Na osnovu člana 82 stav 1 tač. 2 i 17 i člana 91 stav 2 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore 24. saziva, na petoj sjednici prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2011. godini, dana 26. maja 2011. godine, donijela je

Zakon

o potvrđivanju Međunarodne konvencije o odgovornosti nadoknadi za štetu prouzrokovanu prilikom prevoza morem opasnih i štetnih materija 1996 (HNS 96)

(Objavljeno u "Sl. listu cg - međunarodni ugovori", br. 7 od 08 juna 2011)

Član 1

Potvrđuje se Međunarodna konvencija o odgovornosti i nadoknadi za štetu prouzrokovanu prilikom prevoza morem opasnih i štetnih materija, 1996. (HNS 96), sačinjena u Londonu 3. maja 1996. godine.

Član 2

Tekst Konvencije u originalu na engleskom jeziku i prevodu na crnogorski jezik glasi:
Međunarodna konvencija o odgovornosti i nadoknadi za štetu prouzrokovanu prilikom prevoza morem opasnih i štetnih materija, 1996 (HNS 96)
(London, 3. maj 1996.)
Države potpisnice ove konvencije,
SVJESNE opasnosti koje širom svijeta stvara prevoz opasnih i štetnih materija,
UVJERENE da je potrebno osigurati adekvatnu, brzu i efikasnu nadoknadu štete osobama koje pretrpe štetu izazvanu incidentima prilikom prevoza morem takvih materija,
U ŽELjI da donesu jedinstvena međunarodna pravila i procedure radi određivanja pitanja odgovornosti i nadoknade štete u takvim slučajevima,
SMATRAJUĆI da bi ekonomske posljedice štete prouzrokovane prevozom morem opasnih i štetnih materija trebalo da podijele brodska industrija i organizacije koje imaju interes od tereta,
DOGOVORILE SU SE o sljedećem:

GLAVA I

OPŠTE ODREDBE

DEFINICIJE

Član 1

U svrhu ove konvencije:
1. Brod označava svaki pomorski brod ili plovilo bilo koje vrste.
2. Osoba označava svakog pojedinca ili udruženje ili svako javno ili privatno tijelo, bilo da je privredno ili ne, uključujući državu i njenu političku podjelu.
3. Vlasnik označava osobu ili osobe na čije ime je brod upisan ili, ako nije upisan, osobu ili osobe koje su vlasnici broda. Međutim, ako je brod vlasništvo jedne države, a koristi ga društvo koje je u toj državi registrovano kao korisnik broda, izraz "vlasnik" označava to društvo.
4. Primalac označava ili:
(a) osobu koja fizički prima teret koji se iskrcava u lukama i terminalima države potpisnice; pod uslovom da ako u vrijeme prijema osoba koja fizički prima teret radi kao agent za drugu osobu koja je u nadležnosti neke države potpisnice, tada se primaocem smatra ta druga osoba ili direktor, ako agent saopšti njegovo ime HNS fondu; ili
(b) osobu u državi potpisnici koja se u skladu sa nacionalnim zakonom te države potpisnice smatra primaocem tereta koji se iskrcava u lukama i terminalima neke države potpisnice, pod uslovom da je ukupni teret koji je primljen u skladu sa takvim nacionalnim zakonom u osnovi isti kao onaj koji bi bio primljen prema (a).
5. Opasne i štetne materije (HNS) označavaju:
(a) sve supstance, materije i predmete koji se prevoze brodom kao teret, a koji su u daljem tekstu navedeni od (i) do (vii):
(i) ulja koja se prevoze u rasutom stanju i koja su navedena u Dodatku I Priloga I Međunarodne konvencije o sprečavanju zagađenja sa brodova, 1973, sa dopunama, izmijenjene Protokolom iz 1978. koji se na nju odnosi ;
(ii) štetne tečne materije koje se prevoze u rasutom stanju o kojima je riječ u Dodatku II Priloga II Međunarodne konvencije o sprečavanju zagađenja sa brodova, 1973, sa dopunama, izmijenjene Protokolom iz 1978. koji se na nju odnosi, i one materije i smjese koje su privremeno svrstane u katagoriju zagađenja A, B, C ili D u skladu sa propisom 3(4) pomenutog Priloga II;
(iii) opasne tečne materije koje se prevoze u rasutom stanju a koje su navedene u Glavi 17 Međunarodnog kodeksa za izgradnju i opremanje brodova koji prevoze opasne hemikalije u rasutom stanju, 1983, sa dopunama, i opasne proizvode za koje su prethodno propisani odgovarajući uslovi za prevoz od strane Administracije i lučkih uprava u skladu sa stavom 1.1.3 tog Kodeksa;
(iv) opasne, štetne i škodljive supstance, materijale i predmete u zapakovanom obliku koji su obuhvaćeni Međunarodnim pomorskim kodeksom o opasnoj robi, sa dopunama;
(v) tečne gasove koji su navedeni u Glavi 19 Međunarodnog kodeksa za izgradnju i opremanje brodova koji prevoze tečne gasove u rasutom stanju, 1983, sa dopunama, i proizvode za koje su prethodno propisani odgovarajući uslovi za prevoz od strane Administracije i lučkih uprava u skladu sa stavom 1.1.6 tog Kodeksa;
(vi) tečne supstance koje se prevoze u rasutom stanju čija tačka zapaljenja ne prelazi 60ºC (mjereno testom u zatvorenoj čaši);
(vii) čvrste rasute materijale koji sa sobom nose hemijski rizik a koji su sadržani u Dodatku B Kodeksa o sigurnom postupku za čvrste rasute terete, sa dopunama, i to tako da su ovi materijali, kad se prevoze u zapakovanom obliku, takođe uslovljeni odredbama Međunarodnog pomorskog kodeksa o opasnoj robi; i
(b) ostatke od ranijeg prevoza materija u rasutom stanju o kojima je riječ u (a)(i) do (iii) i (v) do (vii) u gore datom tekstu.
6. Šteta označava:
(a) gubitak života ili tjelesnu povredu koji su se dogodili na brodu ili van broda koji prevozi opasne i štetne materije, a koji su izazvani tim materijama;
(b) gubitak imovine ili štetu nanijetu imovini izvan broda koji prevozi opasne i štetne materije a koji su izazvani tim materijama;
(c) gubitak ili štetu nastalu zbog zagađenja sredine koje je izazvano opasnim i štetnim materijama, pod uslovom da će nadoknada za oštećenje sredine, osim gubitka profita zbog takvog oštećenja, biti ograničena na troškove razumnih mjera koje su stvarno preduzete ili će biti preduzete radi ponovnog uspostavljanja stanja prije nastale štete; i
(d) troškove preventivnih mjera i svaki gubitak ili štetu prouzrokovanu ovim mjerama. Kad nije moguće jasno razdvojiti štetu prouzrokovanu opasnim i štetnim materijama od one prouzrokovane drugim faktorima, smatraće se da je sva takva šteta prouzrokovana opasnim i štetnim materijama, osim ako je, i dotle dok je šteta koja je prouzrokovana drugim faktorima šteta nekog od tipova navedenih u članu 4 stav 3.
U ovom stavu, "prouzrokovano tim materijama" znači prouzrokovano opasnom ili štetnom prirodom tih materija.
7. Preventivne mjere označavaju sve razumne mjere koje preduzme neka osoba nakon što se incident dogodi kako bi se spriječila ili umanjila šteta.
8. Incident označava svaki događaj ili niz događaja istog porijekla, koji prouzrokuje štetu ili stvara ozbiljnu i neposrednu opasnost od nastanka štete.
9. Prevoz morem označava period od trenutka kad opasne i štetne materije stupe na bilo koji dio brodske opreme, prilikom ukrcavanja, do trenutka kad one nisu više prisutne ni u jednom dijelu brodske opreme, nakon iskrcavanja. Ako nije korištena nikakva brodska oprema, ovaj period počinje i isto tako se završava kad opasne i štetne materije pređu ogradu broda.
10. Teret označava sve opasne i štetne materije koje se kao teret prevoze morem do luke ili terminala na teritoriji države potpisnice i koje su iskrcane u toj državi. Teret u tranzitu koji se prenosi direktno, ili preko luke ili terminala, sa jednog broda na drugi, bilo u cjelosti ili dijelom, u toku prevoza od luke ili terminala prvobitnog ukrcaja do luke ili terminala konačnog odredišta će se smatrati teretom samo što se tiče prijema na konačnom odredištu.
11. HNS fond označava Međunarodni fond za opasne i štetne materije koji je osnovan prema članu 13.
12. Obračunska jedinica označava Posebno pravo izdavanja mjenice kako je definisano Međunarodnim monetarnim fondom.
13. Država upisa broda označava, u slučaju kad je brod upisan, državu u kojoj je brod upisan, a u slučaju kad brod nije upisan, državu pod čijom zastavom brod plovi.
14. Terminal označava svako mjesto za skladištenje opasnih i štetnih materija koje su primljene sa pomorskog prevoznog sredstva, uključujući svaki priobalni objekat koji je cjevovodom ili na neki drugi način povezan sa tim mjestom.
15. Direktor označava direktora HNS fonda.
16. Organizacija označava Međunarodnu pomorsku organizaciju.
17. Generalni sekretar je generalni sekretar organizacije.

PRILOZI

Član 2

Prilozi ove konvencije čine njen sastavni dio.

POLjE PRIMJENE

Član 3

Ova konvencija se isključivo primjenjuje:
(a) na svaku štetu prouzrokovanu na teritoriji države potpisnice, uključujući njeno teritorijalno more;
(b) na štetu nastalu zbog zagađenja sredine koje je prouzrokovano u isključivo ekonomskoj zoni države potpisnice ustanovljenoj u skladu sa međunarodnim pravom, ili, ako država potpisnica nije ustanovila takvu zonu, u oblasti izvan i uz njeno teritorijalno more koju je odredila ta država u skladu sa međunarodnim pravom, ali koja se ne prostire dalje od 200 nautičkih milja od polaznih linija od kojih se mjeri širina njenog teritorijalnog mora;
(c) na štetu, osim štete nastale zbog zagađenja sredine, prouzrokovanu izvan teritorije bilo koje države, uključujući njeno teritorijalno more, ako je ova šteta prouzrokovana materijom koju je prevozio brod upisan u nekoj od država potpisnica, ili, u slučaju kad brod nije upisan, brod koji je ovlašćen da plovi pod zastavom neke od