Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 2 i člana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore 24. saziva, na sedmoj sednici drugOg redovnog zasijedanja u 2010. godini, dana 22. decembra 2010. godine, donijela je

ZAKON

O PRAVNOJ ZAŠTITI INDUSTRIJSKOG DIZAJNA

(Objavljen u "Sl. listu Crne Gore", br. 80 od 31. decembra 2010, 27/13)

I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet

Član 1

Ovim zakonom uređuje se način registracije i pravna zaštita industrijskog dizajna.

Definicija i dejstvo dizajna

Član 2

Industrijski dizajn je spoljni izgled proizvoda u cjelini ili dijela proizvoda koji proizilazi iz njegovih obilježja, naročito linija, kontura, boje, oblika, teksture i/ili materijala od koga je proizvod sačinjen i kojima je ukrašen (u daljem tekstu: dizajn).
Proizvodom iz stava 1 ovog člana smatra se industrijski ili zanatski predmet, uključujući i djelove namijenjene uklapanju u složeni proizvod, pakovanje proizvoda, opremu, grafičke simbole i tipografske oblike slova, osim računarskih programa.
Složenim proizvodom iz stava 2 ovog člana smatra se proizvod koji je sastavljen od više djelova koji se mogu zamijeniti i koji omogućavaju rastavljanje i ponovno sastavljanje proizvoda.
Dejstvo u Crnoj Gori imaju i dizajni koji su registrovani kod Međunarodnog Biroa Svjetske Organizacije za intelektualnu svojinu u skladu sa Haškim sporazumom o međunarodnom prijavljivanju uzoraka i modela (u daljem tekstu: Haški sporazum).

Ravnopravnost stranih i domaćih lica

Član 3

Strana pravna i fizička lica, u pogledu registracije i pravne zaštite dizajna u Crnoj Gori, uživaju ista prava kao i domaća pravna i fizička lica, ako to proizilazi iz potvrđenih međunarodnih ugovora ili načela uzajamnosti.
Postojanje uzajamnosti iz stava 1 ovog člana dokazuje lice koje se na uzajamnost poziva.
Strano pravno i fizičko lice u postupku pred nadležnim organom zastupa pravno i fizičko lice (u daljem tekstu: zastupnik) koje je upisano u Registar zastupnika koji vodi organ uprave nadležan za intelektualnu svojinu (u daljem tekstu: nadležni organ) ili advokat koji je upisan u imenik Advokatske komore Crne Gore.

II. USLOVI ZA REGISTRACIJU DIZAJNA

Uslovi za zaštitu dizajna

Član 4

Dizajn se može zaštititi ako je nov i ako je individualnog karaktera.
Dizajn koji je primijenjen na proizvod ili sadržan u proizvodu koji čini sastavni dio složenog proizvoda smatra se novim i individualnog karaktera samo ako sastavni dio proizvoda, nakon što je ugrađen u složeni proizvod, ostaje vidljiv pri normalnoj upotrebi tog proizvoda i ako vidljiva obilježja sastavnog dijela proizvoda samostalno ispunjavaju uslove novosti i individualnosti karaktera.
Normalnom upotrebom iz stava 2 ovog člana smatra se upotreba od strane krajnjeg korisnika proizvoda, koja ne uključuje održavanje, servisiranje ili popravku proizvoda.

Novost dizajna

Član 5

Dizajn se smatra novim ako nijedan istovjetni dizajn nije postao dostupan javnosti prije datuma podnošenja prijave za registraciju dizajna (u daljem tekstu: prijava) ili ako je zatraženo pravo prvenstva prije datuma priznatog prvenstva.
Dizajn se smatra istovjetnim ako se njegova obilježja razlikuju samo u nebitnim pojedinostima.
Individualni karakter dizajna

Član 6

Dizajn ima individualni karakter ako se ukupni utisak koji ostavlja na informisanog korisnika razlikuje od ukupnog utiska koji na tog korisnika ostavlja bilo koji dizajn koji je bio učinjen dostupnim javnosti prije datuma podnošenja prijave ili ako je zatraženo pravo prvenstva prije datuma priznatog prvenstva.
Prilikom utvrđivanja individualnog karaktera dizajna uzima se u obzir stepen slobode koju je autor dizajna (u daljem tekstu: dizajner) imao pri stvaranju dizajna.

Dostupnost javnosti

Član 7

Smatra se da je dizajn postao dostupan javnosti, u smislu čl. 5 i 6 ovog zakona, ako je objavljen putem registracije ili na drugi način, izložen ili korišćen u prometu ili otkriven drugim radnjama, osim ako te radnje iz razumnih razloga nijesu mogle biti poznate u uobičajenom poslovanju u poslovnim krugovima specijalizovanim za datu oblast u Crnoj Gori, prije datuma podnošenja prijave ili ako je zatraženo pravo prvenstva prije datuma priznatog prvenstva.
Smatra se da je dizajn postao dostupan javnosti, u smislu čl. 5 i 6 ovog zakona, ako je objavljen putem registracije ili na drugi način, izložen ili korišćen u prometu ili otkriven drugim radnjama, osim ako te radnje iz razumnih razloga nijesu mogle biti poznate u uobičajenom poslovanju u poslovnim krugovima specijalizovanim za datu oblast u Evropskoj uniji, prije datuma podnošenja prijave ili ako je zatraženo pravo prvenstva prije datuma priznatog prvenstva.
Ne smatra se da je dizajn postao dostupan javnosti, u smislu stava 1 ovog člana, ukoliko je otkriven drugom licu pod uslovom čuvanja tajnosti dizajna.
Ne smatra se da je dizajn postao dostupni javnosti, u smislu čl. 5 i 6 ovog zakona, ako dizajn otkrije autor, odnosno njegov pravni sljedbenik ili treće lice na osnovu informacije dobijene od autora ili njegovog pravnog sljedbenika, ili radnje koju je jedan od njih preduzeo, pod uslovom da je od trenutka kada je dizajn otkriven do trenutka podnošenja prijave, odnosno do trenutka zatraženog prava prvenstva proteklo manje od godinu dana, kao i u slučaju kada je dizajn postao dostupan javnosti kao posljedica zloupotrebe vezane za autora ili njegovog pravnog sljedbenika.

Registar dizajna i Službeno glasilo

Član 8

Registar dizajna (u daljem tekstu: Registar) i evidenciju prijava vodi nadležni organ.
Registar iz stava 1 ovog člana, naročito, sadrži: podatke o nosiocu dizajna, registarski broj dizajna, datum podnošenja prijave, zatraženo pravo prvenstva, datum objavljivanja prijave, datum registracije dizajna, promjene, datum upisa u Registar, podatke o međunarodnoj registraciji, podatke o obnovi zaštite dizajna i datum prestanka važenja zaštite dizajna.
Evidencija prijava iz stava 1 ovog člana, naročito, sadrži podatke iz člana 25 stav 1 ovog zakona.
Izvod iz Registra i uvjerenje o važenju dizajna izdaje nadležni organ na zahtjev zainteresovanog lica, nakon uplate propisane administrativne takse.
Podaci iz Registra objavljuju se u Službenom glasilu koje izdaje nadležni organ.
Bližu sadržinu i način vođenja Registra i evidencije prijava iz stava 1 ovog člana propisuje organ državne uprave nadležan za intelektualnu svojinu (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Odnos sa drugim zakonima

Član 9

U postupku registracije i zaštite dizajna primjenjuju se odredbe zakona kojim je uređen opšti upravni postupak, ako ovim zakonom nije drukčije uređeno.
Protiv rješenja nadležnog organa može se izjaviti žalba Ministarstvu.
U postupku pred nadležnim organom plaćaju se administrativne takse u skladu sa zakonom kojim su uređene administrativne takse, naknade posebnih troškova postupka i naknade troškova za pružanje informacionih usluga.
Visinu naknada posebnih troškova postupka i naknada troškova za pružanje informacionih usluga utvrđuje Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada).

Isključenje zaštite zbog tehničke funkcije

Član 10

Dizajnom se ne može zaštititi spoljašnji izgled proizvoda koji je isključivo određen tehničkom funkcijom proizvoda.
Dizajnom se ne može zaštititi spoljašnji izgled prozvoda koji mora da bude reprodukovan u svom tačnom obliku i dimenzijama, kako bi se omogućilo da bude mehanički povezan sa, ili postavljen u, oko ili uz drugi proizvod tako da svaki proizvod može da obavlja svoju funkciju.
Izuzetno od stava 2 ovog člana, pod uslovima iz čl. 5 i 6 ovog zakona, može se zaštititi dizajn koji omogućava višestruko sastavljanje ili povezivanje međusobno zamjenjivih proizvoda u modularnom sistemu.

Isključenje zaštite dizajna

Član 11

Ne može se zaštititi dizajn:
1) koji je protivan javnom interesu ili prihvaćenim moralnim normama;
2) koji ne ispunjava uslove iz čl. 2, 4, 5, 6 i 7 ovog zakona;
3) ako podnosilac prijave ili nosilac dizajna nije ovlašćen za sticanje dizajna po ovom zakonu;
4) ako je dizajn u sukobu s ranijim dizajnom koji je učinjen dostupnim javnosti nakon datuma podnošenja prijave ili ako je zatraženo pravo prvenstva, nakon datuma priznatog prvenstva i koji je ranijeg datuma registrovan u Crnoj Gori ili za koji je podnijeta prijava;
5) ako je u stvaranju dizajna korišćen znak za razlikovanje roba ili usluga, a nosilac ranijeg prava je imao pravo da zabrani takvu upotrebu;
6) koji predstavlja neovlašćeno korišćenje djela koje je zaštićeno u skladu sa zakonom kojim se uređuju autorsko i srodna prava;
7) koji predstavlja nedopušteno korišćenje bilo kojeg elementa navedenog u članu 6.ter Pariske konvencije za zaštitu industrijske svojine (u daljem tekstu Pariska konvencija), ili oznake, obilježja ili grbova koji nijesu obuhvaćeni članom 6.ter Pariske konvencije, a koji su od posebnog interesa za Crnu Goru.

Pravo dizajnera

Član 12

Pravo na zaštitu dizajna pripada dizajneru ili njegovom pravnom sljedbeniku. .
Lice koje je u stvaranju dizajna pružalo samo tehničku pomoć ne smatra se dizajnerom.
Ako su dva ili više lica zajednički stvorili dizajn, pravo na zaštitu pripada svim dizajnerima.
Ako je dizajn stvorilo lice vršeći redovne radne obaveze ili postupajući po nalogu i uputstvima poslodavca, poslodavac ima pravo da podnese prijavu, ako ugovorom nije drukčije određeno.

Naznačenje dizajnera

Član 13

Dizajner ima pravo da bude naveden na svim