Na osnovu člana 107. stav 1. tačka 2. i člana 127 . Zakona o notarima ("Službeni list RCG", broj 68/2005 i "Službeni list CG", broj 49/2008) i čl. 10 stav 1. tačka 2.Statuta Notarske komore Crne Gore, Skupština Notarske komore Crne Gore donijela je dana 10.12.2011. godine, uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore:

TARIFU

O NAKNADAMA ZA RAD I NAKNADAMA TROŠKOVA NOTARA

(Objavljena u "Sl. listu Crne Gore", br. 6 od 27. januara 2012)

A. OPŠTI DIO

Predmet Tarife

Član 1.

Ovom Tarifom o naknadama za rad i naknadama troškova notara (u daljem tekstu: Tarifa), propisuje se vrsta i visina naknade za rad notara i naknada troškova u vezi sa obavljanjem poslova.

Notarska naknada za rad

Član 2.

(1) Notaru pripada naknada za vršenje notarskih poslova i naknada troškova u vezi sa obavljanjem poslova u visini i na način propisan ovom Tarifom.
(2) U naknadu za notarski posao iz stava 1. ovog člana obračunati su i pripremni poslovi, koji su povezani sa notarskim poslom (savjetovanja sa strankom i drugim učesnicima u poslu, sastav, čitanje i obrazloženje notarske isprave).

Ekonomski najpovoljniji način postupanja

Član 3.

Prilikom obavljanja notarske djelatnosti notar je dužan postupiti na način koji je ekonomski najpovoljniji za stranke, osim ako stranke, nakon odgovarajuće pouke notara zahtijevaju da se drukčije postupi.

Osnovi za određivanje naknade

Član 4.

Naknada za notarski posao zavisi od vrste posla i određuje se:
- prema vrijednosti predmeta,
- prema utrošenom vremenu,
- u fiksnom iznosu.

Određivanje naknade prema vrijednosti predmeta

Član 5.

(1) Za sastavljanje notarskih akata i za obavljanje drugih notarskih poslova kod kojih je vrijednost predmeta poznata ili se može utvrditi, naknada se određuje prema vrijednosti predmeta na koji se posao odnosi. Za određivanje vrijednosti mjerodavno je vrijeme preduzimanja notarskog posla.
(2) Osnov za određivanje naknade je stvarna tržišna vrijednost stvari, koja je predmet notarskog akta, bez odbitaka dugova.
(3) Izuzetno, notar može odrediti tržišnu vrijednost bez obzira na vrijednost koju stranka ili drugi učesnici u poslu navedu kao vrijednost predmeta pravnog posla, ako tako navedena vrijednost ne odgovara tržišnoj vrijednosti. Pri tome notar mora uzeti u obzir vrijednost stvari koja se postiže u uobičajenom pravnom saobraćaju, uzimajući u obzir svojstva stvari i službeno poznate činjenice, kao što su procjene nadležnog poreskog organa za tu ili slične stvari na tom području, podaci drugih organa uprave, cijene koje se za slične stvari postižu na javnoj licitaciji i sl.
(4) Ako je predmet pravnog posla potraživanje, uzima se samo glavno potraživanje bez sporednih potraživanja, kao što su kamata, ugovorna kazna, troškovi postupka i sl.

Pravni poslovi o diobi i razmjeni imovine

Član 6.

Kod sastavljanja notarskih akata koji za predmet imaju podjelu zajedničke bračne imovine, diobu ili razmjenu i kod sličnih pravnih poslova, kao osnov za određivanje naknade uzima se vrijednost ukupne imovine koja je predmet pravnog posla.

Bračni i nasljednopravni poslovi

Član 7.

(1) Kod sastavljanja notarskih akata o bračnim ugovorima, kao osnov za određivanje naknade uzima se vrijednost imovine obje ugovorne strane koja je predmet ugovora.
(2) Kod sastavljanja notarskih akata o raspolaganju za slučaj smrti, kao osnov za određivanje naknade uzima se vrijednost imovine ostavioca, umanjena za obaveze, odnosno vrijednost dijela imovine koja je predmet raspolaganja.

Privredni ugovori i poslovi u vezi sa privrednim društvima i drugim pravnim licima

Član 8.

(1) Za sastavljanje notarskih akata o privrednim ugovorima, osnov za određivanje naknade je vrijednost predmeta određen u ugovoru.
(2) Za sastavljanje notarskih akata o osnivanju privrednih društava i drugih pravnih lica, te za potvrđivanje odluka organa upravljanja tih lica, naknada se određuje prema utrošenom vremenu.
(3) Kod sastavljanja notarskog akta o prenosu udjela u privrednom društvu mjerodavna je vrijednost prenesenog udjela, ako je viša od protivčinidbe, a ako je niža, mjerodavna je vrijednost protivčinidbe.
(4) Kod sastavljanja notarskog akta o restrukturiranju privrednog društva, osnov za određivanje naknade je ukupna vrijednost osnovnog kapitala svih društava.
(5) Ako su predmet pravnog posla hartije od vrijednosti koje se kotiraju na berzi, osnov za određivanje naknade izračunava se po berzanskom kursu, važećem na dan prije sklapanja pravnog posla.

Založno pravo, jemstvo, fiducijarna svojina i službenosti

Član 9.

(1) Kod pravnih poslova o zasnivanju hipoteke i drugog založnog prava, kao osnov za određivanje naknade uzima se iznos potraživanja koje se obezbjeđuje, ako je ono niže od vrijednosti založene stvari ili prava, bez sporednih potraživanja kao što su kamata, troškovi postupka i sl.
Ako je vrijednost založene stvari ili prava niža od vrijednosti obezbijeđenog potraživanja, kao osnov za određivanje nagrade uzima se vrijednost založene stvari ili prava.
(2) Na odgovarajući način shodno stavu 1. ovog člana određuje se i vrijednost potraživanja koje se obezbjeđuje zasnivanjem fiducijame svojine.
(3) Vrijednost obezbjeđenja potraživanja jemstvom određuje se prema visini preuzetog jemstva.

Činidbe koje se ponavljaju.

Najamni i zakupni ugovori

Član 10.

(1) Vrijednost prava na buduće činidbe (davanja) koja se ponavljaju, odmjerava se prema vrijednosti svih činidbi obaveznika za vrijeme ukupnog ugovornog razdoblja, ali najviše do iznosa koji odgovara zbiru vrijednosti tih činidbi za vrijeme od pet godina.
(2) Kod ugovora o najmu i zakupu vrijednost se određuje prema jednogodišnjoj najamnini odnosno zakupnini, osim ako se ne radi o najamnom ili zakupnom odnosu sklopljenom na kraće vrijeme, u kojem slučaju se vrijednost odredjuje prema ukupnoj najamnini odnosno zakupnini.

Vrednovanje prema sličnim poslovima

Član 11.

(1) Notarski poslovi, koji nisu opisani u ovoj Tarifi, vrednuju se upoređivanjem sličnih poslova čija je vrijednost utvrđena u ovoj Tarifi.
(2) Pri vrednovanju, uzimaju se u obzir tarifni stavovi za slične radnje i utrošeno vrijeme, te odredbe opšteg dijela tarife.

Određivanje naknade prema vrijednosti predmeta

Član 12.

(1) Vrijednost predmeta i naknada za notarski posao iskazana u eurima, nalazi se u posebnom dijelu Tarife i čini njen sastavni dio.
(2) Pored naknade za rad i naknade troškova za obavljeni posao koje je notar dužan obračunati u skladu sa ovom Tarifom, notar je dužan da obračuna strankama i propisani porez na dodatu vrijednost.

Obavezna primjena Tarife

Član 13.

Notar je dužan da primjenjuje ovu Tarifu u svakom pojedinačnom slučaju..
Zabranjeno je ugovaranje naknade za obavljeni posao ili naknade troškova u iznosima višim ili nižim od iznosa propisanih ovom tarfom.

Nevažeće i neupotrebljive isprave

Član 14.

Ako je notarska isprava zbog krivice notara nevažeća, a prepisi, potvrde i ovjere neupotrebljivi zbog formalnih nedostataka za koje je odgovoran notar, naknada se ne plaća, a već plaćenu naknadu notar je dužan vratiti.

Dužnost plaćanja naknade

Član 15.

Ako je više stranaka učestvovalo u zaključenju pravnog posla pred notarom ili je notar izvršio jednu radnju za više stranaka, sve te stranke solidarno plaćaju naknadu za rad i naknadu troškova notaru, ako se stranke drugačije ne dogovore.

Plaćanje naknade i akontacije

Član 16.

(1) Notar ima pravo na naknadu neposredno nakon obavljenog posla.
(2) Naknada za obavljeni notarski posao, plaća se prema tarifi koja je na snazi u vrijeme kada je notar posao obavio.
(3) Notar može zahtijevati da mu stranka kod ugovaranja posla plati odgovarajuću akontaciju za potrebne izdatke i troškove.
(4) Ako akontacija nije plaćena odmah ili u roku koji odredi notar, notar je dužan obaviti posao tek nakon prijema akontacije.

Učestvovanje svjedoka i sudskog tumača

Član 17.

Učesnici pravnog posla odnosno preduzimanja službene radnje, dužni su platiti i troškove svjedoka i sudskog tumača.

Predaja dokumentacije i obračun

Član 18.

(1) Notar je ovlašćen i dužan da preda stranci ili drugim učesnicima otpravke i