Za pristup cjelovitom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo:

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA DJELATNOSTI DRVNE I PAPIRNE INDUSTRIJE

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 123 od 24 listopada 2008)

I. TEMELjNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Kolektivnim ugovorom stranke potpisnice Kolektivnog ugovora uređuju međusobna prava i obveze, te određena pravila i pitanja iz radnih odnosa i u svezi s radnim odnosom radnika u djelatnosti drvne i papirne industrije.
(2) Ovim Kolektivnim ugovorom stranke ugovora utvrđuju određena minimalna prava i obveze poslodavaca i radnika u djelatnosti drvne i papirne industrije.

II. POSTUPAK KOLEKTIVNOG PREGOVARANjA

Članak 2.

Stranke su dužne u dobroj vjeri pregovarati o sklapanju Kolektivnog ugovora u svezi sa pitanjima koja prema Zakonu o radu mogu biti predmet Kolektivnog ugovora.

Članak 3.

(1) Za provođenje postupka pregovaranja stranke će odabrati pregovaračke odbore sastavljene od 5 do 7 članova sa svake strane.
(2) Pregovarački odbori svake od ugovornih strana samostalno utvrđuju način svog rada i donošenja odluka, a zajednički dogovaraju pregovaračke sastanke na kojima razmatraju iznesene prijedloge koji se odnose na specifične uvjete mogućih sporazuma o pitanjima koja su predmet i sadržaj Kolektivnog ugovora.

Članak 4.

(1) Osobe koje zastupaju stranke Kolektivnog ugovora moraju imati pisanu punomoć za kolektivno pregovaranje i sklapanje Kolektivnog ugovora.
(2) Udruga poslodavaca drvne i papirne industrije dužna je prije početka pregovora drugoj strani dostaviti cjeloviti popis poslodavaca članova udruge u čije se ime pregovara i broj zaposlenih radnika zaposlenih kod tih poslodavaca.

Članak 5.

Kolektivni ugovor obvezno se sklapa u pisanom obliku.

Članak 6.

(1) Po potpisivanju Kolektivnog ugovora stranke su dužne o sadržaju obavijestiti sve osobe na koje se on primjenjuje i u dobroj vjeri ispunjavati njegove odredbe.
(2) Potpisani Kolektivni ugovor stranke su dužne dostaviti nadležnom tijelu i javno ga objaviti.

III. PODRUČJE VAŽENjA

Članak 7.

Prostorno područje važenja ovog Kolektivnog ugovora je cjelokupni teritorij Republike Hrvatske.

Članak 8.

Ovaj Kolektivni ugovor obvezuje ugovorne strane te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja Kolektivnog ugovora bile ili su naknadno postale članovi stranaka ovog Kolektivnog ugovora, osobe koje naknadno pristupe ovom Kolektivnom ugovoru te sve osobe koje naknadno postanu članovi udruge koja je pristupila ovom Kolektivnom ugovoru.

IV. ZASNIVANjE RADNOG ODNOSA

Članak 9.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.

Članak 10.

(1) Ugovor o radu sklapa se u pravilu na neodređeno vrijeme.
(2) Iznimno, ugovor o radu može se sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja, odnosno sukladno odredbama Zakona o radu.

Članak 11.

Ugovor o radu se sklapa u pisanom obliku.

V. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLjA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA

Članak 12.

Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada te organizirati rad u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.

Članak 13.

(1) Poslodavac je dužan upoznati radnika s opasnostima posla koji obavlja radnik.
(2) Radnik je dužan pridržavati se uputa i raditi na način koji njemu i drugim radnicima osigurava zaštitu života i zdravlja te sprječava nastanak nesreća.

Članak 14.

(1) Poslodavac je dužan pridržavati se propisa iz Zakona o radu, a u vezi zaštite majčinstva.
(2) Poslodavac je dužan voditi računa o zaštiti radnika koji je privremeno ili trajno nesposoban za rad zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Članak 15.

(1) Strane u ovom kolektivnom ugovoru suglasne su da se povjerenici radnika za zaštitu na radu imenuju od strane onog sindikata koji djeluje kod poslodavca, a ako kod poslodavca djeluju dva sindikata onda se broj povjerenika za zaštitu na radu koje će imenovati pojedini sindikat određuje razmjerno rezultatima izbora za radnička vijeća, a ako radnička vijeća nisu izabrana onda sporazumno između sindikata koji djeluju kod poslodavca odnosno razmjerno broju članova svakog pojedinog sindikata.
(2) Najveći broj povjerenika za zaštitu na radu određuje se kod poslodavca tako da budu zastupljeni svi dijelovi procesa rada, a razmjerno broju članova radničkih vijeća koji bi se birao kod poslodavca u skladu s odredbama Zakona o radu.
(3) Povjerenici zaštite na radu između sebe biraju svog koordinatora za zaštitu na radu, a svaki od njih ima pravo na četiri sata aktivnosti tjedno uz naknadu plaće, koji sati se mogu i ustupati tako da ih koristi koordinator za zaštitu na radu.

Članak 16.

(1) Radnik je obvezan dostaviti ovlaštenoj osobi sve osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama u oblasti rada, podatke bitne i potrebne za obračun poreza iz dohotka, podatke o školovanju i specijalističkim znanjima, podatke o zdravstvenom stanju i stupnju invalidnosti, podatke vezane uz zaštitu majčinstva, te druge podatke bitne za ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa.
(2) Radnik koji ne dostavi potrebne podatke ili ne prijavi promjenu podataka ili preda neistinite podatke snosi štetne posljedice takvog postupka.
(3) Osobni podaci radnika i članova njegove obitelji smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama ako je to određeno zakonom ili drugim propisom, radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, odnosno prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i radi ostvarivanja drugih prava i obveza radnika.

Članak 17.

(1) Zabranjena je svaka diskriminacija radnika u skladu sa zakonom, uključujući i povredu dostojanstva radnika, te spolno uznemiravanje.
(2) Poslodavac je dužan posebnom odlukom odrediti osobu koja je pored njega ovlaštena brinuti o zaštiti dostojanstva radnika, uznemiravanju i spolnom uznemiravanju radnika.
(3) Radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan, odnosno ako mu je na drugi način mu ugroženo dostojanstvo ima pravo poslodavcu odnosno ovlašteniku poslodavca podnijeti pritužbu.
(4) Poslodavac odnosno ovlaštenik poslodavca nakon što primi pritužbu radnika provesti će ispitni postupak kako bi utvrdio osnovanost pritužbe radnika, te ako utvrdi osnovanost pritužbe poduzeti će primjerene mjere sukladno odredbama Pravilnika o radu radi sprečavanja nastavka uznemiravanja i spolnog uznemiravanja u roku od osam dana od dana primitka pritužbe radnika.
(5) Pod primjerenim mjerama u smislu ovog Kolektivnog ugovora smatraju se naročito sljedeće mjere:
- upozorenje ili javno upozorenje osobi koja je uznemirila odnosno ugrozila dostojanstvo radnika,
- privremeno oslobođenje radnika koji je podnio pritužbu od obveze rada uz naknadu plaće kao da je radio za vrijeme ispitivanja osnovanosti navoda iz pritužbi,
- osigurati privremeno obavljanje drugog posla radniku koji je uznemiravan, kako ne bi dolazio u doticaj s osobom koja mu je ugrozila dostojanstvo, uz pravo na zadržavanje ugovorene plaće radnika,
- premještaj na drugo radno mjesto osobe koja je uznemirila odnosno ugrozila dostojanstvo radnika,
- otkazivanje ugovora o radu osobi koja je uznemirila odnosno ugrozila dostojanstvo radnika,
- druge primjerene mjere koje se mogu poduzeti u okviru pune zaštite osobe koja je uznemiravana odnosno kojoj je ugroženo dostojanstvo.

VI. RADNO VRIJEME

Kalendar radnih dana

Članak 18.

Poslodavac do kraja prosinca tekuće godine donosi kalendar radnih dana za narednu godinu.

Puno radno vrijeme

Članak 19.

Puno radno vrijeme je četrdeset sati tjedno.

Raspored radnog vremena

Članak 20.

(1) Dnevno radno vrijeme u pravilu traje osam sati.
(2) Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u pravilu u pet radnih dana.
(3) Tjedno radno vrijeme rasporedit će se u šest radnih dana, ako to zahtjeva narav, vrsta ili organizacija rada, u dogovoru sa sindikatima.

Članak 21.

Početak i završetak radnog vremena, preraspodjelu radnog vremena, vrijeme korištenja stanke, način izmjene smjena, duljinu trajanja smjene te poslove koji zbog svoje prirode zahtijevaju različit raspored radnog vremena tijekom kalendarske godine, određuje poslodavac u skladu sa zakonom i pravilnikom o radu.

Preraspodjela radnog vremena

Članak 22.

(1) Poslodavac može donijeti odluku o preraspodjeli radnog vremena tako da tjedno radno vrijeme iznosi najduže 52 sata unutar tjedna s time da se vrijeme iznad ukupnog godišnjeg fonda sati računa kao prekovremeni rad.
(2) O preraspodjeli radnog vremena poslodavac je dužan izvijestiti radnike najmanje tjedan dana prije početka rada po preraspodijeljenom radnom vremenu ili prema posebnom dogovoru između poslodavca i radničkog vijeća odnosno sindikata.
(3) Odlukom o