Na osnovu odredbi člana 106. stav 1 tačka 2 i člana 126 Zakona o notarima ("Službeni list RCG", broj 68/05 i "Službeni list CG", broj 49/08) i čl. 10 stav 1 tačka 2 Statuta Notarske komore Crne Gore, Skupština Notarske komore Crne Gore donijela je dana 13. juna 2011. godine:

TARIFU

O NAGRADAMA I NAKNADAMA ZA RAD NOTARA

(Objavljena u "Sl. listu Crne Gore", br. 34 od 12. jula 2011)

A. OPŠTI DIO

Predmet Tarife

Član 1

Ovom Tarifom o nagradama i naknadama za rad notara (u daljem tekstu: Tarifa), propisuje se način vrednovanja notarskog posla i obračunavanje nagrade za rad notara i naknade troškova notara u vezi sa obavljenim radom.

Notarska nagrada i naknade

Član 2

(1) Notaru pripada nagrada za obavljanje službenih radnji i naknada troškova u vezi sa obavljenim radom u visini i na način regulisan ovom Tarifom.
(2) U nagradi za notarski posao iz stava 1. ovog člana vrednovani su i pripremni poslovi, koji su sa notarskim poslom (savjetovanja sa strankom i drugim učesnicima u poslu, sastav, čitanje i obrazloženje notarske isprave).

Ekonomski najpovoljniji način postupanja

Član 3

Prilikom obavljanja notarske djelatnosti notar je dužan postupiti na način koji je ekonomski najpovoljniji za stranke, osim ako stranke, nakon odgovarajuće pouke notara zahtijevaju da se drukčije postupi.

Osnovi za određivanje nagrade

Član 4

Nagrade za notarski posao po ovoj tarifi određuju se:
- prema vrijednosti predmeta,
- prema utrošenom vremenu,
- u stalnom iznosu.

Određivanje nagrade prema vrijednosti predmeta

Član 5

(1) Za sastavljanje notarskih akata i za obavljanje drugih notarskih poslova kod kojih je vrijednost predmeta poznata ili se može utvrditi, nagrada se određuje prema vrijednosti predmeta na koji se posao odnosi. Za određivanje vrijednosti mjerodavno je vrijeme preduzimanja notarskog posla.
(2) Osnov za određivanje nagrade je stvarna tržišna vrijednost stvari, koja je predmet notarskog akta, bez odbitaka dugova.
(3) Notar može odrediti tržišnu vrijednost bez obzira na vrijednost koju stranka ili drugi učesnici u poslu navedu kao vrijednost predmeta pravnog posla, ako tako navedena vrijednost ne odgovara tržišnoj vrijednosti. Pri tome notar mora uzeti u obzir vrijednost stvari koja se postiže u uobičajenom pravnom saobraćaju, uzimajući u obzir svojstva stvari i službeno poznate činjenice, kao što su procjene nadležnog poreskog organa za tu ili slične stvari na tom području, podaci drugih organa uprave, cijene koje se za slične stvari postižu na javnoj licitaciji i sl.
(4) Ako je predmet pravnog posla potraživanje, uzima se samo glavno potraživanje bez sporednih šotraživanja, kao što su kamata, ugovorna kazna, troškovi postupka i sl.

Pravni poslovi o diobi i razmjeni imovine

Član 6

Kod sastavljanja notarskih akata koji za predmet imaju podjelu zajedničke bračne imovine, diobu ili razmjenu i kod sličnih pravnih poslova, kao osnov za određivanje nagrade uzima se vrijednost ukupne imovine koja je predmet pravnog posla.

Bračni i nasljednopravni poslovi

Član 7

(1) Kod sastavljanja notarskih akata o bračnim ugovorima, kao osnov za određivanje nagrade uzima se vrijednost imovine obiju ugovornih strana koja je predmet ugovora.
(2) Kod sastavljanja notarskih akata o raspolaganjima za slučaj smrti, kao osnov za određivanje nagrade uzima se vrijednost imovine ostavioca , umanjena za obaveze, odnosno vrijednost dijela imovine koja je predmet raspolaganja.

Privredni ugovori i poslovi u vezi sa privrednim društvima i drugim pravnim licima

Član 8

(1) Za sastavljanje notarskih akata o privrednim ugovorima osnov za određivanje nagrade je vrijednost predmeta određen u ugovoru.
(2) Za sastavljanje notarskih akata o osnivanju privrednih društava i drugih pravnih lica, te za potvrđivanje odluka organa upravljanja tih lica, osnov za određivanje nagrade je vrijednost osnovnog kapitala, a kod izmjene osnovnog kapitala vrijednost izmijenjenog osnovnog kapitala.
(3) Kod sastavljanja notarskog akta o prenosu udjela u privrednom društvu mjerodavna je vrijednost prenesenog udjela ako je viša od protivčinidbe, a ako je niža, mjerodavna je vrijednost protivčinidbe.
(4) Kod sastavljanja notarskog akta o restrukturiranju privrednog društva, osnov za određivanje nagrade je ukupna vrijednost osnovnog kapitala svih društava.
(5) Ako su predmet pravnog posla hartije od vrijednosti koje se kotiraju na berzi, osnov za određivanje nagrade izračunava se po berzanskom kursu, važećem na dan prije sklapanja pravnog posla.

Založno pravo, jemstvo, fiducijarna svojina i službenosti

Član 9

(1) Kod pravnih poslova o zasnivanju hipoteke i drugog založnog prava, kao osnov za određivanje nagrade uzima se iznos potraživanja koje se obezbjeđuje, ako je ono niže od vrijednosti založene stvari ili prava, bez sporednih potraživanja kao što su kamata, troškovi postupka i sl.
Ako je vrijednost založene stvari ili prava niža od vrijednosti obezbijeđenog potraživanja, kao osnov za određivanje nagrade uzima se vrijednost založene stvari ili prava.
(2) na odgovarajući način shodno stavu 1 ovog člana određuje se i vrijednost potraživanja koje se obezbjeđuje zasnivanjem fiducijarne svojine.
(3) Vrijednost obezbjeđenja potraživanja jemstvom određuje se prema visini preuzetog jemstva.
(4) Za promjene u redu namirenja mjerodavna je vrijednost prava koje dolazi naprijed, ograničena vrijednošću prava koje stupa natrag.
(5) Vrijednost opterećenja nekretnine u korist druge nekretnine ili u korist određenog lica (službenost), određuje se prema vrijednosti koju upotreba nekretnine ili propuštanje nekih radnji na toj nekretnini ima za povlašćenu nekretninu .

Činidbe koje se ponavljaju. Najamni i zakupni ugovori

Član 10

(1) Vrijednost prava na buduće činidbe (davanja) koja se ponavljaju, odmjerava se prema vrijednosti svih činidbi obaveznika za vrijeme ukupnog ugovornog razdoblja, ali najviše do iznosa koji odgovara zbiru vrijednosti tih činidbi za vrijeme od pet godina.
(2) Kod ugovora o najmu i zakupu vrijednost se određuje prema jednogodišnjoj najamnini odnosno zakupnini, osim ako se ne radi o najamnom ili zakupnom odnosu sklopljenom na kraće vrijeme, u kojem slučaju se vrijednost odredjuje prema ukupnoj najamnini odnosno zakupnini.

Vrednovanje prema sličnim poslovima

Član 11

Notarski poslovi, koji nisu opisani u ovoj Tarifi, vrednuju se upoređivanjem sličnih poslova čija je vrijednost ocijenjena u ovoj Tarifi.
Pri vrednovanju uzimaju se u obzir tarifni stavovi za slične radnje i utrošeno vrijeme, te odredbe opšteg dijela tarife.

Sistem bodovanja za određivanje nagrade prema vrijednosti predmeta

Član 12

(1) Vrijednost predmeta i nagrada za notarski posao sa brojem bodova, nalazi se u posebnom dijelu Tarife i čini njen sastavni dio.
(2) Nagrada za obavljeni posao notara određuje se tako što se sabere broj bodova za pojedini notarski posao, pomnoži sa vrijednošću boda i izrazi u eurima.
(3) Pored nagrade i naknade troškova za obavljeni posao koje je notar dužan obračunati u skladu sa ovom Tarifom, notar je dužan da obračuna strankama i propisani porez na dodatu vrijednost.

Vrijednost boda

Član 13

Vrijednost boda iznosi 0,50 eura (pedeset centi).

Ništavost dogovora

Član 14

Dogovor o visini nagrade koji bi notar sklopio u suprotnosti sa odredbama ove Tarife je ništav, a notar čini povredu službene dužnosti shodno odredbama Zakona o notarima i Statuta Notarske komore.

Nevažeće i neupotrebljive isprave

Član 15

Za notarsku ispravu za koju se utvrdi da je zbog greške u obliku ili krivicom notara nevažeća, a prepisi, potvrde i ovjere neupotrebljivi zbog formalnih nedostataka za koje je odgovoran notar, nagrada se ne plaća, a već plaćenu nagradu notar je dužan vratiti.

Dužnost plaćanja nagrade

Član 16

Ako je više stranaka učestvovalo u sklapanju pravnog posla pred notarom ili je notar izvršio jednu radnju za više stranaka, sve te stranke solidarno duguju nagradu i naknadu troškova notaru, ako se stranke drugačije ne dogovore.

Plaćanje nagrade i akontacije

Član 17

(1) Notar ima pravo na nagradu neposredno nakon obavljenog posla.
(2) Obveznik plaćanja notarskog posla dužan je plaćati notaru uslugu prema tarifi