donosi odluke na jeziku kojim se služi sudija u postupku ili jeziku koji odredi predsjednik vijeća, s tim da će se stranci, na njen zahtjev, osigurati prijevod na ročištu ili prijevod odluke suda na jezik kojim se stranka služi u postupku i to u krivičnom postupku na trošak suda, a u svim ostalim postupcima na trošak stranke. Stranke mogu pismena upućivati sudu na bilo kojem od službenih jezika.

Službene legitimacije

Član 11.

Sudijama se izdaju službene legitimacije.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Visoko sudsko i tužilačko vijeće) propisuje obrasce i izgled službene legitimacije a izdaje ih Federalno ministarstvo pravde.

Sudska toga

Član 12.

Sudije u toku suđenja i prilikom javnog objavljivanja odluka nose togu.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće propisuje korištenje i izgled sudske toge a Federalno ministarstvo pravde osigurava njenu nabavku i raspodjelu.

Oznake pripadnosti

Član 13.

Sudije i službenici suda ne smiju ispoljavati bilo kakvu vjersku, političku, nacionalnu ili drugu pripadnost za vrijeme vršenja službenih dužnosti.
Oznake vjerske, političke, nacionalne ili druge pripadnosti ne smiju se isticati na sudskoj zgradi ili u prostorijama suda.
Zabrana iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na stranke i treća lica.

Pečat

Član 14.

Sudovi imaju pečat u skladu sa zakonom.

Saradnja i pravna pomoć

Član 15.

Sudovi su dužni sarađivati međusobno, kao i sa organima vlasti i stranim sudovima.
U stvarima iz svoje nadležnosti sudovi pružaju pravnu pomoć drugim sudovima u Bosni i Hercegovini, u skladu sa zakonom.
Organi vlasti i pravna lica koja vrše javna ovlaštenja dužni su sudovima, na njihov zahtjev, blagovremeno dostaviti spise, isprave i druge podatke potrebne za vođenje sudskog postupka.
Sudovi međunarodnu pravnu pomoć pružaju u skladu sa međunarodnim dokumentima ili na osnovu načela reciprociteta.

GLAVAII

ORGANIZACIJA I NADLEŽNOST SUDOVA

1. Organizacija i područje djelovanja sudova

Općinski sudovi

Član 16.

Općinski sudovi obrazuju se za područje jedne ili više općina u kantonu.

Kantonalni sudovi

Član 17.

Kantonalni sudovi obrazuju se za područje jednog kantona.

Vrhovni sud Federacije

Član 18.

Vrhovni sud Federacije je najviši žalbeni sud u Federaciji.

Obavljanje poslova u sjedištu i van sjedišta suda

Član 19.

Sudovi obavljaju poslove iz svoje nadležnosti u svom sjedištu.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, općinski sudovi mogu poslove iz svoje nadležnosti obavljati i izvan svog sjedišta u odjeljenjima izvan sjedišta suda u prekršajnim odjeljenjima izvan sjedišta suda, kao i u drugim mjestima na sudskim danima, u skladu sa zakonom.
Vrhovni sud Federacije i kantonalni sudovi mogu poslove iz svoje nadležnosti obavljati van svog sjedišta iz razloga efikasnosti, smanjenja troškova ili iz drugih opravdanih razloga.

Odjeljenje izvan sjedišta suda

Član 20.

Odjeljenje izvan sjedišta suda obrazuje se i ukida ovim Zakonom.
Odjeljenje izvan sjedišta suda trajno je smješteno u mjestu koje se nalazi na području suda, ali izvan njegovog sjedišta.
U odjeljenju izvan sjedišta suda sud, po pravilu, obavlja sve poslove iz svoje nadležnosti za područje za koje je odjeljenje obrazovano.
Radom odjeljenja izvan sjedišta suda rukovodi predsjednik suda.
Predsjednik suda utvrđuje mjesto vođenja postupka i način formiranja sudskih vijeća u predmetima u kojima broj sudija raspoređenih u odjeljenju izvan sjedišta suda nije dovoljan za postupanje po pravilima sudskog postupka. Predsjednik suda dužan je da vodi računa o efikasnosti rada suda i ekonomičnosti sudskog postupka.
Izuzetno od odredbi st. 3. i 5. ovog člana, predsjednik suda u pojedinačnom predmetu, na zahtjev postupajućeg sudije, može iz razloga efikasnosti, smanjenja troškova ili iz drugih opravdanih razloga odrediti da se postupak, odnosno pojedine radnje u postupku vode i izvan mjesta u kojem bi se, prema odredbama ovog člana, vodili.

Sudski dani

Član 21.

Sud može odrediti da se održavaju sudski dani radi vođenja postupaka ili obavljanja drugih poslova u mjestima koja se nalaze na području suda, ali izvan njegovog sjedišta, odnosno odjeljenja izvan sjedišta suda.
Predsjednik suda donosi odluku o mjestu i vremenu održavanja sudskih dana.
Mjesto i vrijeme održavanja sudskih dana objavljuje se na oglasnoj tabli suda, kao i na oglasnoj tabli u zgradi u kojoj se održavaju sudski dani.

Sjedište i područje općinskih sudova

Član 22.

Općinski sudovi u Unsko-sanskom kantonu su:
1) Općinski sud u Bihaću za područje općina Bihać i Bosanski Petrovac;
2) Općinski sud u Bosanskoj Krupi za područje općina Bosanska Krupa i Bužim. Općinski sud u Bosanskoj Krupi ima odjeljenje izvan sjedišta suda u Bužimu, za područje općine Bužim;
3) Općinski sud u Cazinu za područje općine Cazin;
4) Općinski sud u Sanskom Mostu za područje općine Sanski Most. Općinski sud u Sanskom Mostu ima odjeljenje izvan