Na temelju članka 3. Uredbe o državnim potporama ("Narodne novine", broj 50/2006), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 7. svibnja 2009. godine donijela
ODLUKU
O OBJAVLjIVANjU PRAVILA PRIVREMENOG OKVIRA ZA MJERE DRŽAVNIH POTPORA KOJIMA SE PODUPIRE PRISTUP FINANCIRANjU U TRENUTNOJ FINANCIJSKOJ I GOSPODARSKOJ KRIZI
(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 56 od 13. svibnja 2009.)
I.
Pravila privremenog okvira za mjere državnih potpora kojima se podupire pristup financiranju u trenutnoj financijskoj i gospodarskoj krizi sadržana su u Priopćenju Komisije - Privremeni okvir Zajednice za mjere državnih potpora kojima se podupire pristup financiranju u trenutnoj financijskoj i gospodarskoj krizi (52009DžC0407(01), SL C 83, 7.4.2009., str. 1. - 15.).
II.
Tekst akta u kojem su sadržana pravila iz točkeI. ove Odluke, u prijevodu na hrvatski jezik, glasi:
"INFORMACIJE INSTITUCIJA I TIJELA EUROPSKE UNIJE
KOMISIJA
Priopćenje Komisije - Privremeni okvir Zajednice za mjere državnih potpora kojima se podupire pristup financiranju u trenutnoj financijskoj i gospodarskoj krizi
(2009/C 83/01)
1. FINANCIJSKA KRIZA, NjEZIN UTJECAJ NA REALNI SEKTOR GOSPODARSTVA I POTREBA ZA PRIVREMENIM MJERAMA
1.1. Financijska kriza i njezin utjecaj na realni sektor gospodarstva
Komisija je 26. studenoga 2008. donijela Priopćenje "Europski plan gospodarskog oporavka"1("Plan oporavka"), s ciljem pokretanja europskog oporavka iz trenutne financijske krize. Plan oporavka zasniva se na dva glavna elementa koji se međusobno podupiru. Kao prvo, kratkoročne mjere za rast potražnje, očuvanje radnih mjesta i pomoć za vraćanje povjerenja. Kao drugo, "pametno ulaganje" za stvaranje većeg rasta i održivog prosperiteta na dulji rok. Plan oporavka će pojačati i ubrzati reforme koje se već provode prema Lisabonskoj strategiji za rast i zapošljavanje.
U tom kontekstu izazov za Zajednicu predstavlja izbjegavanje javne intervencije koja bi narušila cilj smanjenja državnih potpora i njihovog boljeg usmjerenja. Unatoč tome, u određenim uvjetima postoji potreba za novim privremenim državnim potporama.
Plan oporavka također uključuje daljnje inicijative za primjenu pravila o državnim potporama na način koji će ostvariti maksimalnu fleksibilnost u rješavanju krize, uz očuvanje jednakih uvjeta za sve i izbjegavanje pretjeranih ograničenja tržišnog natjecanja. Ovo Priopćenje navodi detalje niza dodatnih privremenih mogućnosti država članica za dodjelu državnih potpora.
Prvo, financijska kriza ima veliki učinak na bankovni sektor u EU-u. Iako se o javnoj intervenciji mora odlučivati na nacionalnoj razini, Vijeće je naglasilo da se to mora provoditi unutar usklađenog okvira i na temelju niza zajedničkih načela EU-a2. Komisija je odmah reagirala raznim mjerama, između ostaloga donošenjem Priopćenja o primjeni pravila o državnim potporama na mjere vezane za financijske institucije, u vezi s tekućom globalnom financijskom krizom3i niza odluka o odobravanju potpora za sanaciju financijskim institucijama.
Dostatan i dostupan pristup financiranju je preduvjet za ulaganja, rast i stvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru. Države članice trebaju koristiti financijsku polugu koju su stekle kao rezultat pružanja značajne financijske podrške bankovnom sektoru, kako bi se osiguralo da ta podrška ne vodi samo poboljšanju financijskog položaja banaka bez ikakve koristi za gospodarstvo u cjelini. Podrška financijskom sektoru trebala bi, prema tome, biti dobro usmjerena kako bi jamčila da će banke obnoviti svoje uobičajene djelatnosti davanja zajmova. Komisija će ovo uzeti u obzir prilikom revizije državnih potpora bankama.
Iako izgleda da se situacija na financijskim tržištima poboljšava, puni učinak financijske krize na realni sektor gospodarstva počeo se sada osjećati. Vrlo ozbiljno pogoršanje utječe na šire gospodarstvo i pogađa kućanstva, poslovni sektor i radna mjesta. Posebice, kao posljedica krize na financijskim tržištima, banke smanjuju svoju financijsku polugu i postaju mnogo manje sklone riziku nego u prošlim godinama, što dovodi do kreditne kontrakcije. Ova financijska kriza mogla bi pokrenuti ograničavanje kredita, pad potražnje i recesiju.
Takve bi teškoće mogle utjecati ne samo na slabe poduzetnike bez zalihe solventnosti, nego također i na zdrave poduzetnike koji će iznenada biti suočeni s pomanjkanjem ili čak neraspoloživošću kredita. Ovo će pogotovo vrijediti za male i srednje poduzetnike, koje u svakom slučaju očekuju veće teškoće u pristupu financiranju od velikih poduzetnika. Ova situacija mogla bi ne samo ozbiljno utjecati na gospodarsku situaciju mnogih zdravih poduzetnika i njihovih zaposlenika u kratkom i srednjem roku, nego i imati dugoročne negativne učinke stoga što bi sva ulaganja u EU u budućnosti, poglavito ulaganja u održivi razvoj i druge ciljeve Lisabonske strategije, mogla biti odgođena ili čak napuštena.
1.2. Potreba za pomnim usklađivanjem nacionalnih mjera potpore na europskoj razini
U trenutnoj financijskoj situaciji države članice mogle bi biti u iskušenju da je pokušaju same rješavati i, posebice, da krenu u utrku u subvencioniranju, kako bi pomogle vlastitim poduzetnicima. Prošla iskustva pokazuju da pojedinačno djelovanje ove vrste ne može biti učinkovito, ali da može ozbiljno naštetiti unutarnjem tržištu. Prilikom dodjele potpore, potpuno uzimajući u obzir trenutnu specifičnu gospodarsku situaciju, ključno je osigurati jednake uvjete za europske poduzetnike i izbjeći započinjanje natjecanja u subvencioniranju između država članica što bi bilo neodrživo i štetno za EU u cjelini. Politika tržišnog natjecanja postoji kako bi to osigurala.
1.3. Potreba za privremenim mjerama državnih potpora
Iako državne potpore nisu čudesni lijek za trenutne teškoće, dobro usmjerena javna podrška poduzetnicima mogla bi biti korisna sastavnica sveukupnih nastojanja da se deblokira davanje zajmova poduzetnicima i potakne daljnje ulaganje u budućnost s niskom emisijom ugljika.
Privremene dodatne mjere koje predviđa ovo Priopćenje imaju dva cilja: prvi je, u svjetlu izvanrednih i prolaznih problema s financiranjem povezanih s bankovnom krizom, deblokiranje davanja bankovnih zajmova poduzetnicima i time jamčenje neprekinutosti njihovog pristupa financiranju. Kako potvrđuje nedavno doneseno Priopćenje Komisije Europskom parlamentu i vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija "Prvo mislimo na male" - "Zakonik o malom gospodarstvu" za Europu, od 25. lipnja 2008.4, mali i srednji poduzetnici od posebne su važnosti za cjelokupno gospodarstvo Europe, te će poboljšanje njihovog financijskog položaja također imati pozitivan učinak na velike poduzetnike, podržavajući time sveukupni gospodarski rast i modernizaciju u duljem roku.
Drugi je cilj poticanje poduzetnika na nastavak ulaganja u budućnosti, posebno u gospodarstvo održivog rasta. Uistinu bi se mogle javiti dramatične posljedice ako se, kao rezultat trenutne krize, zaustavi ili čak unazadi značajni napredak postignut u polju zaštite okoliša. Zbog toga je nužno pružiti privremenu podršku poduzetnicima za ulaganje u projekte zaštite okoliša (koji bi, između ostaloga, mogli dati tehnološku prednost industriji EU-a), spajajući time hitnu i nužnu financijsku podršku s dugoročnim koristima za Europu.
Ovo Priopćenje prvo podsjeća na brojne prilike za javnu podršku koje su već na raspolaganju državama članicama prema postojećim pravilima o državnim potporama, prije nego što odredi dodatne mjere državnih potpora koje države članice mogu privremeno odrediti kako bi se uklonile teškoće na koje neki poduzetnici nailaze u pristupu financiranju i kako bi se promicala ulaganja usmjerena na zaštitu okoliša.
Komisija smatra da su predloženi instrumenti potpore najprikladniji za postizanje gore spomenutih ciljeva.
2. OPĆE MJERE GOSPODARSKE POLITIKE
Plan oporavka donesen je kao odgovor na trenutnu gospodarsku situaciju. Uzevši u obzir razmjer krize, Zajednica treba koordinirani pristup, dovoljno opsežan i odvažan da povrati povjerenje potrošača i poduzetnika.
Strateški ciljevi Plana oporavka su:
- brzo poticanje potražnje i jačanje povjerenja potrošača;
- smanjivanje ljudskog troška gospodarskog pada i njegovog utjecaja na najranjivije skupine. Mnogi radnici i njihove obitelji jesu ili će biti pogođeni krizom. Mogu se poduzeti koraci koji će pomoći da se umanji gubitak radnih mjesta i da se zatim pomogne ljudima, kako bi se brzo vratili na tržište rada umjesto da budu suočeni s dugoročnom nezaposlenošću;
- pomoć Europi da se pripremi za ostvarivanje koristi od ponovnog rasta, tako da europsko gospodarstvo bude u skladu s nastojanjima usmjerenim