Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:


Na osnovu člana 177 Zakona o osiguranju ("Službeni list RCG", br. 78/06 i 19/07) a u vezi sa članom 8 Zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju ("Službeni list RCG", br. 46/07), na predlog Nacionalnog Biroa osiguravača Crne Gore, Savjet Agencije za nadzor osiguranja, na DžDžVIII sjednici održanoj 27.05.2009 godine, utvrdio je

PRAVILNIK

O JEDINSTVENIM KRITERIJUMIMA ZA UTVRĐIVANjE NAKNADE NEMATERIJALNE I NEKIH VIDOVA MATERIJALNE ŠTETE

(Objavljen u "Sl. listu CG", br. 35 od 3. juna 2009)

Član 1

Ovim pravilnikom uređuju se jedinstveni kriterijumi za utvrđivanje naknade za nematerijalnu i neke vidove materijalne štete.
Ovi kriterijumi primjenjuju se pri rješavanju zahtjeva za naknadu štete nastale u saobraćajnoj nezgodi na teritoriji Crne Gore.
Kriterijumi treba da omoguće da se, na što jednostavniji i jednak način, utvrđuje visina naknade za slučajeve koji su isti po posljedicama i strukturi.

Član 2

Osnov za traženje novčane naknade za nematerijalnu i za neke vidove materijalne štete može biti postojanje povrede tjelesnog integriteta lica, izražene u kontuzijama i nagnječenju nekog dijela tijela, oštećenju ili gubitku pojedinih djelova tijela, trajnom narušenju zdravlja ili smrti lica.
Iznosi naknada šteta, po svakom od osnova za naknadu, mogu biti odmjereni samo do visine iznosa utvrđenih po kriterijumima iz ovog pravilnika.
Ukupan iznos naknade po jednom štetnom događaju ne može biti veći od limita sume osiguranja propisane Zakonom o obaveznom osiguranju u saobraćaju (u daljem tekstu: Zakon), bez obzira da li se radi o jednom ili više zahtjeva.
Ukoliko ukupan iznos naknada (ukupno pokriće) po svim zahtjevima prelazi sumu osiguranja određenu Zakonom, sve naknade se srazmjerno umanjuju, zavisno od odnosa ukupnih naknada i sume osiguranja po štetnom događaju.

INEMATERIJALNE ŠTETE Vidovi nematerijalne štete

Član 3

Vidovi nematerijalne štete za koju povrijeđeni, odnosno oštećeni, može tražiti naknadu od prouzrokovača te štete, shodno čl. 207 i 208 Zakona o obligacionim odnosima ("Službeni list CG" br. 47/08, u daljem tekstu: ZOO) su:
- fizički bolovi zbog zadobijenih tjelesnih povreda;
- pretrpljeni strah doživljen u momentu nastupanja saobraćajne nezgode, odnosno od mogućih posljedica zadobijenih povreda;
- duševni bolovi zbog umanjenja opšte životne aktivnosti;
- duševni bolovi zbog narušavanja spoljašnjeg izgleda - naruženosti povrijeđenog ;
- duševni bolovi zbog naročito teškog invaliditeta bliske osobe (bračni drug, roditelji, djeca) i
- duševni bolovi zbog smrti bliskog lica (djeca, roditelji i bračni drug, braća i sestre ako su u vrijeme nastupanja nezgode živjeli u trajnijoj zajednici života).

Član 4

Određivanje novčane naknade za vidove nematerijalne štete iz čl. 3 ovog pravilnika treba da omogući povrijeđenom, odnosno oštećenom, da pribavi za sebe izvjesno zadovoljenje, kako bi u svoj svakodnevni život unio elemente prijatnosti i radosti, kao protivtežu pretrpljenom fizičkom i duševnom bolu.
Pri određivanju novčane naknade za vidove nematerijalne štete treba imati u vidu prirodu štete koju povrijeđeni, odnosno oštećeni, trpi, kao i cilj koji se naknadom želi postići, kako se istom ne bi pogodovalo težnjama, koje sa njenom prirodom i društvenom svrhom nijesu spojive.
Dodijeljena naknada treba da bude adekvatna šteti koju je povrijeđeni odnosno oštećeni, pretrpio, koju trpi i koju će trpjeti ubuduće, usljed povrede ili gubitka nekog od njegovih nematerijalnih dobara.
Visina novčane naknade treba da se odredi tako da povrijeđenom, odnosno oštećenom obezbijedi zadovoljenje kojim će biti u stanju da kompenzira nematerijalno dobro kojeg je lišen.
Prilikom određivanja visine naknade oštećenima, ukupan iznos naknade ne može preći limit, odnosno sumu osiguranja utvrđenu odgovarajućim odredbama Zakona, zavisno od toga kojom je vrstom vozila pričinjena šteta, i da li se radi o povredama lica ili o oštećenju stvari.

Naknada za fizičke bolove

Član 5

Fizički bolovi koji se javljaju usljed zadobijenih tjelesnih povreda izražavaju se u vidu subjektivnog osjećaja koji doživljava i podnosi zdravo i svjesno lice kada su mu nanešene tjelesne povrede.
Fizički bolovi određuju se kao bolovi jakog, srednjeg ili lakšeg intenziteta.
Na osnovu objektivne ocjene jačine i vremena trajanja fizičkih bolova, koju daje ljekar-cenzor društva za osiguranje, po pravilima struke i stečenoj praksi, određuje se naknada na sljedeći način:
1) za fizičke bolove jakog intenziteta, nastale usljed zadobijenih povreda, koje su kod povrijeđenog ostavile trajne posljedice, izražene u umanjenju opšte životne aktivnosti, odnosno trajnog gubitka opšte radne sposobnosti:
- ako je kod povrijeđenog utvrđeno umanjenje opšte životne aktivnosti u procentu do 30% ili bez umanjenja - 50 EUR po danu,
- ako je kod povrijeđenog utvrđeno umanjenje opšte životne aktivnosti u procentu od 30-50% - 60 EUR po danu,
- ako je kod povrijeđenog utvrđeno umanjenje opšte životne aktivnosti u procentu iznad 50% - 70 EUR po danu,
2) za fizičke bolove srednjeg intenziteta, nastale zbog zadobijenih tjelesnih povreda, kada je vrijeme liječenja duže trajalo, bez obzira da li su kod povrijeđenog ostale trajne posljedice:
- u visini od 40 EUR po danu, ako je kod povrijeđenog utvrđeno umanjenje opšte životne aktivnosti iznad 50% ,
- u visini od 35 EUR po danu, ako je kod povrijeđenog utvrđeno umanjenje opšte životne aktivnosti u procentu od 30-50%,
- u visini od 30 EUR po danu ako je kod povrijeđenog utvrđeno umanjenje opšte radne sposobnosti u procentu do 30 % ili bez umanjenja.
3) za fizičke bolove lakšeg intenziteta zbog zadobijenih tjelesnih povreda, koje su kod povrijeđenog ostavile trajne posljedice izražene u umanjenju opšte životne aktivnosti utvrđenog po kriterijumima za određivanje procenta trajnog gubitka opšte radne sposobnosti iz stava 1 tačka pod 1) ovog člana, ili bez njih, za koje se naknada odmjerava:
- u visini od 25 EUR po danu, ako je kod povrijeđenog utvrđeno umanjenje opšte životne aktivnosti u procentu od preko 50%,
- u visini od 20 EUR po danu, ako je kod povrijeđenog utvrđeno umanjenje opšte životne aktivnosti u procentu od 30-50%,
- u visini od 15 EUR po danu, ako je kod povrijeđenog utvrđeno umanjenje opšte životne aktivnosti do 30% , ili bez umanjenja.
Ukupna naknada po osnovu svih fizičkih bolova ne može se odrediti u iznosu većem od 8300 EUR.

Naknada za pretrpljeni strah

Član 6

Naknada za posljedice koje strah izaziva kod povrijeđenog određuje se u zavisnosti od intenziteta i vremena trajanja straha.
Primarni strah je osjećaj koji neko lice doživljava, odnosno trpi u toku nastupanja saobraćajne nezgode i u momentu povrjeđivanja, i nakon nezgode, po pretrpljenom povrjeđivanju, a u vezi sa ishodom liječenja i mogućim posljedicama
Sekundarni strah je osjećaj koji je bio intenzivan, ali sa kratkim vremenom trajanja, koji nije kod lica koje ga je doživljavalo, odnosno trpjelo, za duži period izazvao poremećaj psihičke ravnoteže, niti je to lice pretrpjelo tjelesne povrede.
Sekundarni strah ne može biti osnov za naknadu štete po odredbama ovog pravilnika.
Jačinu i vrijeme trajanja straha određuje ljekar - cenzor društva za osiguranje na osnovu vjerodostojne medicinske dokumentacije o liječenju povrijeđenog.
Naknada za pretpljeni strah odmjerava se zavisno od njegovog intenziteta i vremena trajanja, na sljedeći način:
1) za doživljeni primarni strah jakog intenziteta, praćen zadobijanjem tjelesnih povreda:
- ako je kod povrijeđenog utvrđeno umanjenje opšte životne aktivnosti u procentu od preko 50%, u skladu sa odredbama ovog pravilnika - 45 EUR po danu trajanja straha;
- ako je kod povrijeđenog utvrđeno umanjenje opšte životne aktivnosti u procentu od 30-50% - 40 EUR po danu trajanja straha;
- ako je kod povrijeđenog utvrđeno umanjenje opšte životne aktivnosti do 30% - 35 EUR po danu trajanja straha;
2) za doživljsni primarni strah srednjeg intenziteta, praćen zadobijanjem tjelesnih povreda:
- ako je kod povrijeđenog utvrđeno umanjenje opšte životne aktivnosti preko 50% - 30 EUR po danu trajanja straha;
- ako je kod povrijeđenog utvrđeno umanjenje opšte životne aktivnosti u procentu od 30-50% - 25 EUR po danu trajanja straha;
- ako je kod povrijeđenog utvrđeno umanjenje životne aktivnosti do 30% procenata - 20 EUR po danu trajanja straha.
3) za doživljeni primarni strah slabog intenziteta, praćen zadobijanjem tjelesnih povreda, bez utvrđenog umanjenja opšte životne aktivnosti, određuje se naknada u visini od 15 EUR po danu trajanja straha.
4) za doživljeni sekundarni strah jakog intenziteta, koji je kod oštećenog izazvao poremećaj psihičke ravnoteže trajnijeg karaktera (koji će trajati jednu ili više godina) naknada se odmjerava u iznosu od 2.000-3.500 EUR.
Ukupna naknada po osnovu primarnog straha ne može se odrediti u iznosu većem od 4.800 EUR.
Naknada za duševne bolove zbog umanjenja opšte životne aktivnosti

Član 7

Duševni bolovi zbog umanjenja opšte životne aktivnosti, usljed zadobijenih povreda u saobraćajnoj nezgodi, odražavaju stanje u duševnoj (psihičkoj) ravnoteži