Na temelju članka 27. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine", 47/95., 106/96., 164/98., 105/99., 54/00., 73/00., 127/00., 48/04., 82/04., 90/05., 76/07., 87/09. i 94/09.) donosim

PRAVILNIK

O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 149 od 15 studenog 2009, 89/11)

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom podrobnije uređuje primjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu Zakon).

II. PREDMET OPOREZIVANjA

Članak 2.

Predmet oporezivanja je svaka isporuka dobara ili usluga obavljena u tuzemstvu uz naknadu i uvoz dobara u tuzemstvo, ako su ispunjeni ostali Zakonom propisani uvjeti.

1. ISPORUKA DOBARA I USLUGA UZ NAKNADU

1.1. Općenito

1.1.1. Isporuka dobara i usluga

Članak 3.

(1) Isporuka koja podliježe oporezivanju je ona koju poduzetnik (isporučitelj) u okviru svoje poduzetničke djelatnosti (poduzeća) obavi u tuzemstvu uz naknadu.
(2) Isporukama u tuzemstvu ne smatraju se isporuke unutar slobodne zone i isporuke unutar carinskih skladišta.
(3) Pod isporukom se razumijeva isporuka dobara i obavljanje usluga.
(4) Isporukama koje podliježu oporezivanju razumijevaju se sve isporuke čije je oporezivanje propisano Zakonom, a mogu biti oporezive ili oslobođene plaćanja poreza.
(5) Isporukama koje ne podliježu oporezivanju razumijevaju se one isporuke čije oporezivanje nije propisano Zakonom.
(6) Isporuka u općenitom smislu postoji u slučaju kada isporučitelj daje primatelju gospodarsku vrijednost. Ovo vrijedi i za protuisporuku, to jest naknadu. Naknada može biti u obliku novca i/ili u obliku protuisporuke dobara i usluga.
(7) Bitno obilježje oporezive isporuke je međusobna uzročna veza između isporuke i naknade. Za prosudbu o postojanju ovog obilježja mjerodavan je gospodarski interes sudionika, neovisno o tome kako su sami sudionici određeni posao nazvali.

Članak 4.

(1) Isporukama dobara uz naknadu smatra se i ako porezni obveznik ili njegovi zaposlenici u privatne svrhe izuzimaju dobra koja čine dio poduzetničke imovine, ako raspolažu njima bez naknade ili ih izuzimaju u bilo koje druge nepoduzetničke svrhe, a za ta dobra se u cijelosti ili djelomično mogao iskoristiti odbitak pretporeza. O izuzimanju dobara radi se onda, ako bi se isporuka da je obavljena trećoj osobi, smatrala isporukom dobra. Izuzimanja koja nisu u novcu procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.
(2) Besplatno davanje uzoraka kupcima ili potencijalnim kupcima ne smatra se isporukom dobara uz naknadu ako su ta dobra obilježena kao takva i predstavljaju vrstu robe koja je rezultat poslovanja poreznog obveznika ili je povezana s obavljanjem njegove djelatnosti, te ako se daju u razumnim količinama u obliku i pakiranju različitom od oblika i pakiranja tih dobara namijenjenih prodaji.
(3) Povremeno davanje poklona pojedinačne vrijednosti do 80,00 kuna bez poreza na dodanu vrijednost u okviru obavljanja svoje gospodarske ili druge djelatnosti ne smatra se isporukom dobara uz naknadu pod uvjetom da se ne daju istim osobama i da ne postoji pravna obveza ili obveza protuisporuke odnosno protuusluge primatelja dobra. Povremenim davanjem poklona smatra se davanje najviše jednog poklona istoj osobi u jednom tromjesečju. Pokloni čija je pojedinačna vrijednost veća od 80,00 kuna smatraju se isporukom uz naknadu i na cjelokupni iznos vrijednosti plaća se porez na dodanu vrijednost.
(4) Isporukama dobara uz naknadu ne smatra se davanje poklona u svrhu promidžbe pojedinačne vrijednosti do 80,00 kuna bez poreza na dodanu vrijednost ako se radi o posebno prilagođenim dobrima s oznakom "nije za prodaju" ili o reklamnim predmetima s nazivom tvrtke ili proizvoda kao što su čaše, pepeljare, olovke, stolnjaci, podmetači, privjesci, prospekti, katalozi, vrećice i slični proizvodi.
(5) Isporuke u okviru nagradnih igara smatraju se isporukama uz naknadu i podliježu plaćanju poreza na dodanu vrijednost, osim ako se radi o dobrima pojedinačne vrijednosti do 80,00 kuna bez poreza na dodanu vrijednost.
(6) Porezni obveznik je za besplatna davanja uzoraka i povremena davanja poklona vrijednosti do 80,00 kuna bez poreza na dodanu vrijednost obvezan sastavljati odgovarajuće isprave u skladu s propisima koji uređuju vođenje poslovnih knjiga poduzetnika i ovim Pravilnikom.

Članak 5.

(1) Poduzetnik koji isporuku obavlja u vlastito ime i za vlastiti račun, obračunava i plaća porez na punu naknadu isto kao komisionar koji nastupa u vlastito ime a za tuđi račun.
(2) Kada komisionar iz stavka 1. ovoga članka isporuči dobro u smislu Zakona, nastaju dvije isporuke:
1. isporuka komisionara kupcu i
2. isporuka komitenta komisionaru.
(3) Poduzetnik koji nastupa u tuđe ime i za tuđi račun - posrednik i zastupnik, obračunava i plaća porez na pripadajuću mu proviziju.
(4) Poduzetnik - posrednik i zastupnik kod usluge posredovanja, odnosno zastupanja, mora navesti naziv tvrtke za koju posreduje - zastupa.

Članak 6.

(1) Isporukom dobara omogućuje se kupcu odnosno njegovom opunomoćeniku raspolaganje dobrima. Dobrima se smatraju predmeti, skupine stvari i gospodarska dobra koja se u prometu smatraju dobrima kao što su: električna energija, toplinska energija, plin, grijanje, hlađenje i slično. Skupine stvari predstavljaju skup više odvojenih predmeta objedinjenih u jedinstvenu cjelinu koja se u gospodarskom smislu smatra dobrom, a koja nije samo zbroj pojedinačnih predmeta.
(2) Isporukom dobara smatra se predaja dobara na raspolaganje prema ugovoru o najmu dobara odnosno leasingu na određeno vrijeme ili o prodaji dobara uz odgodu plaćanja, koji određuje da se vlasništvo nad tim dobrima stječe najkasnije nakon plaćanja zadnjeg obroka.
(3) Omogućavanje raspolaganja dobrima je pretežito činjenične naravi i obično je, ali ne i nužno povezano s prijenosom vlasničkih prava u imovinsko pravnom smislu. Pri tome je mjerodavno postojanje gospodarskog vlasništva, a ne posjeda kao stvarnog vlasništva nad dobrom.

Članak 7.

(1) Uslugama se u smislu Zakona smatraju sve isporuke uz naknadu koje ne predstavljaju isporuku dobara (članak 4. stavak 1. Zakona). Uslugama se osobito smatraju i usluge prepuštanja na uporabu i korištenje (najam ili zakup), davanje, prijenos i osiguravanje prava na patente, pronalazačka prava, prava industrijskog vlasništva i slična prava.
(2) Ako jedinstvena isporuka istovremeno ima obilježja isporuke dobara i obilježja obavljene usluge, za razvrstavanje su bitna ona obilježja koja određuju stvarni gospodarski sadržaj isporuke, uzimajući u obzir volju ugovornih strana.
(3) Kod popravaka dobara za razgraničenje radi li se o isporuci dobra ili obavljenoj usluzi, bitan je u ukupnoj naknadi udio materijala koji je nabavio poduzetnik koji obavlja popravak. Ako udio naknade koja se odnosi na materijal iznosi više od 50% od ukupnog iznosa naknade koja se odnosi na popravak, radi se o isporuci dobra, a ne o obavljenoj usluzi.
(4) Trpljenje neke radnje i suzdržavanje od neke radnje predstavljaju usluge u smislu poreza na dodanu vrijednost. Pod trpljenjem neke radnje smatra se između ostalog i dopuštanje korištenja pokretnih i nepokretnih stvari, patenata i drugih pronalazačkih prava. Suzdržavanjem od neke radnje smatra se osobito odricanje od tržišnog nadmetanja i odricanje od obavljanja djelatnosti.
(5) Uslugama obavljenima uz naknadu smatra se izuzimanje usluga u slučaju kad porezni obveznik ili njegovi zaposlenici u privatne ili bilo koje druge nepoduzetničke svrhe koriste dobra koja čine dio poduzetničke imovine ako se porez na dodanu vrijednost na ta dobra mogao u cijelosti ili djelomično odbiti. Pod izuzimanjem usluga razumijeva se i korištenje usluga poduzeća odnosno usluga koje bez naknade u privatne ili druge nepoduzetničke svrhe obavi porezni obveznik ili njegovi zaposlenici.
(6) Ako porezni obveznik obavlja usluge u vlastito ime ali za tuđi račun smatra se da je on sam istovremeno primio i obavio te usluge.

Članak 8.

(1) Isporukama obavljenima uz naknadu smatra se i korištenje (uzimanje) za potrebe reprezentacije dobara koja je porezni obveznik sam proizveo, zatim dobara koja je kupio ili uvezao, a za koja je u cijelosti iskoristio pravo na odbitak pretporeza te korištenje usluga svojeg poduzeća za iste namjene, ako se porez na dodanu vrijednost da su ta dobra i usluge nabavljeni od drugog poreznog obveznika ne bi mogao u cijelosti odbiti prema članku 20. stavku 11. i 12. Zakona. Isto se odnosi na korištenje osobnih automobila i drugih sredstva za osobni prijevoz te dobara i usluga povezanih s njima. U tom slučaju isporukom uz naknadu smatra se 70% tržišne vrijednosti isporučenih dobara i obavljenih usluga za potrebe reprezentacije i 30% tržišne vrijednosti isporučenih dobara i obavljenih usluga u vezi s korištenjem osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz kao i 30% iznosa tržišne vrijednosti do 400.000,00 kuna odnosno 100% iznosa tržišne vrijednosti koji prelazi 400.000,00 kuna za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz.
(2) Isporukama obavljenima uz naknadu smatra se izuzimanje dobara i usluga vlastitog poduzeća za privatne potrebe kao i izuzimanje dobara i usluga za privatne potrebe poduzetnika - fizičke osobe i članova njihove obitelji, odnosno za potrebe trećih osoba kojima ih ustupa u nepoduzetničke svrhe ako se za ta dobra u cijelosti ili djelomično mogao iskoristiti odbitak pretporeza. Te isporuke podliježu porezu na dodanu vrijednost u cijelosti.