Na temelju članka 112. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 102/98) Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 9. rujna 1999. godine donijela

UREDBU

O OPSEGU I SADRŽAJU MEDICINSKE DOKUMENTACIJE

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 94 od 17 rujna 1999)

Članak 1.

Ovom Uredbom utvrđuje se opseg i sadržaj medicinske dokumentacije koju je izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu: liječnik) koji je liječio osiguranika dužan prethodno pripremiti i sa svojim nalazom i mišljenjem dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) radi vještačenja, u slučajevima određenim u članku 111. stavku 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (u daljnjem tekstu: Zakon) i članku 29. stavku 2. Zakona o zdravstvenom osiguranju.

Članak 2.

(1) Pod medicinskom dokumentacijom iz članka 1. ove Uredbe, podrazumijeva se "Izvješće s nalazom i mišljenjem liječnika" (Obrazac: 1-IN, u daljnjem tekstu: izvješće) propisano u članku 15. stavku 2. Uredbe o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju (u daljnjem tekstu: Uredba o medicinskom vještačenju), otpusno pismo, prijepis povijesti bolesti zdravstvene ustanove u kojoj se osiguranik liječi, specijalističke i laboratorijske nalaze.
(2) U iznimnim slučajevima, kada ovlašteni vještak iz članka 113. stavka 1. Zakona smatra potrebnim, zatražit će od liječnika prijepis povijesti bolesti, prijepis zdravstvenog kartona, nalaze prethodnog pregleda, sistematskih i periodičnih pregleda. Ova se dokumentacija ne smatra obveznom u smislu stavka 1. ovoga članka.

Članak 3.

Uz izvješće iz članka 2. ove Uredbe liječnik je dužan dostaviti Zavodu i "Opće podatke o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja" (obrazac: 2-IN, u daljnjem tekstu: druga dokumentacija) propisane u članku 15. stavku 3. Uredbe o medicinskom vještačenju.

Članak 4.

(1) U izvješću liječnika iz članka 2. stavka 1. ove Uredbe dijagnoze se razvrstavaju u tri skupine:
a) glavna bolest;
b) druge bolesti koje utječu na invalidnost;
c) sporedne bolesti koje ne utječu na invalidnost.
(2) Glavna bolest je ona bolest koja sama ili pretežito uzrokuje trajni gubitak sposobnosti za rad ili trajno smanjenje sposobnosti za rad osiguranika za sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Njezin je utjecaj na radnu sposobnost osiguranika odlučujući.
(3) Druge bolesti koje utječu na trajni gubitak, odnosno trajno smanjenje sposobnosti za rad osiguranika za sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim dosadašnjim poslovima jesu one koje pojedinačno ili u skupini utječu nepovoljno na radnu sposobnost ili pojačavaju nepovoljno djelovanje glavne bolesti na radnu sposobnost. U slučaju da postoje dvije bolesti koje jednako negativno djeluju na radnu sposobnost, glavna je ona koja ima lošiju prognozu.
(4) Sporedne bolesti ne utječu na trajni gubitak, odnosno trajno smanjenje sposobnosti za rad osiguranika za sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim dosadašnjim poslovima. Sporedne bolesti mogu međutim, biti važne pri davanju mišljenja prilikom utvrđivanja neposredne opasnosti od invalidnosti.

Članak 5.

(1) Pod opsegom medicinske dokumentacije, koja je potrebna za verifikaciju dijagnoze glavne bolesti, podrazumijeva se medicinska dokumentacija koja sadržava podatke:
1) o početku bolesti ili ozljede, uzroku i okolnostima pod kojima je nastala bolest ili ozljeda;
2) o tijeku liječenja osiguranika s naznakom dana do kojeg se liječio, pod kojom dijagnozom i s kakvim uspjehom;
3) o tijeku medicinske rehabilitacije s naznakom zdravstvenih ustanova u kojima se osiguranik rehabilitirao, razdoblje u kojem je obavljena rehabilitacija, pod kojom dijagnozom i s kakvim uspjehom.
(2) Medicinska dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka treba sadržavati i sve podatke o postojećem zdravstvenom stanju, a posebno podatke:
a) o opsegu anatomskog oštećenja;
b) o opsegu funkcionalnog oštećenja;
c) o prognozi bolesti, odnosno, očekuje li se s vremenom poboljšanje zdravstvenog stanja, nepromijenjeno ili progredijentno pogoršanje zdravstvenog stanja.
(3) Medicinska dokumentacija potrebna za verifikaciju drugih bolesti koje utječu na radnu sposobnost treba dokazati postojeće stanje, tj. stanje anatomskog i funkcionalnog oštećenja.
(4) Za sporedne bolesti koje ne utječu na radnu sposobnost dovoljna je postojeća medicinska dokumentacija koja verificira dijagnozu.

Članak 6.

(1) Medicinska dokumentacija iz članka 5. ove Uredbe mora biti jasna i precizna, te sadržavati sve podatke iz pretraga i nalaza koji omogućavaju postavljanje dijagnoze bolesti.
(2) Nalaz i mišljenje liječnika mora biti napisano, u pravilu, pisaćim strojem s iscrpnom anamnezom koja daje uvid u obiteljske, nasljedne i ranije bolesti, u početak, tijek i trajanje sadašnjih tegoba i bolesti. Opis nalaza liječnika mora biti precizan i iscrpan i ne smije sadržavati samo dijagnozu bolesti.
(3) Otpusno pismo ili prijepis povijesti bolesti zdravstvene ustanove u kojoj se osiguranik liječio, a koje se prilaže izvješću liječnika iz članka 2. stavka 1. ove Uredbe, mora sadržavati podatke o svim nalazima i pretragama koje su obavljene prije dolaska u zdravstvenu ustanovu tijekom liječenja ili nakon završenog liječenja, kako bi se verificirala dijagnoza bolesti osiguranika.
(4) Specijalistički nalazi moraju biti ispisani čitko, po mogućnosti pisaćim strojem, na propisanim obrascima, a osim utvrđene dijagnoze moraju biti opisane i anatomske i funkcionalne promjene utvrđene pri specijalističkom pregledu.
(5) Klinički nalazi (EKG, spirometrija, B.M., scintigrafija, endoskopija itd.) prilažu se samo ako su učinjeni ambulantno i ako su potrebni za verifikaciju dijagnoze glavne bolesti.
(6) Laboratorijski nalazi prilažu se također ako su učinjeni ambulantno i ako su važni radi verifikacije dijagnoze bolesti.

Članak 7.

(1) Pod cjelokupnom medicinskom dokumentacijom, u smislu članka 112. stavka 1. Zakona podrazumijeva se medicinska dokumentacija koju je liječnik pripremio držeći se odgovarajućih odredaba ove Uredbe koje se odnose na konkretni slučaj, podrazumijevajući pod tim realizaciju medicinskih pretraga samo u onom opsegu koji je potreban za utvrđivanje zdravstvenog stanja.
(2) Medicinska dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka ne obuhvaća:
- medicinsku dokumentaciju koju vještak u tijeku vještačenja naknadno pribavlja, a koja ovom Uredbom nije utvrđena kao obvezna
- medicinsku dokumentaciju koju vještak pribavlja u iznimnim slučajevima, prema odredbi članka 2. stavka 2. ove Uredbe.

Članak 8.

Kada je zatražena dopuna medicinske i druge dokumentacije u smislu članka 16. stavka 4. Uredbe o medicinskom vještačenju, rok za donošenje nalaza i mišljenja ovlaštenog vještaka počinje teći od dana primitka medicinske i druge dokumentacije u nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda.

Članak 9.

Pregled opsega i sadržaja medicinske dokumentacije za pojedine bolesti sastavni je dio ove Uredbe.

Članak 10.

Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 140-01/99-01/07
Urbroj: 5030104-99-2
Zagreb, 9. rujna 1999.
Predsjednik
mr. Zlatko Mateša, v. r.
PREGLED OPSEGA I SADRŽAJA MEDICINSKE
DOKUMENTACIJE
I. ZARAZNE I PARAZITARNE BOLESTI
(A 00 - B 99)
A 00 - A 99 CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI
Za verifikaciju dijagnoze potrebno je priložiti otpusno pismo, povijest bolesti, bakteriološki nalaz, parazitološki i virološki kojim se dokazuje postojanje uzročnika pri uzastopnim pregledima u dužem razdoblju.
A 69 BOLESTI LYME
- likvor
- serologija (imunoflorescencija) ELISA
- PCR
- EKG
- EEG, CT i MR mozga, po potrebi
A 75 - A 79 RIKECIOZE
- likvor
- serološke pretrage na rikecije u akutnoj fazi bolesti i kasnije
- EEG, EMG, CT mozga kod encefalitisa
- kardiološka obrada kod endoakarditisa
A 80 KASNE POSLjEDICE AKUTNOG POLIOMIELITISA
: