ZAKON

O DRŽAVNOM TUŽILAŠTVU

(Objavljen u "Sl. listu RCG", br. 69 od 25. decembra 2003, "Sl. listu CG", br. 40 od 27. juna 2008)

IOPŠTE ODREDBE

Predmet zakona

Član 1

Ovim zakonom uređuje se osnivanje, organizacija, nadležnost i druga pitanja od značaja za rad državnog tužilaštva, kao i pitanja od značaja za rad specijalnog tužioca za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina.

Ustavnost i zakonitost

Član 2

Državno tužilaštvo svoju funkciju vrši na osnovu Ustava, zakona i ratifikovanih međunarodnih ugovora.

Samostalnost i nezavisnost

Član 3

Funkcija državnog tužioca ne smije se vršiti ni pod čijim uticajem i niko ne smije da utiče na državnog tužioca u vršenju njegove funkcije, osim u slučajevima predviđenim ovim zakonom.

Državni tužilac

Član 4

Poslove Državnog tužilaštva vrše vrhovni državni tužilac, viši državni tužilac i osnovni državni tužilac (u daljem tekstu: državni tužilac).
Određene poslove državnog tužilaštva, u skladu sa zakonom, vrši specijalni tužilac.

Zamjenik

Član 5

Državni tužilac ima zamjenika.
Zamjenik državnog tužioca (u daljem tekstu: zamjenik) je ovlašćen da u postupku pred sudom ili drugim državnim organom vrši sve radnje za koje je po zakonu ovlašćen državni tužilac čiji je zamjenik.
Zamjenik vrši i druge radnje u skladu sa ovim zakonom i uputstvima državnog tužioca čiji je zamjenik.

Nepristrasnost i objektivnost

Član 6

Funkcija državnog tužioca vrši se u javnom interesu radi obezbjeđenja primjene prava, pri čemu se mora obezbijediti poštovanje i zaštita ljudskih prava i sloboda.
Funkcija državnog tužioca mora se vršiti nepristrasno i objektivno.

Etički kodeks

Član 7

Državni tužilac i zamjenik u vršenju svoje funkcije pridržavaju se Kodeksa tužilačke etike.
Kodeks tužilačke etike utvrđuje Tužilački savjet, po prethodno pribavljenom mišljenju državnih tužilaca i zamjenika.

Javnost rada

Član 8

Rad državnog tužilaštva je javan, osim ako zakonom nije drukčije određeno.

Stručno usavršavanje

Član 9

Državni tužilac i zamjenik imaju pravo i obavezu da se stručno usavršavaju radi uspješnijeg vršenja svoje funkcije.

Sredstva

Član 10

Sredstva i uslove za rad državnog tužilaštva obezbjeđuje Crna Gora.

Zarade

Član 11

Državni tužilac i zamjenik ostvaruju pravo na zaradu i druga primanja, u skladu sa zakonom.

Profesionalno udruživanje

Član 12

Državni tužioci i zamjenici imaju pravo na profesionalno udruživanje.

IIOSNIVANjE I NADLEŽNOST

1. Osnivanje

Struktura Državnog tužilaštva

Član 13

U okviru Državnog tužilaštva osnivaju se: Vrhovno državno tužilaštvo, viša državna tužilaštva i osnovna državna tužilaštva.
Vrhovno državno tužilaštvo osniva se za teritoriju Crne Gore, sa sjedištem u Podgorici.
Više državno tužilaštvo osniva se za područje višeg suda i privrednog suda.
Osnovno državno tužilaštvo osniva se za područje jednog ili više osnovnih sudova.

Vrhovni državni tužilac

Član 14

Vrhovno državno tužilaštvo postupa pred Vrhovnim sudom Crne Gore, Apelacionim sudom Crne Gore, Upravnim sudom Crne Gore, drugim sudovima i drugim državnim organima, u skladu sa zakonom.
Vrhovno državno tužilaštvo podiže, u skladu sa zakonom, zahtjev za zaštitu zakonitosti.
Vrhovno državno tužilaštvo vrši i druge poslove koji nijesu propisani kao nadležnost višeg i osnovnog državnog tužilaštva.

Više državno tužilaštvo

Član 15

Viša državna tužilaštva su:
1) Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju, za postupanje pred Višim sudom u Bijelom Polju i Privrednim sudom u Bijelom Polju;
2) Više državno tužilaštvo u Podgorici, za postupanje pred Višim sudom u Podgorici i Privrednim sudom u Podgorici.
Više državno tužilaštvo je nadležno da postupa pred višim sudom u krivičnim stvarima, a pred privrednim sudom u stvarima privrednih prestupa.

Osnovni državni tužilac

Član 16

Osnovna državna tužilaštva su:
1) Osnovno državno tužilaštvo u Baru, za područje Osnovnog suda u Baru;
2) Osnovno državno tužilaštvo u Beranama, za područje Osnovnog suda u Beranama;
3) Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju, za područje Osnovnog suda u Bijelom Polju;
4) Osnovno državno tužilaštvo u Kolašinu, za područje Osnovnog suda u Kolašinu;
5) Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru, za područje Osnovnog suda u Kotoru;
6) Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću, za područje Osnovnog suda u Nikšiću;
7) Osnovno državno tužilaštvo u Plavu, za područje Osnovnog suda u Plavu;
8) Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima, za područje Osnovnog suda u Pljevljima i Osnovnog suda u Žabljaku;
9) Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, za područje Osnovnog suda u Podgorici i Osnovnog suda u Danilovgradu;
10) Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama, za područje Osnovnog suda u Rožajama;
11) Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju, za područje Osnovnog suda u Ulcinju;
12) Osnovno državno tužilaštvo u Herceg Novom, za područje Osnovnog suda u Herceg Novom;
13) Osnovno državno tužilaštvo u Cetinju, za područje Osnovnog suda u Cetinju.
Osnovno državno tužilaštvo postupa i pred organima za prekršaje i drugim državnim organima na svom području.
Osnovno državno tužilaštvo je ovlašćen da preduzima sve radnje iz svoje nadležnosti pred stvarno i mjesno nadležnim sudom, organom za prekršaje ili drugim državnim organom, izuzev onih iz isključive nadležnosti vrhovnog odnosno višeg državnog tužioca i radnji koje su oni preuzeli.

2. Nadležnost

Opšta nadležnost

Član 17

Državno tužilaštvo vrši poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela i drugih kažnjivih djela koja se gone po službenoj dužnosti, ulaže pravna sredstva u okviru svoje nadležnosti i vrši druge poslove određene zakonom.

Stvarna i mjesna nadležnost

Član 18

Državno tužilaštvo postupa u skladu sa svojom stvarnom i mjesnom nadležnošću, ako zakonom nije drukčije određeno.

Ovlašćenje za preduzimanje mjera

Član 19

Radi ostvarivanja funkcije gonjenja učinilaca krivičnih i drugih zakonom utvrđenih kažnjivih djela Državno tužilaštvo je ovlašćeno da sa nadležnim organima utvrđuje i preduzima potrebne mjere na otkrivanju krivičnih i drugih zakonom utvrđenih kažnjivih djela i njihovih učinilaca.

Zastupanje

Čl. 20-23

(Brisani)

IIIUSLOVI I POSTUPAK IMENOVANjA DRŽAVNOG TUŽIOCA I ZAMJENIKA

1. Opšti i posebni uslovi

Opšti uslovi

Član 24

Za državnog tužioca ili zamjenika može biti imenovano lice koje je:
- državljanin Crne Gore;
- zdravstveno i poslovno sposobno;
- diplomirani pravnik sa pravosudnim ispitom.

Posebni uslovi

Član 25

Za državnog tužioca ili zamjenika može biti imenovano lice koje, pored opštih uslova, ima radno iskustvo na poslovima pravne struke, i to za:
- Vrhovnog državnog tužioca i njegovog zamjenika 15 godina;
- višeg državnog tužioca i njegovog zamjenika 10 godina;
- osnovnog državnog tužioca šest godina, a njegovog zamjenika tri godinea.

Imenovanje

Član 26

Skupština Crne Gore (u daljem tekstu: Skupština) imenuje i razrješava državnog tužioca na predlog Tužilačkog savjeta.
Zamjenike imenuje i razrješava Tužilački savjet.

Broj zamjenika

Član 27

Broj zamjenika utvrđuje Tužilački savjet na predlog ministra pravde a na osnovu inicijative vrhovnog državnog tužioca.
Odluka o broju zamjenika objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

Mandat

Član 28

Funkcija zamjenika je stalna.
Izuzetno od stavaIovog člana, zamjenik osnovnog državnog tužioca prvi put se imenuje na vrijeme od tri godine.

Funkcionalni imunitet

Čl. 29 i 30

(Brisani)

2. Postupak imenovanja

Javno oglašavanje

Član 31

Državni tužilac i zamjenik imenuju se na osnovu javnog oglašavanja.
Tužilački savjet oglašava slobodna mjesta državnog tužioca i zamjenika.
Oglašavanje slobodnih mjesta objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore" i u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori.

Postupak po prijavama

Član 32

Prijave kandidata podnose se Tužilačkom savjetu u roku od 15 dana od dana oglašavanja.
Tužilački savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.
Protiv odluke o odbacivanju neblagovremene i nepotpune prijave podnosilac ima pravo prigovora Tužilačkom savjetu u roku od tri dana od dana prijema odluke.
Odluka Tužilačkog savjeta po prigovoru je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Standardni prijavni obrazac

Član 32a

Prijava iz člana 32 stav 1 ovog zakona podnosi se na obrascu koji utvrđuje Tužilački savjet.

Mišljenje o stručnim i radnim kvalitetima kandidata

Član 33

Tužilački savjet pribavlja mišljenje o stručnim i radnim kvalitetima za sve kandidate od:
- organa, privrednih društava i drugih pravnih lica u kojima su kandidati obavljali poslove pravne struke;
- državnog tužilaštva kod koga se kandidat imenuje;
- neposredno višeg državnog tužilaštva.

Kriterijumi

Član 33a

Kriterijumi za imenovanje državnog tužioca i zamjenika su:
1) stručno znanje, radno iskustvo i radni rezultati;
2) objavljeni stručni radovi i druge aktivnosti u struci;
3) stručno usavršavanje;
4) sposobnost da nepristrasno, savjesno, marljivo, odlučno i odgovorno obavlja funkciju za koju se prijavljuje;
5) komunikativnost;
6) odnos sa kolegama, ponašanje van posla, profesionalnost i ugled.
Za imenovanje državnog tužioca, pored kriterijuma iz stava 1 ovog člana, posebno će se cijeniti i organizacione sposobnosti.
Bliži kriterijumi za imenovanje državnog tužioca i zamjenika utvrđuju se Poslovnikom Tužilačkog savjeta.

Uvid u mišljenje o stručnim i radnim kvalitetima kandidata

Član 34

(Brisani)

Razgovor sa kandidatima

Član 35

Tužilački savjet organizuje razgovor sa prijavljenim kandidatima koji ispunjavaju uslove za imenovanje.
Razgovor se ne mora obaviti sa prijavljenim kandidatom, ako je:
1) u poslednjih 12 mjeseci sa njim obavljen razgovor na osnovu kojeg je ocijenjen;
2) više puta negativno ocijenjen na razgovorima za mjesto državnog tužioca ili zamjenika, bez obzira na to kada je sa njim obavljen posljednji razgovor.
Na osnovu obavljenog razgovora i pribavljene dokumentacije, Tužilački savjet ocjenjuje svakog kandidata, uzimajući u obzir kriterijume iz člana 33a ovog zakona.
O ocjeni kandidata Tužilački savjet odlučuje većinom glasova ukupnog broja članova.
Tužilački savjet, odmah nakon obavljenog razgovora, popunjava standardni obrazac za ocjenu kandidata, koji sadrži ocjenu svih kandidata i njeno obrazloženje.

Testiranje kandidata

Član 35a

Tužilački savjet može sprovesti pisano testiranje kandidata prije obavljanja razgovora.
U slučaju iz stava 1 ovog člana, Tužilački savjet, na osnovu rezultata postignutih na testiranju, sačinjava rang listu prijavljenih kandidata koja se može izmijeniti na osnovu uspjeha koji kandidati pokažu na razgovoru.
Način ocjenjivanja kandidata, sadržina obrasca za ocjenjivanje, kao i bliži uslovi pisanog testiranja kandidata utvrđuju se Poslovnikom Tužilačkog savjeta.

Lista kandidata

Član 35b

Na osnovu obavljenog razgovora, ocjene kandidata i pribavljene dokumentacije iz člana 35 ovog zakona, Tužilački savjet sačinjava listu kandidata koji su postigli zadovoljavajuće rezultate.
Lista kandidata sadrži ocjene svih kandidata sa kojima je obavljen razgovor, odnosno koji su testirani, kao i kratak pregled rezultata ocjenjivanja.

Utvrđivanje predloga za imenovanje

Član 36

Tužilački savjet utvrđuje predlog za imenovanje državnog tužioca na nejavnoj sjednici.
Tužilački savjet dostavlja Skupštini obrazloženi predlog za imenovanje državnog tužioca koji sadrži listu kandidata iz člana 35b ovog zakona.
Način utvrđivanja predloga kandidata za imenovanje državnog tužioca bliže se uređuje Poslovnikom Tužilačkog savjeta.

Imenovanje zamjenika

Član 36a

Tužilački savjet na osnovu liste kandidata donosi odluku o imenovanju zamjenika na nejavnoj sjednici.
Odluka o imenovanju zamjenika mora da sadrži pisano obrazloženje.
Tužilački savjet obavještava imenovanog kandidata, državno tužilaštvo u koje se imenuje i Ministarstvo pravde o svojoj odluci o imenovanju.
Odluka o imenovanju zamjenika objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

Prava kandidata

Član 36b

Kandidat ima pravo da izvrši uvid u svoju i dokumentaciju drugih kandidata i da o tome dostavi pisano izjašnjenje Tužilačkom savjetu, u roku od tri dana od dana izvršenog uvida.

Pravo na zaštitu

Član 36c

Odluka Tužilačkog savjeta o imenovanju zamjenika je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

3. Stupanje na dužnost

Zakletva i stupanje na dužnost

Član 37

Državni tužilac i zamjenik stupaju na dužnost danom polaganja zakletve.
Vrhovni državni tužilac zakletvu polaže pred Skupštinom, na dan imenovanja.
Viši državni tužilac, osnovni državni tužilac zakletvu polažu pred predsjednikom Skupštine ili licem koje on odredi, najkasnije u roku od 30 dana od dana imenovanja.
Zamjenik državnog tužioca polaže zakletvu pred Tužilačkim savjetom najkasnije u roku od 15 dana od dana imenovanja.

Tekst zakletve

Član 38

Tekst zakletve glasi:
"Zaklinjem se čašću da ću tužilačku funkciju vršiti po Ustavu i zakonu."
Zakletva se polaže izgovaranjem i potpisivanjem teksta zakletve.
Ako državni tužilac i zamjenik odbiju da polože zakletvu smatraće se da su odustali od imenovanja.

IVDISCIPLINSKA ODGOVORNOST

Disciplinska odgovornost

Član 39

Državni tužilac ili zamjenik disciplinski odgovara, ako neuredno vrši svoju funkciju ili ako vrijeđa ugled tužilačke funkcije.

Disciplinska mjera

Član 40

Disciplinska mjera je opomena ili umanjenje zarade.
Umanjenje zarade se može izreći u visini do 20%, u trajanju do šest mjeseci.

Osnov disciplinske odgovornosti

Član 41

Državni tužilac ili zamjenik neuredno vrši tužilačku funkciju ako bez opravdanog razloga:
1) ne uzima predmete u rad redom kojim su primljeni;
2) neopravdano odbije vršenje poslova i zadataka koji su mu povjereni;
3) propušta ili kasni na zakazane pretrese u predmetima koji su mu dodijeljeni u rad;
4) odsustvuje sa sjednica tužilaštva;
5) odsustvuje sa posla;
6) u drugim slučajevima kada je ovim zakonom predviđeno da određene radnje ili propuštanje predstavljaju neuredno vršenje poslova.
Državni tužilac ili zamjenik vrijeđa ugled tužilačke funkcije, naročito ako:
1) dolazi na rad i u kontakt sa strankama u stanju koje nije primjereno vršenju tužilačke funkcije (alkoholisano stanje, stanje pod uticajem opojnih droga i sl.);
2) na javnom mjestu se nedolično ponaša ili remeti svojim ponašanjem javni red i mir;
3) neprimjereno ili uvredljivo se ponaša prema pojedincima, državnim organima ili pravnim licima u vezi sa vršenjem svoje funkcije.

Pokretanje disciplinskog postupka

Član 42

Predlog za utvrđivanje odgovornosti državnog tužioca ili zamjenika podnosi se Tužilačkom savjetu.
Predlog iz stava 1 ovog člana mogu podnijeti: ministar pravde za Vrhovnog državnog tužioca, Vrhovni državni tužilac, viši državni tužilac i osnovni državni tužilac za svog zamjenika, Vrhovni državni tužilac za višeg i osnovnog državnog tužioca i viši državni tužilac za osnovnog državnog tužioca, u roku od 15 dana od dana saznanja za postojanje razloga iz člana 41 ovog zakona, a najkasnije u roku od 60 dana od dana nastanka razloga za utvrđivanje disciplinske odgovornosti.
Predlog za utvrđivanje odgovornosti Tužilački savjet dostavlja državnom tužiocu ili zamjeniku čija se odgovornost ispituje sa obavještenjem da ima pravo da angažuje branioca.

Odbacivanje predloga

Član 43

Neblagovremeni predlog za utvrđivanje odgovornosti, kao i predlog podnijet od strane neovlašćenog lica Tužilački savjet će odbaciti.

Disciplinski organ

Član 44

Postupak utvrđivanja odgovornosti državnog tužioca ili zamjenika sprovodi Disciplinsko vijeće Tužilačkog savjeta (u daljem tekstu: Disciplinsko vijeće).
Disciplinsko vijeće ima predsjednika i dva člana koje imenuje Tužilački savjet iz reda svojih članova.

Izuzeće

Član 45

U organima koji sprovode disciplinski postupak ne mogu učestvovati podnosilac predloga i članovi Tužilačkog savjeta za koje postoje okolnosti koje izazivaju osnovanu sumnju u njihovu nepristrasnost.
O izuzeću člana Tužilačkog savjeta odlučuje predsjednik Tužilačkog savjeta, a o njegovom izuzeću Tužilački savjet.

Izjašnjenje i izostanak

Član 46

Predlog za pokretanje disciplinskog postupka na sjednici Disciplinskog vijeća zastupa podnosilac predloga.
U postupku utvrđivanja odgovornosti Disciplinsko vijeće će saslušati državnog tužioca ili zamjenika čija se odgovornost ispituje.
Disciplinsko vijeće će sprovesti dokaze za koje ocijeni da su mu neophodni za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja.
Ako sa sjednice Disciplinskog vijeća izostane podnosilac predloga, postupak će se obustaviti, a ako se državni tužilac ili zamjenik čija se odgovornost utvrđuje ne odazove pozivu, bez opravdanog razloga, Disciplinsko vijeće će sprovesti postupak u njegovom odsustvu.

Odluka Disciplinskog vijeća

Član 47

U postupku utvrđivanja odgovornosti državnog tužioca ili zamjenika Disciplinsko vijeće može:
1) odbiti predlog kao neosnovan;
2) usvojiti predlog i izreći disciplinsku mjeru;
3) prekinuti postupak, ukoliko utvrdi da ima elemenata, za razrješenje i predmet dostaviti Tužilačkom savjetu.
Odluka Disciplinskog vijeća dostavlja se podnosiocu predloga, državnom tužiocu ili zamjeniku čija se odgovornost ispituje i Tužilačkom savjetu.

Drugostepeni postupak

Član 48

Protiv odluke Disciplinskog vijeća može se izjaviti prigovor Tužilačkom savjetu u roku od osam dana od dana prijema odluke.
Prigovor mogu podnijeti podnosilac predloga i državni tužilac ili zamjenik čija se odgovornost ispituje ili njegov branilac.
Postupajući po prigovoru Tužilački savjet može:
1) odbaciti prigovor kao neblagovremen ili nedozvoljen;
2) odbiti prigovor kao neosnovan;
3) ukinuti odluku i vratiti predmet Disciplinskom vijeću na ponovni postupak i odlučivanje;
4) preinačiti odluku Disciplinskog vijeća.
U radu Tužilačkog savjeta, kada odlučuje po prigovoru, ne mogu učestvovati članovi Disciplinskog vijeća.

Sudska zaštita

Član 48a

Odluka Tužilačkog savjeta o utvrđivanju disciplinske odgovornosti državnog tužioca i zamjenika je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Zastara

Član 49

Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti mora se okončati u roku od tri mjeseca od dana podnošenja predloga.
Ukoliko se postupak ne okonča u roku iz stava 1 ovog člana smatra se da je obustavljen.

VPRESTANAK FUNKCIJE I RAZRJEŠENjE

Prestanak funkcije

Član 50

Državnom tužiocu ili zamjeniku prestaje funkcija:
1) istekom mandata;
2) ostavkom;
3) ispunjenjem uslova za starosnu penziju;
4) prestankom državljanstva;
5) ako postane član organa političke stranke;
6) ako vrši poslaničku i drugu javnu funkciju ili profesionalnu djelatnost nespojivu sa tužilačkom funkcijom;
7) ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.

Odluka o prestanku funkcije

Član 51

Kad nastupi neki od razloga za prestanak funkcije o tome će, odmah, Tužilački savjet obavijestiti: vrhovni državni tužilac za svog zamjenika i višeg državnog tužioca, viši državni tužilac za svog zamjenika i osnovnog državnog tužioca i osnovni državni tužilac za svog zamjenika. O razlozima za prestanak funkcije vrhovnog državnog tužioca Tužilački savjet obavještava ministar pravde.
O ispunjenju uslova za prestanak funkcije državnog tužioca Tužilački savjet bez odlaganja obavještava Skupštinu.
Ako Skupština, u roku od 30 dana od dana prijema obavještenja, ne donese odluku o prestanku funkcije državnog tužioca, smatraće se da je istekom tog roka državnom tužiocu prestala funkcija.
Državnom tužiocu funkcija prestaje danom donošenja odluke Skupštine o prestanku funkcije ili istekom roka iz stava 3 ovog člana.
Odluku o prestanku funkcije zamjenika donosi Tužilački savjet, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema obavještenja.
Funkcija zamjenika prestaje na dan donošenja odluke Tužilačkog savjeta o prestanku funkcije.
Odluku o prestanku funkcije zamjenika Tužilački savjet dostavlja zamjeniku čija je funkcija prestala i državnom tužilaštvu u kojem je vršio funkciju zamjenika.
Odluka o prestanku funkcije državnog tužioca i zamjenika objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

Razrješenje

Član 52

Državni tužilac ili zamjenik razrješava se od dužnosti, ako:
1) bude osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje tužilačke funkcije.
2) nestručno ili nesavjesno vrši tužilačku funkciju.
3) ako trajno izgubi sposobnost za vršenje funkcije.
Državni tužilac razrješava se od dužnosti i ako:
1) ne ostvaruje zadovoljavajuće rezultate u rukovođenju poslovima kojima se ostvaruje funkcija državnog tužioca;
2) ne pokrene postupak za razrješenje ili disciplinsku odgovornost državnog tužioca ili zamjenika kada je za to ovlašćen, a zna ili je morao znati za postojanje razloga za razrješenje;
3) ako mu je dva puta u toku mandata izrečena disciplinska mjera.

Inicijativa za razrješenje

Član 53

Obrazloženu inicijativu za razrješenje državnog tužioca ili zamjenika mogu podnijeti: vrhovni državni tužilac, najmanje tri člana Tužilačkog savjeta, Disciplinsko vijeće, viši državni tužilac za svog zamjenika i osnovnog državnog tužioca, osnovni državni tužilac za svog zamjenika i ministar pravde za vrhovnog državnog tužioca.

Rokovi

Član 54

Inicijativa za razrješenje dostavlja se Tužilačkom savjetu.
Tužilački savjet, u roku od 30 dana od dana prijema inicijative, odlučuje ima li osnova za vođenje postupka za utvrđivanje predloga za razrješenje, odnosno za donošenje odluke o razrješenju.
Tužilački savjet inicijativu dostavlja državnom tužiocu ili zamjeniku na koga se inicijativa odnosi, sa obavještenjem da ima pravo da angažuje branioca tokom postupka pred Tužilačkim savjetom.
Državni tužilac ili zamjenik ima pravo da se, u roku od osam dana od dana prijema, pisano ili usmeno izjasni o inicijativi za njegovo razrješenje.

Formiranje Komisije

Član 55

Tužilački savjet će odbaciti inicijativu ukoliko utvrdi da nema osnova za vođenje postupka ili da je inicijativa podnijeta od neovlašćenog lica.
Ukoliko Tužilački savjet utvrdi da ima osnova za vođenje postupka, formiraće Komisiju za ispitivanje uslova za razrješenje (u daljem tekstu: Komisija).

Sastav Komisije

Član 56

Komisija ima predsjednika i dva člana koje imenuje Tužilački savjet iz reda svojih članova.

Nepristrasnost

Član 57

U sastav Komisije ne mogu biti imenovani podnosilac inicijative za razrješenje i oni članovi Tužilačkog savjeta za koje postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njihovu nepristrasnost.

Izvještaj Komisije

Član 58

Komisija prikuplja podatke i dokaze od značaja za ispitivanje osnovanosti inicijative.
Državni tužilac ili zamjenik čije se razrješenje traži ima pravo da prisustvuje radu Komisije.
O svom radu Komisija podnosi izvještaj Tužilačkom savjetu u roku koji odredi Tužilački savjet.
Primjerak izvještaja Komisije dostavlja se državnom tužiocu ili zamjeniku čije se razrješenje traži.

Mišljenje

Član 58a

Kad je podnijet predlog za razrješenje Vrhovnog državnog tužioca zbog nestručnog ili nesavjesnog obavljanja funkcije Tužilački savjet pribavlja mišljenje od sjednice tužilaca Vrhovnog državnog tužilaštva.
Kad je podnijet predlog za razrješenje državnog tužioca i zamjenika zbog trajnog gubitka radne sposobnosti za vršenje funkcije Tužilački savjet pribavlja mišljenje od nadležnog organa.

Sjednica Tužilačkog savjeta

Član 59

Sjednici Tužilačkog savjeta prisustvuje podnosilac inicijative.
Državni tužilac ili zamjenik čije se razrješenje traži ima pravo da prisustvuje sjednici Tužilačkog savjeta.
Tužilački savjet donosi odluke na nejavnoj sjednici.

Odluka

Član 60

Kada odlučuje o inicijativi Tužilački savjet može:
1) odbiti inicijativu kao neosnovanu;
2) utvrditi predlog za razrješenje državnog tužioca;
3) donijeti odluku o razrješenju zamjenika.

Pravo na branioca

Član 61

(Brisan)

Rokovi

Član 62

Inicijativa za razrješenje ne može se podnijeti po proteku roka od tri godine od dana postojanja razloga za pokretanje postupka za razrješenje.

Dostavljanje predloga Skupštini

Član 63

Obrazloženi predlog za razrješenje državnog tužioca, Tužilački savjet dostavlja Skupštini u roku od 60 dana od dana prijema inicijative.
Odluku o razrješenju zamjenika Tužilački savjet mora donijeti u roku od tri mjeseca od dana podnošenja inicijative.
Državni tužilac ili zamjenik je razriješen funkcije danom donošenja odluke o njegovom razrješenju.

Privremeno udaljenje

Član 64

Državni tužilac ili zamjenik će biti privremeno udaljen od dužnosti, ako se protiv njega odredi pritvor ili sprovođenje istrage za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje funkcije.
Državni tužilac ili zamjenik može biti privremeno udaljen od dužnosti, nakon što je Tužilački savjet donio odluku o pokretanju postupka za razrješenje.
Odluku o privremenom udaljenju od dužnosti državnog tužioca ili zamjenika donosi Tužilački savjet.

Shodna primjena disciplinskog postupka

Član 64a

Na postupak razrješenja shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na izuzeće u disciplinskom postupku.

Sudska zaštita

Član 64b

Odluka Tužilačkog savjeta o razrješenju zamjenika je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Dostavljanje odluke

Član 65

Skupština dostavlja odluku o razrješenju državnom tužiocu koji je razriješen, Tužilačkom savjetu i Ministarstvu pravde.
Tužilački savjet odluku o razrješenju dostavlja zamjeniku koji je razriješen i državnom tužilaštvu u kojem je vršio funkciju.
Odluka o razrješenju državiog tužioca objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

VISPECIJALNI TUŽILAC ZA SUZBIJANjE ORGANIZOVANOG KRIMINALA, KORUPCIJE, TERORIZMA I RATNIH ZLOČINA

Specijalni tužilac

Član 66

Za poslove suzbijanja organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina obrazuje se u Vrhovnom državnom tužilaštvu Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina (u daljem tekstu: Odjeljenje), kojim rukovodi specijalni tužilac.
Specijalni tužilac, u okviru svoje nadležnosti, ima ista prava i dužnosti kao državni tužilac, ukoliko ovim zakonom za pojedina pitanja nije drukčije određeno.

Zamjenik specijalnog tužioca

Član 67

Specijalni tužilac ima zamjenika.
Broj zamjenika specijalnog tužioca utvrđuje Tužilački savjet, na predlog vrhovnog državnog tužioca, a na osnovu inicijative specijalnog tužioca.

Nadležnost

Član 68

Specijalni tužilac preduzima radnje na koje je ovlašćen pred stvarno i mjesno nadležnim sudom ili drugim državnim organom pred kojim postupa, u skladu sa zakonom.

Način preuzimanja predmeta

Član 69

Kada u vršenju poslova iz svoje nadležnosti viši državni tužilac i osnovni državni tužilac dođu do saznanja da se u krivičnom predmetu radi o slučaju organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina dužni su da, bez odlaganja, o tome obavijeste vrhovnog državnog tužioca i na njegov zahtjev ustupe predmet.
Kada na način iz stava 1 ovog člana ili na drugi način vrhovni državni tužilac dođe do saznanja da se radi o krivičnom djelu organizovanog kriminala predmet će odmah dati u rad specijalnom tužiocu.
Kada specijalni tužilac u toku postupka utvrdi da učinjeno krivično djelo nema elemente organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina nastaviće postupanje u predmetu do okončanja postupka.
Specijalni tužilac o preuzimanju krivičnog gonjenja za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina obavještava organ nadležan za unutrašnje poslove.

Odgovornost

Član 70

Specijalni tužilac za svoj rad i rad Odjeljenja kojim rukovodi odgovara vrhovnom državnom tužiocu.

Uslovi za postavljanje

Član 71

Za specijalnog tužioca može biti postavljeno lice koje ispunjava uslove za imenovanje vrhovnog državnog tužioca.
Za zamjenika specijalnog tužioca može biti postavljeno lice koje ispunjava uslove za imenovanje višeg državnog tužioca.

Postavljenje

Član 72

Specijalnog tužioca, uz njegovu pisanu saglasnost, postavlja vrhovni državni tužilac iz reda državnih tužilaca i zamjenika, uz prethodno pribavljeno mišljenje Tužilačkog savjeta.
Zamjenika specijalnog tužioca, uz njegovu pisanu saglasnost, na predlog specijalnog tužioca, postavlja vrhovni državni tužilac iz reda državnih tužilaca i zamjenika.
Specijalni tužilac i njegov zamjenik postavljaju se na period od pet godina i mogu biti ponovo postavljeni.

Mišljenje o radu

Član 73

Vrhovni državni tužilac, prije postavljenja specijalnog tužioca ili zamjenika, pribavlja mišljenje o njegovom radu.
Vrhovni državni tužilac mišljenje iz stava 1 ovog člana pribavlja od neposredno višeg državnog tužioca za državnog tužioca ili od državnog tužioca za njegovog zamjenika.
Mišljenje iz stava 1 ovog člana, naročito, sadrži ocjenu o njegovom radu u predkrivičnom i krivičnom postupku i na složenim predmetima.

Razrješenje od postavljenja

Član 74

Specijalni tužilac razrješava se od postavljenja u slučaju ako nije pokazao stručnost u obavljanju poslova koji su mu povjereni ili ako Odjeljenje ne ostvaruje zadovoljavajuće rezultate.
Zamjenik se razrješava od postavljenja ako nije pokazao stručnost u obavljanju poslova koji su mu povjereni u Odjeljenju.
Odluku o razrješenju od postavljenja specijalnog tužioca donosi vrhovni državni tužilac.
Odluku o razrješenju od postavljenja zamjenika donosi vrhovni državni tužilac na predlog specijalnog tužioca.

Prava nakon razrješenja od postavljenja

Član 75

Specijalni tužilac ili njegov zamjenik ima pravo da se vrati u državno tužilaštvo u kojem je vršio funkciju prije postavljenja u slučajevima kada bude razriješen od postavljenja za specijalnog tužioca, odnosno zamjenika, istekom vremena na koje je postavljen i podnošenjem ostavke.
Ako specijalni tužilac ili zamjenik, nakon isteka mandata na koji je postavljen, podnošenja ostavke ili razrješenja od postavljenja, odbije da se vrati u državno tužilaštvo u kojem je vršio funkciju prije postavljenja prestaje mu funkcija državnog tužioca ili zamjenika.

Postupak razrješenja od funkcije

Član 76

Ukoliko postoje razlozi za razrješenje iz člana 52 ovog zakona, specijalni tužilac ili njegov zamjenik razriješiće se funkcije državnog tužioca ili zamjenika na način i po postupku propisanim ovim zakonom za razrješenje državnog tužioca ili zamjenika.

Upućivanje na rad u Odjeljenje nosilaca tužilačke funkcije

Član 77

Vrhovni državni tužilac može, na zahtjev specijalnog tužioca, uputiti u Odjeljenje, na rad na određeno vrijeme, državnog tužioca ili zamjenika radi obavljanja poslova hitne prirode ili postupanja u konkretnim predmetima.
Upućivanje iz stava 1 ovog člana vrši se uz pisanu saglasnost lica koje se upućuje na rad u Odjeljenje.
Upućivanje na rad u Odjeljenje traje najduže jednu godinu i, pod istim uslovima, može biti produženo.
Izuzetno, Vrhovni državni tužilac može uputiti državnog tužioca ili zamjenika, bez njegove saglasnosti, na rad u Odjeljenje, ako zbog izuzeća ili spriječenosti specijalnog tužioca ili njegovog zamjenika ili iz drugih opravdanih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vršenje poslova, dok traju te okolnosti, a najduže godinu dana.
Za vrijeme rada u Odjeljenju upućeno lice ima pravo na zaradu u visini zarade zamjenika vrhovnog državnog tužioca.
Naknadu i druge troškove nastale upućivanjem na rad u Odjeljenje snosi vrhovni državni tužilac.

Upućivanje na rad u Odjeljenje iz drugih organa

Član 78

Specijalni tužilac može da zatraži od državnog organa ili druge institucije da uputi lice zaposleno u tom organu ili instituciji radi obavljanja stručnih ili administrativnih poslova na rad u Odjeljenje na određeno vrijeme.
Starješina organa ili institucije dužan je da, bez odlaganja, odluči o zahtjevu specijalnog tužioca.
Upućivanje na rad u Odjeljenje vrši se uz pisanu saglasnost zaposlenog lica i traje najduže jednu godinu.
Za vrijeme rada u Odjeljenju upućeno lice ima pravo na zaradu u visini koju ima zaposleni u Odjeljenju.
Naknadu i druge troškove nastale upućivanjem na rad u Odjeljenje snosi Vrhovno državno tužilaštvo.

Službena tajna

Član 79

Specijalni tužilac, njegov zamjenik, službenici i namještenici u Odjeljenju, zaposleni u sudu, policiji i kod drugih subjekata koji su preduzimali pojedine radnje na zahtjev specijalnog tužioca dužni su, kao službenu tajnu, čuvati podatke koji su zakonom ili drugim propisom određeni kao tajna, bez obzira na način na koji su je saznali.
Službenom tajnom, osim podataka koji su zakonom ili drugim propisom određeni kao službena tajna, smatraju se i podaci iz predkrivičnog postupka za krivična djela iz nadležnosti Odjeljenja.

Način postupanja sa predmetima

Član 80

Spisi, isprave i zapisnici o istražnim radnjama koje su preduzete za vrijeme predkrivičnog postupka za krivična djela iz nadležnosti Odjeljenja moraju imati oznaku tajnosti u skladu sa odredbama posebnog zakona.
Specijalni tužilac može, iz opravdanih razloga, odrediti da se pojedini predmet posebno čuva, a sa sadržajem takvog predmeta može biti upoznat samo zamjenik koga on odredi.
Službenici u Odjeljenju mogu biti upoznati sa predmetom iz stava 2 ovog člana samo u mjeri koja je neophodna za vršenje njihovih poslova, o čemu se vodi posebna službena evidencija.
Radi zaštite tajnosti specijalni tužilac može odrediti da se u upisnicima i drugim evidencijama ovakav predmet u predkrivičnom postupku vodi pod posebnom šifrom.

Zarade

Član 81

Specijalni tužilac i njegov zamjenik imaju pravo na iznos mjesečne zarade u visini mjesečne zarade Vrhovnog državnog tužioca, odnosno zamjenika Vrhovnog državnog tužioca.
Specijalni tužilac i zamjenik imaju pravo na specijalni dodatak zbog otežanih uslova rada i specifičnosti poslova koje vrše.

Neposredna primjena zakona

Član 82

Ukoliko odredbama GlaveVIovog zakona nije drukčije određeno, na specijalnog tužioca se neposredno primjenjuju ostale odredbe ovog zakona.

VIITUŽILAČKI SAVJET

Nadležnost

Član 83

Tužilački savjet:
1) utvrđuje predlog za imenovanje i razrješenje državnog tužioca, imenuje, razrješava i utvrđuje prestanak funkcije zamjenika;
2) utvrđuje broj zamjenika državnog tužioca;
3) sprovodi postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti državnog tužioca i zamjenika;
4) stara se o edukaciji nosilaca tužilačke funkcije u saradnji sa Sudskim savjetom;
5) utvrđuje predlog razdjela budžeta za finansiranje rada Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta;
6) daje mišljenje na nacrte zakona i podzakonskih akata iz oblasti pravosuđa i inicira donošenje relevantnih zakona i drugih propisa iz ove oblasti;
7) obezbjeđuje primjenu, održivost i jednoobraznost Pravosudnog informacionog sistema u dijelu koji se odnosi na tužilaštvo;
8) vodi evidenciju podataka o državnim tužiocima i zamjenicima;
9) predlaže orijentaciona mjerila o potrebnom broju državnih tužilaca i zamjenika i ostalih službenika i namještenika u državnim tužilaštvima;
10) utvrđuje metodologiju za izradu izvještaja o radu državiog tužilaštva i godišnjeg rasporeda poslova;
11) utvrđuje Kodeks tužilačke etike;
12) donosi Poslovnik o svom radu;
13) vrši i druge poslove određene zakonom.

Sastav Tužilačkog savjeta

Član 84

Tužilački savjet ima predsjednika i deset članova.
Vrhovni državni tužilac po položaju je predsjednik Tužilačkog savjeta.
Članovi Tužilačkog savjeta biraju se:
- šest iz reda državnih tužilaca i zamjenika;
- jedan iz reda profesora Pravnog fakulteta u Podgorici;
- dva iz reda istaknutih pravnika u Crnoj Gori, od kojih je jedan sa iskustvom iz oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda, na predlog Predsjednika Crne Gore, uz pribavljeno mišljenje Zaštitnika ljudskih prava i sloboda;
- jedan predstavnik Ministarstva pravde.

Mandat Tužilačkog savjeta

Član 85

Članove Tužilačkog savjeta bira Skupština, na vrijeme od četiri godine. Članovi Tužilačkog savjeta mogu biti ponovo izabrani na ovu funkciju.
Mandat članu Tužilačkog savjeta koji je naknadno izabran na upražnjeno mjesto u Tužilačkom savjetu ističe istekom mandata Tužilačkog savjeta.

Predlog za člana Tužilačkog savjeta

Član 86

Skupština bira članove Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca i zamjenika na, predlog proširene sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva; iz reda profesora Pravnog fakulteta u Podgorici, na predlog Pravnog fakulteta u Podgorici; iz reda istaknutih pravnika u Crnoj Gori na predlog Predsjednika Crne Gore, a predstavnika Ministarstva pravde na predlog ministra pravde.

Predlog kandidata za člana Tužilačkog savjeta

Član 87

Predlog kandidata za člana Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca i zamjenika utvrđuje proširena sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva, tajnim glasanjem.
Sastav proširene sjednice, pored Vrhovnog državnog tužioca i njegovih zamjenika, čine i viši državni tužioci.
Prije utvrđivanja predloga za člana Tužilačkog savjeta iz reda državnog tužioca i zamjenika, proširena sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva će pribaviti od svakog državnog tužioca i zamjenika u Crnoj Gori inicijalni predlog na način koji će obezbijediti tajnost inicijative.

Odluka o izboru kandidata za člana Tužilačkog savjeta

Član 88

Predlog za izbor člana Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca i zamjenika utvrđuje se većinom glasova na proširenoj sjednici Vrhovnog državnog tužilaštva.
Ako je predloženo više kandidata od broja koji se bira, a nije izabran potreban broj, glasa se ponovo o kandidatima koji su dobili najveći broj glasova od broja koji se bira i ako treći krug glasanja ne uspije, postupak se ponavlja sa novim kandidatima.

Prestanak funkcije u Tužilačkom savjetu

Član 89

Članstvo u Tužilačkom savjetu prestaje prije isteka vremena na koje je izabran, ako to sam zatraži ili mu prestane tužilačka funkcija, odnosno radni odnos koji je bio osnov za izbor.
Prestanak članstva u Tužilačkom savjetu konstatuje Skupština, na osnovu obavještenja predsjednika Tužilačkog savjeta.

Način rada i odlučivanja Tužilačkog savjeta

Član 90

Tužilački savjet donosi Poslovnik Tužilačkog savjeta kojim se uređuju pitanja određena ovim zakonom, način rada i odlučivanja Tužilačkog savjeta i druga pitanja od značaja za njegov rad.
Tužilački savjet donosi i druge akte od značaja za njegov rad, u skladu sa ovim zakonom.
Poslovnik Tužilačkog savjeta objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore" i nawebstranici Tužilačkog savjeta.

VIIIORGANIZACIJA RADA DRŽAVNOG TUŽILAŠTVA

1. Tužilačka uprava

Organizacija rada

Član 91

Pod organizacijom rada državnog tužilaštva podrazumijeva se rukovođenje, organizacija sjednice tužioca i poslovi tužilačke uprave.

Rukovođenje

Član 92

Državni tužilac organizuje rad, vrši raspored poslova i preduzima mjere radi urednog i blagovremenog vršenja poslova državnog tužilaštva.
Državni tužilac odgovoran je, u granicama svojih ovlašćenja, za uredno i blagovremeno vršenje poslova.

Dužnost Vrhovnog državnog tužioca

Član 93

Vrhovni državni tužilac odgovoran je za vršenje poslova Državnog tužilaštva i dužan je da preduzima mjere i radnje za efikasno vršenje poslova državnog tužioca.

Zamjena

Član 94

Državnog tužioca u slučaju odsutnosti ili spriječenosti zamjenjuje njegov zamjenik, kojeg određuje sjednica državnog tužioca za svaku kalendarsku godinu, na predlog državnog tužioca.

Raspored poslova

Član 95

Godišnji raspored poslova utvrđuje državni tužilac najkasnije do 15. januara za tekuću godinu. Godišnjim rasporedom, obezbjeđuje se ravnomjerna raspodjela poslova i potrebna specijalizacija zamjenika.

Sjednica tužioca

Član 96

Državni tužilac, radi razmatranja određenih pitanja od značaja za svoj rad, saziva sjednicu tužioca.
Sjednicu tužioca čine državni tužilac i njegovi zamjenici.
Sjednicu tužioca saziva i njome rukovodi državni tužilac.
Državni tužilac je dužan da zakaže sjednicu tužioca na zahtjev najmanje jedne trećine svojih zamjenika.
Na sjednici tužioca odlučuje se ako je prisutno najmanje dvije trećine zamjenika državnog tužioca, a odluka je punovažna ako za nju glasa većina prisutnih sjednici, ukoliko za određena pitanja ovim zakonom nije drukčije određeno.
Način rada sjednice bliže se određuje Poslovnikom o radu sjednice tužioca.

Djelokrug sjednice

Član 97

Sjednica tužioca:
1) daje mišljenje o kandidatu za nosioca tužilačke funkcije;
2) razmatra program rada i izvještaj o radu;
3) zauzima stavove o opštim pitanjima iz djelokruga državnog tužilaštva;
4) donosi Poslovnik o svom radu;
5) razmatra pitanja od značaja za stručno usavršavanje, organizaciju rada i ukupan rad državnog tužilaštva;
6) razmatra predlog godišnjeg rasporeda poslova.

Tužilačka uprava

Član 98

Državni tužilac obavlja poslove tužilačke uprave.
Tužilačka uprava obuhvata poslove koji obezbjeđuju pravilan i blagovremen rad državnog tužilaštva, a naročito: unutrašnji raspored poslova; razmatranje pritužbi i predstavki; upravljanje informacionim sistemom; vođenje propisanih evidencija i izvještaja; rad pisarnice i arhive; finansijsko i materijalno poslovanje.
Potpuniji sadržaj poslova tužilačke uprave i način njihovog vršenja uređuje se Pravilnikom o unutrašnjem poslovanju Državnog tužilaštva.
Nadzor nad vršenjem poslova tužilačke uprave vrši Ministarstvo pravde.

Stručno usavršavanje

Član 99

(Brisan)

Dostavljanje podataka resornom ministarstvu

Član 100

Vrhovni državni tužilac će, na zahtjev Ministarstva pravde, dostaviti podatke i obavještenja koja su mu potrebna radi praćenja organizacije i rada Državnog tužilaštva, primjene Pravilnika o unutrašnjem poslovanju Državnog tužilaštva, postupanja po predstavkama i pritužbama građana, kao i opšte podatke o gonjenju učinilaca krivičnih djela i drugih zakonom određenih kažnjivih djela.

Nadzor resornog ministarstva

Član 101

Ministarstvo pravde, preko ovlašćenog službenika, vrši nadzor nad radom Državnog tužilaštva u odnosu na:
1) organizovanje rada državnog tužioca u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjem poslovanju državnog tužioca;
2) postupanje po predstavkama i pritužbama;
3) rad pisarnice i arhive;
4) vođenje propisanih službenih evidencija;
5) druge poslove vezane za pravilan rad i poslove tužilačke uprave.

Podzakonski propisi

Član 102

Ministarstvo pravde:
1) donosi Pravilnik o unutrašnjem poslovanju Državnog tužilaštva kojim se uređuju pitanja određena ovim zakonom, kao i druga pitanja od značaja za organizovanje rada državnog tužioca, po prethodno pribavljenom mišljenju Tužilačkog savjeta;
2) propisuje obrazac, način, postupak i evidenciju izdavanja službenih legitimacija državnih tužilaca i zamjenika;
3) donosi druga akta od značaja za rad Državnog tužilaštva.

Godišnji izvještaj o radu

Član 103

Vrhovni državni tužilac podnosi Skupštini godišnji izvještaj o radu Državnog tužilaštva koji sadrži opis i analizu stanja u tužilaštvu, detaljne podatke za svako tužilaštvo koji se odnose na broj primljenih i riješenih predmeta u toku godine za koju se izvještaj sačinjava, kao i probleme i nedostatke u njihovom radu.
Godišnji izvještaj o radu sadrži i podatke o radu Tužilačkog savjeta i predlog mjera za unaprjeđenje rada Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta.
Godišnji izvještaj o radu dostavlja se Skupštini najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu.
Izvještaj se objavljuje nawebstranici Tužilačkog savjeta.
Vrhovni državni tužilac obrazlaže godišnji izvještaj u Skupštini.

Poseban izvještaj

Član 104

(Brisan)

Odnos prema javnosti

Član 105

Informacije o radu Državnog tužilaštva daje vrhovni državni tužilac ili lice koje on ovlasti.
Informacije koje bi mogle uticati na vođenje postupka ne mogu se učiniti dostupnim javnosti.
Davanje podataka iz stava 2 ovog člana smatra se povredom ugleda tužilačke funkcije.

2. Način rada

Privremeno upućivanje

Član 106

Zamjenik se može, uz njegov pristanak, privremeno uputiti na rad u drugo državno tužilaštvo.
Izuzetno, zamjenik se može privremeno uputiti, bez njegovog pristanka, na rad u drugo tužilaštvo, ako zbog izuzeća ili spriječenosti državnog tužioca ili njegovog zamjenika ili iz drugih opravdanih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vršenje poslova u tom tužilaštvu, dok traju te okolnosti, a najduže godinu dana.
Rješenje o privremenom upućivanju na rad u drugo državno tužilaštvo u slučaju iz stava 1 ovog člana donosi neposredno viši državni tužilac, a u slučaju iz stava 2 ovog člana, vrhovni državni tužilac.
Protiv rješenja o upućivanju na rad u drugo državno tužilaštvo bez njegovog pristanka, zamjenik može podnijeti prigovor Tužilačkom savjetu u roku od tri dana od dana prijema rješenja. Prigovor ne zadržava izvršenje rješenja.
Naknade i druge troškove nastale upućivanjem zamjenika na rad u drugo državno tužilaštvo snosi tužilaštvo u koje se zamjenik upućuje.

Upućivanje na rad u drugo tužilaštvo bez pristanka državnog tužioca i zamjenika

Član 106a

U slučaju reorganizacije državnog tužilaštva kojom se smanjuje ili ukida broj tužilačkih mjesta, Tužilački savjet može premjestiti ili uputiti u drugo tužilaštvo državnog tužioca ili njegovog zamjenika bez njegovog pristanka.
Naknade i druge troškove nastale usljed premještanja ili upućivanja iz stava 1 ovog člana snosi državno tužilaštvo u koje se državni tužilac ili zamjenik premješta, odnosno upućuje."

Upućivanje u neposredno više državno tužilaštvo

Član 106b

Tužilački savjet može zamjenika, uz njegov pristanak, privremeno uputiti u neposredno više državno tužilaštvo, ako se u tom državnom tužilaštvu poveća obim posla ili kad postoji veliki broj zaostalih predmeta koji se sa postojećim brojem zamjenika ne može riješiti. Zamjenik koji se upućuje mora da ispunjava uslove propisane za imenovanje zamjenika u državno tužilaštvo u koje se upućuje.

Stručna pomoć

Član 107

Državno tužilaštvo može angažovati lice koje raspolaže potrebnim stručnim znanjem, odnosno obrazovati stručni tim ili stručno radno tijelo radi razjašnjenja pojedinih stručnih pitanja koja se pojave u njegovom radu.
Državni tužilac može odrediti naknadu licima iz stava 1 ovog člana.

Dežurstvo i pripravnost

Član 108

Državni tužilac dužan je da organizuje stalno dežurstvo, odnosno pripravnost, radi efikasnog vršenja poslova, a posebno radi vršenja poslova uviđaja i drugih neodložnih poslova vezanih za moguće izvršenje krivičnih djela i drugih kažnjivih radnji.
Način vršenja i trajanje dežurstva, odnosno pripravnosti određuje državni tužilac.

Dodjela predmeta

Član 109

Dodjela predmeta vrši se na način kojim se obezbjeđuje nepristrasnost, nezavisnost i efikasnost u radu.

Uputstva za rad

Član 110

Vrhovni državni tužilac daje višem državnom tužiocu i osnovnom državnom tužiocu obavezna uputstva za rad.
Viši državni tužilac daje osnovnom državnom tužiocu sa svog područja rada obavezna uputstva za rad.
Pod obaveznim uputstvom za rad, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se uputstva opšteg karaktera i uputstva za postupanje u pojedinim predmetima.
Uputstva opšteg karaktera daje vrhovni državni tužilac, a viši državni tužilac i osnovni državni tužilac mogu da iniciraju njihovo donošenje, kada ocijene da je to potrebno.
Uputstvo za postupanje u pojedinom predmetu daje vrhovni državni tužilac za svoje zamjenike, više i osnovne državne tužioce; viši državni tužilac za svoje zamjenike i osnovne državne tužioce sa svog područja rada, a osnovni državni tužilac za svoje zamjenike.

Način davanja uputstva za rad

Član 111

Državni tužilac ili zamjenik kome je dato uputstvo za postupanje u pojedinom predmetu ima pravo da ukaže na nezakonitost ili neosnovanost uputstva i da traži da se isto izda u pisanoj formi, ako je dato usmeno, a ako je dato u pisanoj formi da se u istoj formi ponovi.
Ukoliko uputstvo za postupanje u pojedinom predmetu bude ponovljeno u smislu stava 1 ovog člana, a državni tužilac ili zamjenik i dalje smatra da je uputstvo nezakonito ili neosnovano, državni tužilac može da ga, na pisani i obrazloženi zahtjev, oslobodi od daljeg postupanja u tom predmetu, ako ne postoji opasnost od odlaganja, a predmet dati na rješavanje drugom državnom tužiocu, odnosno zamjeniku.
Uputstvo za postupanje u pojedinom predmetu daje se u pisanoj formi i sa obrazloženjem. Izuzetno, kada okolnosti to ne dozvoljavaju, uputstvo može biti i usmeno, s tim da se, u primjerenom roku, mora dati u pisanoj formi.

3. Odnosi i saradnja

Odnos između državnih tužioca

Član 112

Vrhovni državni tužilac može neposredno vršiti sva ovlašćenja i preduzimati sve radnje na koje je zakonom ovlašćen viši državni tužilac, odnosno osnovni državni tužilac.
Vrhovni državni tužilac može, iz opravdanih razloga, pojedine predmete ili pojedine radnje u tim predmetima iz nadležnosti višeg državnog tužioca, odnosno osnovnog državnog tužioca povjeriti drugom stvarno nadležnom državnom tužiocu.
Viši državni tužilac može neposredno vršiti sva ovlašćenja i preduzimati sve radnje na koje je zakonom ovlašćen osnovni državni tužilac.
Viši državni tužilac može, iz opravdanih razloga, pojedine predmete ili pojedine radnje u tim predmetima iz nadležnosti osnovnog državnog tužioca sa svog područja povjeriti drugom osnovnom državnom tužiocu na svom području.
Odluka o preuzimanju ovlašćenja i radnji ili o njihovom povjeravanju drugom državnom tužiocu donosi se u pisanoj formi.

Izuzeće

Član 113

(Brisan)

Odnos sa sudovima i drugim državnim organima

Član 114

Državni tužilac ili zamjenik ovlašćen je da od sudova i drugih državnih organa zahtijeva dostavljanje spisa, informacija i obavještenja potrebnih za preduzimanje radnji iz njegove nadležnosti, a sudovi ili drugi državni organi su dužni da postupe po njegovom zahtjevu.
Državni tužilac ili zamjenik dužan je da, na traženje suda ili drugog državnog organa, dostavi spise, informacije i obavještenja, kada je to sudu ili drugom državnom organu potrebno u vršenju njegove funkcije.

Međunarodna saradnja

Član 115

Državno tužilaštvo može ostvarivati neposrednu saradnju sa tužilaštvima drugih zemalja u okviru međunarodnih sporazuma i drugih međunarodnih dokumenata.
Način i uslove ostvarivanja saradnje iz stava 1 ovog člana utvrđuje Tužilački savjet.

Službena odjeća

Član 116

Državni tužilac ili zamjenik svoju funkciju vrše u službenoj odjeći togi.
Izgled toge i pravila nošenja utvrđuju se Pravilnikom o unutrašnjem poslovanju Državnog tužilaštva.

4. Nadzor

Nadležnost

Član 117

Vrhovno državno tužilaštvo vrši nadzor nad radom višeg državnog tužilaštva i osnovnog državnog tužilaštva.
Više državno tužilaštvo vrši nadzor nad radom osnovnog državnog tužilaštva.

Oblici nadzora

Član 118

Nadzor nad radom državnog tužilaštva vrši se putem godišnjih izvještaja o radu, posebnih izvještaja o radu, neposrednim uvidom u rad i na drugi odgovarajući način.
Neposredni uvid u rad državnog tužilaštva vrši se, po pravilu, jednom godišnje, od strane neposredno višeg državnog tužilaštva.
Ocjena o radu državnih tužilaštava, državnih tužilaca i njihovih zamjenika dostavlja se Tužilačkom savjetu i Vrhovnom državnom tužilaštvu.

5. Unutrašnja organizacija i sistematizacija

Službenici i namještenici

Član 119

Državno tužilaštvo ima potreban broj savjetnika, drugih službenika, namještenika i pripravnika.
Na zasnivanje i prestanak radnog odnosa službenika i namještenika i njihova zvanja, zarade i ostala prava, obaveze i odgovornosti iz rada, trajanje i obavljanje pripravničkog staža, uslove za polaganje stručnog ispita i druga pitanja s tim u vezi, primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

Savjetnici

Član 120

Savjetnici pomažu državnom tužiocu ili njegovom zamjeniku u radu, izrađuju nacrte akata, uzimaju na zapisnik prijave, podneske i izjave građana, obavljaju samostalno ili pod nadzorom i po uputstvima državnog tužioca ili njegovog zamjenika druge stručne poslove predviđene zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.
Savjetnik može biti lice koje ispunjava opšte i posebne uslove za određeno zvanje za rad u državnim organima, u skladu sa zakonom i aktom o organizaciji i sistematizaciji.
Osnovni državni tužilac može, izuzetno, ovlastiti savjetnika da u postupku pred sudom zastupa optužne predloge.

Stručni pomoćnici

Član 120a

Državno tužilaštvo može imati službenike sa višom ili visokom školskom spremom defektološke, sociološke, pedagoške, ekonomske, knjigovodstveno-finansijske ili druge odgovarajuće struke i propisanim iskustvom u tim oblastima.
Službenici iz stava 1 ovog člana, kao stručni pomoćnici, pomažu državnom tužiocu ili zamjeniku u radu u stvarima u kojima su potrebna stručna znanja.

Pripravnik

Član 121

Pripravnik može biti lice koje je diplomirani pravnik i koje ispunjava opšte uslove za rad u državnim organima.
Radni odnos pripravnik zasniva na vrijeme od dvije godine.
Obuka pripravnika vrši se u skladu sa posebnim programom koji donosi državni tužilac.
Ako se pripravnik, u toku obuke, po ocjeni sjednice tužioca, naročito istakao u radu može mu se produžiti radni odnos i nakon isteka pripravničkog staža za još jednu godinu, ako položi pravosudni ispit u roku od tri mjeseca.

Volonter

Član 122

Diplomirani pravnik može, radi sticanja potrebnog znanja i uslova za polaganje pravosudnog ispita, biti primljen na obuku u državno tužilaštvo, kao volonter.

Sekretar

Član 123

Vrhovno državno tužilaštvo ima sekretara koji pomaže vrhovnom državnom tužiocu u vršenju poslova tužilačke uprave.
Više državno tužilaštvo i osnovno državno tužilaštvo, koje ima najmanje 10 zamjenika, može imati sekretara koji pomaže državnom tužiocu u vršenju poslova tužilačke uprave.
Sekretar mora ispunjavati uslove kao i savjetnik iz člana 120 ovog zakona.

Načela za unutrašnju organizaciju i nomenklatura poslova

Član 124

Za rad na administrativnim i drugim poslovima u državnom tužilaštvu može biti zaposleno lice koje ispunjava opšte i posebne uslove koji su predviđeni za obavljanje određenih poslova u skladu sa zakonom i aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji.
Akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji donosi državni tužilac uz saglasnost Vlade, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih organa i Tužilačkog savjeta.

IXSLUŽBENA TAJNA I ZAŠTITA TAJNOSTI PODATAKA

Službena tajna

Član 125

Državni tužilac, zamjenik, službenik i namještenik dužni su čuvati službenu tajnu, bez obzira na način na koji su je saznali.
Pod službenom tajnom podrazumijeva se naročito:
1) sve ono što je kao službena tajna određeno zakonom ili drugim propisom;
2) sve ono što je kao službena, odnosno poslovna tajna određeno opštim aktima pravnih lica i drugih organizacija i institucija;
3) podaci i isprave posebno označene kao službena, odnosno poslovna tajna od strane državnih organa ili pravnih lica i drugih organizacija i institucija;
4) podaci i isprave koje su državni tužilac ili zamjenik označili kao službenu tajnu.
U pretkrivičnom postupku ne može se učiniti javnim sadržina pisanog akta, već se javnosti mogu davati samo podaci o preduzetim službenim radnjama.
Pravilnikom o unutrašnjem poslovanju Državnog tužilaštva određuje se način označavanja tajnosti podataka i isprava i postupanje sa njima.

Obaveza čuvanja službene tajne

Član 126

Obaveza čuvanja službene tajne traje i nakon prestanka rada u državnom tužilaštvu.
Državni tužilac može zamjenika, službenika i namještenika osloboditi obaveze čuvanja službene tajne ako u pojedinom slučaju za to postoje opravdani razlozi. Za državnog tužioca odluku o tome donosi neposredno viši državni tužilac, a za vrhovnog državnog tužioca Tužilački savjet.

Tajnost podataka

Član 127

Državni tužilac, zamjenik, službenik i namještenik ne smiju neovlašćenim licima dati podatke o ličnim, porodičnim i imovinskim prilikama fizičkih lica, odnosno imovinskim prilikama pravnih lica za koje su saznali tokom postupka.

XFINANSIRANjE RADA DRŽAVNOG TUŽILAŠTVA

Sredstva za rad

Član 128

Finansijska sredstva za rad Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta se obezbjeđuju u posebnom razdjelu budžeta Crne Gore, u okviru kojeg su posebno iskazana sredstva za rad Tužilačkog savjeta.
Predlog razdjela budžeta iz stava 1 ovog člana utvrđuje i Vladi dostavlja Tužilački savjet.
Predsjednik Tužilačkog savjeta ima pravo da učestvuje u radu sjednice Skupštine na kojoj se raspravlja o predlogu budžeta.

XIPRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 129

Stupanjem na snagu ovog zakona Državni tužilac Republike Crne Gore i viši i osnovni tužioci imenovani u skladu sa Zakonom o državnom tužiocu ("Službeni list RCG", br. 30/93) nastavljaju sa radom do isteka mandata, i to Državni tužilac Republike Crne Gore kao vrhovni državni tužilac, viši tužilac kao viši državni tužilac i osnovni tužilac kao osnovni državni tužilac.

Član 130

Stupanjem na snagu ovog zakona zamjenici Državnog tužioca Republike Crne Gore, zamjenici viših tužilaca i zamjenici osnovnih tužilaca imenovani u skladu sa Zakonom o državnom tužiocu ("Službeni list RCG", br. 30/93) nastavljaju sa radom do isteka mandata i to zamjenici Državnog tužioca Republike Crne Gore kao zamjenici vrhovnog državnog tužioca, zamjenici viših tužilaca kao zamjenici viših državnih tužilaca i zamjenici osnovnih tužilaca kao zamjenici osnovnih državnih tužilaca.

Član 131

Vrhovni državni tužilac, najkasnije u roku od mjesec dana od dana imenovanja Tužilačkog savjeta, izvršiće postavljenje specijalnog tužioca.

Član 132

Imenovanje članova Tužilačkog savjeta po odredbama ovog zakona izvršiće se najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 133

Do imenovanja članova Tužilačkog savjeta imenovanje državnih tužilaca i zamjenika vršiće se u skladu sa Zakonom o državnom tužiocu ("Službeni list RCG", br. 30/93).

Član 133a

Državni tužioci i zamjenici kao i članovi Tužilačkog savjeta imenovani u skladu sa Zakonom o državnom tužiocu ("Službeni list RCG", broj 69/03) ostaju na funkciji do isteka mandata na koji su imenovani.

Član 133b

Predmete korupcije, terorizma i ratnih zločina, primljene do početka rada specijalizovanog odjeljenja u višem sudu, dovršiće državna tužilaštva koja su nadležna po dosadašnjim propisima.

Član 133c

Odredbe ovog zakona koje se odnose na zastupanje Crne Gore u imovinsko - pravnim odnosima prestaju da važe danom imenovanja Zaštitnika imovinsko pravnih interesa Crne Gore".

Član 134

Predmeti u kojima je do dana stupanja na snagu ovog zakona postupao Osnovni tužilac u Nikšiću pred Osnovnim sudom u Žabljaku završiće Osnovni tužilac u Nikšiću.

Član 135

Propisi za sprovođenje ovog zakona donijeće se najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do donošenja propisa iz stava 1 ovog člana primjenjivaće se važeći podzakonski propisi.

Član 136

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o državnom tužiocu ("Službeni list RCG", br. 30/93), izuzev odredbi za koje je predviđeno da će se primjenjivati do roka određenog ovim zakonom.

Član 137

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore".