ZAKON

o osnovnom školstvu

(Objavljeno u "Narodnim novinama", br. 59 od 31 studenog 1990, 27/93, 7/96, 59/01, 114/01, 76/05)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim zakonom uređuje se djelatnost osnovnog školstva kao dio jedinstvenog sustava školstva.
Djeltnost osnovnog školstva od posebnog je društvenog interesa.
Djelatnost osnovnog školstva obuhvaća odgoj i obvezno školovanje, druge oblike školovanja djece i omladine i školovanje odraslih osoba.

Članak 2.

Svrha je Osnovnog školstva da učeniku omogući stjecanje znanja, pojmova, umijeća, stavova i navika potrebnih za život i rad ili daljnje školovanje.
Škola je dužna osigurati kontinuirani razvoj učenika kao duhovnog, tjelesnog, rnoralnog, intelektualnog i društvenog bića u skadu s njegovim sposobnostima i sklonostima
Ciljevi su osnovnog školstva:
- da kod učenika potiče i razvija interes i samostalnost pri učenju i rješavanju zadaća, stvaralaštvo, moralnu svijest, estetski ukus i kriterij, samopouzdanje i odgovornost prema samome sebi i prirodi, društvenu, gospodarsku i političku svijest, snošljivost i sposobnost suradnje, poštivanje ljudskih prava, dostignuča i težnji;
- da učenika pouči pismenosti, komunikaciji, računu, znanstvenim i tehnološkim principima, kritičkom promatranju, razumnom raspravljanju, razumijevanju svijeta u kojem živi i razumijevanju međusobne ovisnosti ljudi i prirode, pojedinaca i nacija.
Ciljevi i zadaće osnovnog školstva ostvaruju se prema utvrđenim nastavnim planovima i programima.

Članak 3.

Osnovno školovnje traje najmanje osam godina. Osnovno školovanje obvezno je za svu djecu, u pravilu, od šest do petnaest godina života.

Članak 4.

Osnovno školovanje obavljaju osnovne škole i druge javne ustanove, u skladu s ovim Zakonom.
Odredbe Zakona o ustanovama i drugih propisa primjenjuju se na djelatnost osnovnog školovanja samo ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Članak 5.

Osnovno školovanje ostvaruje se na temelju nastavnog plana i programa.
Osnovno školovanje može se ostvarivati prema alternativnim nastavnim programima, odnosno metodama, u skladu s ovim Zakonom.
Roditelji i učenici imaju pravo birati vrste, oblike i metode osnovnog školovanja u skladu s ovim Zakonom.

Članak 6.

Osnovno školovanje darovite djece, djece s teškoćama u razvoju kao i osnovno glazbeno, baletno i športsko školovanje te osnovno školovanje odraslih provodi se u skladu s ovim zakonom ako posebnim propisima nije drukčije određeno.

Članak 7.

Osnovno školovanje djece pripadnika nacionalnih manjina ostvaruje se prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, odredbama ovoga Zakona i drugih propisa.

Članak 7a

Osnovno školovanje u dopunskoj nastavi djece hrvatskih građana u inozemstvu obavlja se prema posebnom nastavnom programu u skladu s ovim Zakonom, međunarodnim ugovorom i propisima zemlje u kojoj se nastava izvodi.
Uvjete i postupak izbora učitelja za rad s djecom hrvatskih građana u inozemstvu propisuje ministar nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom.

Članak 8.

Državna uprava, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave, nadležna za školstvo i druge organizacije imaju prema osnovnoj školi samo ona prava i obveze na koja su izričito ovlaštena Ustavom i zakonom.

Članak 9.

Nadzor nad provođenjem odredaba ovoga zakona obavlja Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Hrvatske (u daljem tekstu: Ministarstvo prosvjete).
Upravni nadzor nad radom osnovne škole i drugih organizacija koje obavljaju osnovno školovanje obavlja upravno tijlo županije, odosno i Grada Zagreba nadležno za poslove školstva, prema sjedištu osnovne škole.

II. POTREBE I INTERESI DRUŠTVA U OSNOVNOM ŠKOLSTVU

Članak 10.

Javne potrebe u osnovnom školstvu utvrđuju se pedagoškim standardom osnovnog školstva u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: pedagoški standard).
Pedagoškim standardom utvrđuju se materijalni, kadrovski i drugi uvjeti za ostvarivanje djelatnosti i podjednak razvoj osnovnog školstva za srednjoročno razdoblje.
Pedagoški standard donosi Hrvatski sabor.

Članak 11.

Sredstva za financiranje djelatnosti osnovne škole čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju se u državnom proračunu, odnosno proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za:
- plaće zaposlenika osnovne škole,
- prijevoz zaposlenika,
- naknade zaposlenika osnovne škole utvrđene kolektivnim ugovorom,
- stručno usavršavanje učitelja i stručnih suradnika,
- povećane troškove školovanja učenika na jeziku i pismu nacionalne manjine,
- povećane troškove prijevoza, posebnih nastavnih sredstava i pomagala, te troškove sufinanciranja prehrane za učenike s teškoćama u razvoju,
- programe za rad s darovitim učenicima,
- programe informatizacije osnovnih škola,
- programe opremanja školskih knjižnica,
- sufinanciranje programa privatnog školstva,
- kapitalne projekte izgradnje utvrđene u posebnom dijelu državnog proračuna za 2001. godinu u razdjelu 0.80 glava 15. do njihove potpune funkcionalnosti, te kapitalnu izgradnju školskog prostora i opreme prema kriterijima i mjerilima za osiguravanje minimalnog financijskog standarda osnovnog školstva,
- programe od zajedničkog interesa za djelatnost osnovnog školstva (sustav informiranja, stručno-pedagoški časopisi, stručne knjige, programi ustanova i stručnih udruga, obljetnice i manifestacije te programi iznannastavnih aktivnosti).
U proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju se sredstva za:
- materijalne troškove osnovne škole,
- investicijsko održavanje školskog prostora, opreme, nastavnih sredstva i pomagala,
- nabavu školske opreme, nastavnih sredstava i pomagala,
- prijevoz učenika,
- kapitalnu izgradnju školskog prostora i opreme prema standardima i normativima koje utvrđuje ministar.
Vlada Republike Hrvatske svake godine istodobno kada utvrđuje prijedlog državnog proračuna utvrđuje kriterije i mjerila za osiguravanje minimalnoga financijskog standarda radi ostvarivanja javnih potreba prema stavku 2. i 3. ovoga članka i odredbama članka 10. ovoga Zakona.

Članak 12.

(Brisan)

Članak 13.

(Brisan)

Članak 14.

(Brisan)

Članak 15.

Županija, odnosno Grad Zagreb, uskladuje interese poduzima aktivnosti radi ravnomjernog razvitka osnovnog školstva, te uređuje druga pitanja od zajednićkog inte resa za osnovno školstvo na području županije, odnosno Grada Zagreba u skladu sa zakonom.
Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može utvrditi šire javne potrebe u osnovnom školstvu (sufinanciranje prehrane učenika, produženi i cjelodnevni boravak učenika, sufinanciranje programa privatnog školstva i ostali programi osnovnog školstva od zajedničkog interesa), za koje sredstva osigurava svojim proračunom.

Članak 16.

Osnovna škola je javna ustanova.
Osnovna škola ne može se osnovati radi stjecanja dobiti.
Osnovnu školu može osnovati:
- Republika Hrvatska,
- jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i druga pravna i fizička osoba.

Članak 16a

Osnovna škola može imati jednu ili više područnih škola. Područna škola nije pravna osoba i obavlja djelatnost osnovnog školstva kao podružnica osnovne škole.

Članak 17.

Mrežu osnovnih škola za svoje područje, izuzev škola s pravom javnosti, utvrđuje predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, uz prethodnu suglasnost ministra.

Članak 18.

Akt o osnivanju osnovne škole, pored uvjeta propisanih Zakonom o ustanovama ("Narodne novine", br. 76/93. i 29/97.), sadrži odredbe o:
- nastavnom programu i uvjetima njegova ostvarivanja,
- stručnim zaposlenicima potrebnim za izvođenje nastavnog programa,
- osiguravanju odgovarajućeg prostora, nastavnih sredstava i pomagala,
- uvjetima i načinu osiguravanja financijskih sredstava potrebnih za izvođenje nastavnog programa.
Aktom o osnivanju osnovne škole može se odrediti da osnovna škola radi prema alternativnom nastavnom programu, odnosno metodi.
Sredstva potpore za rad osnovne škole čiji je osnivač fizička, odnosno pravna osoba iz članka 16. stavka 3. podstavka 2. ovoga Zakona osiguravaju se iz državnog proračuna u skladu s kriterijima koje propisuje ministar.
Osnovna škola može započeti s radom kada ministar donese rješenje o ispunjenosti uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 18a

Osnovna škola je pravna osoba.
Osnovna škola upisuje se u sudski registar te upisnik ustanova osnovnog školstva koji vodi ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), nakon donošenja rješenja iz članka 18. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 19.

Osnovna škola, pored obavljanja djelaltnosti za koju je osnovana, sudjeluje u organiziranju kulturnog života u mjesnoj zajednici i oblicima rada za ostvarivanje interesa mladih u slobodnom vremenu.
Osnovna škola dužna je surađivati s odgovarajućim službama za profesionalnu orijentaciju i razvijati oblik početnog profesionalnog informiranja učenika.

Članak 20.

Osnovna škola može imati najviše 960 učenika.
Učenici se organiziraju u razredne odjele prema potrebi nastave.
Broj razrednih odjela u osnovnoj školi utvrđuje upravno tijelo u županiji, odnosno Grada Zagreba nadležno za poslove osnovnog školstva.
Osnovna škola može imati i više od 960 učenika ako to na zahtjev upravnog tijela iz stavka 3. ovoga članka odobri Ministarstvo prosvjete.

Članak 21.

Osnovna odnosno područna škola prestaju u skladu s odredbama Zakona o ustanovama.
Prije prestanka osnovne odnosno područne škole, osnivač je dužan učenicima osigurati školovanje u drugoj školi pod jednakim uvjetima.

Članak 22.

(Brisan)

Članak 23.

(Brisan)

Članak 24.

Nastavni plan i program donosi Ministarstvo prosvjete.
Nastavnim planom utvrđuju se obvezni i izborni predmeti, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godišnji broj nastavnih sati i izvan nastavne aktivnosti.
Programom se utvrđuju sadržaji, cilj i zadaće obveznih i izbornih predmeta.
Izborni predmeti obvezni su za sve učenike koji se za njih opredijele.

Članak 25.

Odgoj i školovanje djece u izvanškolskim aktivnostima sastavni su dio osnovnog školovanja.
Rad učenika u izvanškolskim aktivnostima, ako se ostvaruje u sporazumu sa školom, priznaje se učenicima kao ispunjavanje obveza u školi.

Članak 26.

Osnovna škola radi na temelju godišnjeg plana i programa rada.
(2) Godišnjim planom i programom rada utvrđuju se mjesto, vrijeme, način i nositelji ostvarivanja nastavnoga plana i programa i ostalih aktivnosti u funkciji odgojno-obrazovnog rada škole.
Godišnji plan i program rada osnovne škole donosi školski obor do 30. rujna za tekuću školsku godinu.

Članak 27.

Nastava u osnovnim školama izvodi se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
Nastava u osnovnoj školi može se izvoditi i na jednom od svjetskih jezika uz suglasnost ministra, ako škola izvodi međunarodni program.

Članak 28.

Osnovna škola dužna je organizirati uočavanje, školovanje, praćenje i poticanje darovitih učenika te organizirat dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima interesima.
Programe za darovite učenike, način uočavanja, školovanje, praćenje i poticanje darovitih učenika utvrđuje Ministarstvo prosvjete.

Članak 29.

Učenik koji se ističe znanjem i sposobnostima ima pravo završiti osnovnu školu u kraćem vremenu od propisanoga.
U toku jedne školske godine učenik može završiti dva razreda.
Uvjete i postupak pod kojima učenik može završiti osnovnu školu u kraćem vremenu propisuje Ministarstvo prosvjete.

Članak 30.

Učenici mogu stjecati osnovno glazbeno, plesno i športsko školovanje po posebnim programima u osnovnim školama i u posebnim školama. Posebne programe i uvjete za njihovo izvođenje utvrđuje Ministarstvo prosvjete.
Na osnivanje i početak rada posebnih škola za izvođenje programa osnovnog glazbenog, plesnog i športskog školovanja, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga zakona.

Članak 31.

Osnovna škola može osnovati učeničku zadrugu kao oblik izvannastavne ktivnosti učenika te organizirati drugi društveno koristan rad učenika.
Osnovna škola može stavljati u promet proizvode nastale kao rezultat rada učenika u učeničkoj zadruzi.
Sredstva iz prometa proizvoda i usluga učeničke za druge posebno se evidentiraju, a mogu se iskorištavati isključivo za rad zadruge.

Članak 32.

Osnovna škola može osnovati učenička društva. U suradnji s drugim činiteljima osnovna škola dužna je osigurati da svi učenici tijekom osnovnog školovenja nauče plivati.

Članak 33.

Normative prostora, opreme i nastavnih pomagala u osnovnoj školi utvrđuje Ministarstvo prosvjete.
U osnovnoj školi upotrebljavaju se samo udžbenici koje odobri Ministarstvo prosvjete.
Svaka škola mora imati školsku knjižnicu. Djelatnost školske knjižnice sastavni je dio odgojno-obrazovnog procesa.
Osnovna škola može izvoditi izlete i ekskurzije i poduzimati druge odgovarajuće aktivnosti radi ostvarivanja nastavnih sadržaja i postizanja ciljeva i zadaća propisanih ovim Zakonom i nastavnim programom.
Uvjete i način izvođenja izleta i ekskurzija te poduzimanja drugih aktivnosti iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 34.

Radno vrijeme osnovne škole može biti organizirano poludnevno, produljeno ili cjelodnevno u skladu s kriterijima koje donosi Ministarstvo prosvjete.

Članak 35.

Nastava se organizira po razredima, a neposredno obavlja u razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim grupama.
Za učenike odI. doIV. razreda nastava se organizira kao razredna, a za učenike odV. doVIII. razreda kao predmetna.
Za učenike razredne nastave predmetna nastava može se organizirati iz stranog jezika i odgojnih područja.

Članak 36.

Za učenike koji imaju teškoće u svladavanju programa osnovna škola dužna je organizirati dopunsku nastavu. Dopunska nastava organizira se na određeno vrijeme dok je takav oblik pomoći učenicima potreban.

Članak 37.

Posebnu pomoć osnovne škole dužne su pružiti djeci građana Republike Hrvatske koji se vraćaju iz inozemstva.

Članak 38.

Razredni odjel se formira od učenika istog razreda, a kombinirani razredni odjel od učenikaI. doIV. razreda.
U planinskim i otočnim područjima mogu se organizirati i kombinirani razredni odjeli od učenikaV. doVIII. razreda uz prethodno suglasnost Ministarstva.
U osnovnim školama u planinskim i otočnim područjima u kojima postoje kombinirani razredni odjeli odV. doVIII. razreda nastavu iz pojedinih predmeta u tim odjelima mogu izvoditi i učitelji drugih predmeta uz suglasnost Ministarstva prosvjete.
Broj učenika u redovnom razrednom odjelu i broj učenika u kombiniranom razrednom odjelu propisuje Ministsrstvo prosvjete.

Članak 39.

Učenik razredne nastave može biti opterećen s najviše četiri sata redovne nastave dnevno, a učenik predmetne nastave s najviše pet sati redovne nastave dnevno.
Trajanje nastavnog sata utvrđuje se nastavnim planom i programom.
Pod redovnom nastavom ne smatraju se izborni predmeti i izvannastavne aktivnosti.
Učenik razredne nsstave može biti opterećen sa svim oblicima rada najviše 25 sata tjedno, a učenik predmetne nastave s najviše 30 sati tjedno.

Članak 40.

Nastava u osnovnoj školi izvodi se u pet radnih dana tjedno.
Osnovna škola može izvoditi nastavu i u šest radnih dana tjedno ako radi u više od dvije smjene.

Članak 41.

Školska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza sljedeće godine. Školska godina organizira se po obrazovnim razdobljima.
Početak i završetak nastavne godine, trajanje obrazovnih razdoblja i trajanje učeničkih odmora za svaku školsku godinu propisuje ministar.

Članak 42.

Osnovna škola može biti vježbaonica za studente nastavničkih fakulteta. Kriterije za financiranje utvrđuje Ministarstvo prosvjete. Pobliže odredbe o uvjetima, načinu rada, kadrovima te mreži vježbaonica utvrđuje Ministarstvo prosvjete na prijedlog nastavničkih fakulteta.

Članak 43.

Provjeru vrijednosti novih obrazovnih sadržaja, oblika i metoda rada, kao i nove nastavne opreme može obavljati osnovna škola prema posebnom eksperimentalnom programu.
Eksperimentalni program sadrži:
- cilj, zadaću, i sadržaj,
- mjesto i način izvođenja,
- potrebno vrijeme za realizaciju,
- prostorne, kadrovske i druge uvjete,
- način stručnog praćenja,
- vrijeme u kome se podnosi izvještaj o postignutim rezultatima.
Eksperimentalni program, školu koja će ga provoditi, uvjete i način rada utvrđuje Ministarstvo prosvjete.

3. Učenici

Članak 44.

U prvi razred osnovne škole upisuju se djeca koja do 1. travnja tekuće godine imaju navršenih šest godina života. U prvi razred mogu se upisati i djeca koja do 1. travnja tekuće godine nemaju navršenih šest godina života ako to na zahtjev roditelja ili staratelja odobri upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba nadležno za poslove školstva.
Upis djece u osnovnu školu provodi se prema planu upisa koji donosi upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba nadležno za školstvo.
Upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba nadležno za poslove školstva uskladuje planove upisa u osnovne škole na svom području.
Prije upisa u prvi razred osnovne škole obvezno je utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta. Psihofizičko stanje djeteta utvrđuje se komisijski. Komisiju čine liječnik, psiholog-pedagog, defektolog i učitelj.
Ako komisija utvrdi da dijete zbog psihofizičkog stanja ne može pohađati školu, oslobodit će dijete obveza upisa u toj školskoj godini.
Razloge koji uvjetuju da dijete ne može pohađati osnovnu školu i postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta iz stavka 3. i 4. ovoga članka utvrđuju zajednički Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo prosvjete.

Članak 45.

Roditelji, odnosno staratelji, dužni su u propisanom roku upisati dijete u osnovnu školu, brinuti se da redovno pohađa nastavu i obavlja druge školske obveze.
Osnovna škola dužna je obavijestiti poglavarstvo općine, odnosno Grada Zagreba i nadležno upravno tijelo koje je donijelo plan upisa o školskim obveznicima koji se nisu upisali, odnosno koji redovno ne pohadaju školu.

Članak 46.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su organizirati prijevoz do škole i od škole za učenike od prvog do četvrtog razreda koji žive u naseljima udaljenim od škole najmanje tri kilometra, a za učenike od petog do osmog razreda koji žive u naseljima udaljenim najmanje pet kilometara.
Za učenike s teškoćama u razvoju osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost i prijevoz za pratioca kada je zbog vrste i stupnja teškoća pratilac neophodan.

Članak 47.

Učenik prelazi iz jedne u drugu osnovnu školu na temelju svjedodžbe prevodnice.
Osnovna škola iz koje učenik odlazi izdaje svjedodžbu prevodnicu i ispisuje učenika u roku sedam dana od dana primitka obavijesti o upisu učenika u drugu osnovnu školu.

Članak 48.

Učenik osnovne škole za vrijeme obveze školovanja ne može biti isključen iz škole.
Učenik osnovne škole može priječi u drugu osnovnu školu na zahtjev roditelja ili staratelja, odnosno na prijedlog učiteljskog vijeća osnovne škole iz koje prelazi, a uz suglasnost učiteljskog vijeća škole u koju prelazi.

Članak 49.

Učeniku koji navrši 15 godina života prestaje obveza osnovnog školovanja istekom te školske godine.

Članak 50.

Učenici se ocjenjuju iz svakog nastavnog predmeta i iz vladanja. Ocjene iz nastavnih predmeta utvrđuju se brojčano. Ocjene iz vladanja utvrđuju se opisno.
Napredovanje i razvoj učenika u osnovnom školovanju prati se opisno.
Način ocjenjivenja i praćenja učenika propisuje Ministarstvo prosvjete.
Tijekom obrazovnog razdoblja učenik mora biti ocijenjen iz svakog nastavnog predmeta najmanje dva puta. Testovi su pomoćna sredstva za utvrđivanje znanja učenika i mogu se provoditi samo jednom u obrazovnom razdoblju za predmete ili odgojno područje. Na kraju nastavne godine utvrđuje se opći uspjeh učenika.
U ocjenjivanju uspjeha učenika sudjeluju učitelj, razrednik, razredno vijeće i učiteljsko vijeće.

Članak 51.

Ocjena učenika u pojedinim nastavnim predmetima utvrđuje se kao: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Sve su ocjene osim ocjene nedovoljan (1) prolazne.

Članak 52.

Učeniku koji je ocijenjen iz svih nastavnih predmet utvrđuje se opći uspjeh.
Opći uspjeh utvrđuje se kao: odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan i nedovoljan.
Učenik je postigao opći uspjeh:
a) odličan - ako ima srednju ocjenu najmanje 4,50
b) vrlo dobar - ako ima srednju ocjenu 3,50 do 4,49
c) dobar - ako ima srednju ocjenu od 2,50 do 3,49
d) dovoljan - ako ima srednju ocjenu 2 do 2,49
e) nedovoljan - ako ima najmanje jednu nedovoljnu ocjenu.
Srednja ocjena utvrđuje se kao aritmetička sredina pozitivnih ocjena iz svakog nastavnog predmeta.
Opći uspjeh učenika od petog do osmog razreda utvrđuje na prijedlog razrednika razredno vijeće.
Opći uspjeh učenika od prvog do četvrtog razreda utvrđuje razredni učitelj.

Članak 53.

Učenici koji na kraju školske godine imaju pozitivne ocjene iz svakog nastavnog predmeta prelaze u viši razred.

Članak 54.

UčeniciVIII. razreda koji na kraju školske godine imaju pozitivne ocjene iz svakog nastavnog predmeta završili su s uspjehom osnovnu školu.

Članak 55.

Izuzetno od odredbe članka 53. ovoga zakona u viši razred mogu priječi i učeniciI. doIII. razreda koji na kraju nastavne godine iz najviše jednog nastavnog predmeta imaju ocjenu nedovoljan ( 1 ).
Učenik ne može priječi dva puta u viši razred ako ima ocjenu nedovoljan iz istog predmeta.
Odluku o prelasku učenika u viši razred iz stavka 1. ovoga članka donosi na prijedlog razrednog učitelja učiteljsko vijeće.
Učenicima koji su prešli u viši razred s nedovoljnom ocjenom priznaje se da su završili razred.
UčeniciI. doIV. razreda s teškoćama u razvoju ne ponavljaju razred, nego prelaze u viši razred i nastavljaju sa svladavanjem prilagođenog programa, a odV. -VIII. razreda mogu ponavljati razred ako nisu, prema mišljenju defektologa i drugih stručnih suradnika i razrednog vijeća, savladali prilagođeni program ili program posebne grupe u okviru redovne škole.

Članak 56.

UčeniciIV. doVIII. razreda koji na kraju drugog polugodišta imaju ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta upućuju se na popravni ispit.
Učenici koji ne pristupe polaganju popravnog ispita ili ne polože popravni ispit ponavljaju razred.
Popravni ispit polaže se pred ispitnim povjerenstvom u dva ispitna roka, krajem lipnja i kolovoza.
Članove ispitne komisije imenuje učiteljsko vijeće.

Članak 57.

Učenik koji zbog opravdanog razloga nije mogao redovno pohađati nastavu ili nije ocijenjen iz najmanje jednog predmeta ima pravo polagati razredni ili predmetni ispit.
Razredni ili predmetni ispit može se polagati u ispitnim rokovima u skladu sa statutom škole.
Ispit se polaže pred ispitnom komisijom. Ispit se može ponoviti najviše dva puta.
Razloge, način i vrijeme polaganja razrednih i predmetnih ispita propisuje Ministarstvo prosvjete.

Članak 58.

Učeniku se kod upisa u osnovnu školu izdaje učenička knjižica.
U učeničkoj knjižici evidentira se uspjeh u toku nastave i druga zapažanja o njegovu radu. UčenicimaI. doIV. razreda u učeničkoj knjižici evidentira se i uspjeh na kraju nastavne godine.
UčenicimaV. doVIII. razreda na kraju nastavne godine izdaje se svjedodžba o ostvarenom uspjehu. SvjedodžbaVIII. razreda je isprava o završetku osnovne škole.

Članak 59.

Roditelj, odnosno staratelj učenika koji nije zadovoljan ocjenom koju je na kraju nastave utvrdio razredni učitelj ili razredno vijeće, ima pravo u roku od tri dana od dana pismene obavijesti o uspjehu učenika podnijeti zahtjev učiteljskom vijeću da ono preispita i utvrdi ocjenu učenika. Odluka učiteljskog vijeća je konačna.

Članak 60.

Osnovno školovanje djece i omladine s teškoćama u razvoju provodi se u osnovnoj školi uz odgovarajuću primjenu individualiziranih postupaka i produženih stručnih tretmana učenika, a kada je to nužno, u posebnim odgojno-obrazovnim grupama i razrednim odjelima u okviru škole.
Škole, uvjete i način osnivanja grupa i razrednih odjela iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje organ uprave nadležan za poslove školstva općine odnosno, grada Zagreba, prema kriterijima koje donosi Ministarstvo prosvjete.

Članak 61.

Izuzetno od odredaba članka 60. ovoga zakona za djecu s većim teškoćama u razvoju osnovno školovanje obavlja se u posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja, a može se obavljati i u drugim organizacijama. Takva se djeca mogu školovati do 21. godine života.
Sadržaj i način školovanja djece iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Ministarstvo prosvjete.

Članak 62.

Za učenike kod kojih u toku školovanja nastupe teškoće koje onemogućavaju dalje školovanje pod redovnirn uvjetima provodi se postupak u skladu s odgovarajućim odredbama akta iz članka 44. ovoga zakona.

Članak 63.

Za djecu i omladinu koja je iz zdravstvenih ili drugih razloga smještena u organizacije zdravstva ili organizacije socijalne skrbi organizira se osnovno školovanje prema redovnim ili posebnim uvjetima.
Obrazovni rad s djecom ili omladinom iz stavka 1. ovoga članka obavlja organizacija u kojoj je učenik smješten ili najbliža osnovna škola.
Za djecu koja zbog kroničnih bolesti ne mogu pohađati osnovnu školu odgojno-obrazovni rad organizira najbliža škole i provodi ga putem stručne pomoći koju djetetu pružaju učitelji i stručni suradnici škole.

Članak 64.

Osnovno školovanje može se provoditi i u organizacijama koje osnivaju organi pravosuđa pod uvjetima iz ovoga zakona.

Članak 65.

Prema učenicima primjenjuju se pedagoške mjere.
Pedagoške su mjere: usmena i pismena pohvala te opomena, ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu školu. Način, postupak i organi za donošenje pedagoških mjera. utvrđuju se općim aktom škole.
Protiv izrečenih pedagoških mjera roditelj, odnosno staratelj učenika ima pravo žalbe u skladu s općim aktom škole.

IV. ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA SKRB UČENIKA

Članak 66.

Osnovne škole, a posebno učitelji i stručni suradnici, dužni su voditi brigu o zdravstvenom stanju učenika i o tome obavještavati organizacije zdravstva i roditelje odnosno staratelje.

Članak 67.

Oblici i način ostvarivanja zdravstvene skrbi učenika osnovne škole provodi se prema propisima iz zdravstva.

Članak 68.

Ako učenik zbog zdravstvenog stanja ne može sudjelovati u određenoj aktivnosti ili bi to sudjelovanje štetilo njegovu zdravlju, oslobađa se privremeno ili trajno od sudjelovanja u toj aktivnosti. Na prijedlog ovlaštenog liječnika odluku o oslobođenju učenika donosi učiteljsko vijeće.

Članak 69.

Osnovne škole dužne su organizirati prehranu za učenike dok borave u školi.

Članak 70.

(1) Osnovne škole dužne su s organima socijalne skrbi pratiti socijalne probleme i pojave kod učenika i poduzimati mjere za otklanjanje uzroka i posljedica socijalnih problema i pojava kod učenika.
(2) Učitelji i stručni suradnici dužni su poduzimati mjere zaštite prava učenika te o svakom kršenju tih prava, posebice o oblicima tjelesnog ili duševnog nasilja, spolne zlouporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja, odmah izvijestiti ravnatelja škole koji je to dužan javiti tijelu socijalne skrbi, odnosno drugom nadležnom tijelu.

V. UČITELjI I STRUČNI SURADNICI

Članak 71.

(1) Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi obavljaju učitelji i stručni suradnici.
(2) Učitelji izvode nastavu i druge oblike neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s učenicima te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i količine odgojno-obrazovnog rada.
(3) Stručni suradnici obavljaju stručno-razvojne i druge stručne poslove u skladu sa zahtjevima struke te ostale poslove koji proizlaze iz pedagoškoga rada ili su s njime u svezi.
(4) Učitelji u osnovnoj školi su učitelji razredne nastave i učitelji predmetne nastave, a stručni su suradnici pedagog, psiholog, defektolog, knjižničar, zdravstveni radnik i socijalni radnik.
(5) Tjedne radne obveze učitelja i stručnih suradnika propisuje ministar u skladu s količinom neposrednog odgojno-obrazovnog rada ugovorenom kolektivnim ugovorom.

Članak 71.a

(1) Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi obavljaju osobe koje imaju odgovarajuću stručnu spremu i pedagoško-psihološku i metodičku naobrazbu te koje mogu izvoditi nastavu na hrvatskome jeziku i latiničnom pismu.
(2) Odgovarajućom stručnom spremom za obavljanje poslova učitelja razredne nastave smatra se visoka stručna sprema odgovarajuće vrste, odnosno viša stručna sprema odgovarajuće vrste ako je stečena u dvogodišnjem studiju razredne nastave upisanom najkasnije do 1992. godine.
(3) Odgovarajućom stručnom spremom za obavljanje poslova učitelja predmetne nastave smatra se visoka stručna sprema odgovarajuće vrste, odnosno viša stručna sprema odgovarajuće vrste ako je stečena do stupanja na snagu Zakona o osnovnom školstvu ("Narodne novine", br. 59/90.).
(4) Odgovarajućom stručnom spremom za obavljanje poslova stručnog suradnika smatra se visoka stručna sprema odgovarajuće vrste.
(5) Iznimno, na temelju prijedloga ravnatelja škole i mišljenja Zavoda za školstvo Republike Hrvatske, ministar može rješenjem utvrditi pravo obavljanja poslova učitelja odnosno stručnog suradnika osobi koja nema odgovarajuću vrstu stručne spreme, a obavljala je te poslove u osnovnoj školi najmanje pet godina, i to isključivo za rad u školi koja najmanje pet godina nije uspjela na tim poslovima zaposliti osobu koja ima propisanu vrstu stručne spreme.
(6) Vrstu stručne spreme učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi propisuje ministar.

Članak 71.b

(1) Poslove učitelja stručnih predmeta u osnovnom glazbenom i plesnom školovanju može obavljati osoba koja ima najviši stupanj stručne spreme odgovarajuće vrste koji se može steći u tom stručnom području.
(2) U školama koje izvode nastavu na stranome jeziku, učitelji i stručni suradnici moraju vladati tim stranim jezikom.
(3) Poslove učitelja u osnovnoj školi koja ostvaruje školovanje prema načelima alternativne škole može obavljati osoba koja ima stupanj stručne spreme u skladu s ovim Zakonom i ispunjava ostale uvjete propisane alternativnim nastavnim programima.

Članak 72.

(1) Rad u osnovnoj školi ne može obavljati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv Republike Hrvatske, kazneno djelo primanja mita, kazneno djelo nasilničkog ponašanja, kazneno djelo zlouporabe opojnih droga, neko od kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnoga ćudoređa te neko od kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži.
(2) Učitelj, odnosno stručni suradnik protiv kojega je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka udaljava se od obavljanja poslova u odgojno-obrazovnom radu do pravomoćnosti sudske presude, odnosno do obustave postupka, odbačaja prijave ili odustanka od gonjenja.
(3) Osoba iz stavka 2. ovoga članka ima pravo za vrijeme udaljenja na naknadu mjesečne plaće u visini polovice prosječne plaće isplaćene tom radniku u prethodna tri mjeseca.

Članak 73.

(1) Učitelji i stručni suradnici zasnivaju radni odnos na temelju natječaja.
(2) Natječaj se objavljuje u dnevnom tisku. Rok za primanje ponuda kandidata ne može biti kraći od osam dana.
(3) Potreba i prestanak potrebe za učiteljem, odnosno stručnim suradnikom prijavljuje se uredu državne uprave u županiji, odnosno Gradskom uredu za obrazovanje i šport Grada Zagreba.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, radni se odnos može zasnovati bez natječaja:
- na određeno vrijeme, kad obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja ili na drugi propisan način, ali ne dulje od 60 dana,
- s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme na radnom mjestu učitelja, stručnog suradnika, odnosno ravnatelja otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji ureda državne uprave u županiji, odnosno Gradskoga ureda za obrazovanje i šport Grada Zagreba,
- do punoga radnog vremena, s učiteljem, odnosno stručnim suradnikom koji ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme.
(5) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci. Do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenoga natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava uvjete.
(6) O zasnivanju i prestanku radnoga odnosa odlučuje ravnatelj.

Članak 73a

Učitelj, odnosno stručni suradnik kojemu se zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga smanji radno vrijeme za najmanje polovicu punoga radnog vremena ima pravo na otpremninu.

Članak 74.

Ako utvrdi da ravnatelj sklapa ili otkazuje ugovor o radu protivno odredbama zakona, prosvjetni će inspektor predložiti razrješenje ravnatelja.

Članak 75.

(1) Osoba bez radnoga iskustva u zanimanju za koje se školovala zasniva radni odnos na poslovima učitelja, odnosno stručnog suradnika kao pripravnik.
(2) Pripravnički staž traje godinu dana.
(3) Nakon obavljenoga pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit.
(4) Pripravniku koji ne položi stručni ispit u roku od godine dana od dana kad mu je istekao pripravnički staž prestaje radni odnos istekom posljednjega dana roka za polaganje stručnog ispita.
(5) Program pripravničkog staža i način osposobljavanja za samostalni rad te sadržaj, način i uvjete polaganja stručnog ispita propisuje ministar.

Članak 75a

(Brisan)

Članak 76.

(1) S osobom koja ima odgovarajuću stručnu spremu i radno iskustvo u zanimanju za koje se školovala dulje od trajanja pripravničkoga staža radni odnos na poslovima učitelja, odnosno stručnog suradnika zasniva se uz uvjet polaganja stručnog ispita.
(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je položiti stručni ispit u roku od godine dana od dana zasnivanja radnoga odnosa, u protivnom joj prestaje radni odnos istekom posljednjega dana roka za polaganje stručnog ispita.

Članak 77.

(1) S osobom koja ima odgovarajuću stručnu spremu, a nema potrebnu pedagoško-psihološku i metodičku naobrazbu, radni se odnos na poslovima učitelja, odnosno stručnog suradnika zasniva uz uvjet stjecanja te naobrazbe.
(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je steći pedagoško-psihološku i metodičku naobrazbu i položiti stručni ispit u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnoga odnosa, u protivnom joj prestaje radni odnos istekom posljednjega dana roka za stjecanje te naobrazbe.

Članak 78.

Osoba koja je položila stručni ispit prema odredbama Zakona o srednjem školstvu, ili je prema odredbama toga zakona oslobođena od polaganja stručnoga ispita, nema obvezu polaganja stručnog ispita za rad u osnovnoj školi.

Članak 79.

(1) Osoba izabrana za rad u dopunskoj nastavi za djecu hrvatskih građana u inozemstvu, koja ima radni odnos zasnovan na poslovima učitelja ili stručnog suradnika na neodređeno vrijeme, ima pravo povratka na poslove na kojima je prethodno radila ili na druge poslove za koje ispunjava uvjete ako se vrati u roku od 30 dana od dana prestanka obavljanja poslova u dopunskoj nastavi za djecu hrvatskih građana u inozemstvu.
(2) Do povratka na poslove iz stavka 1. ovoga članka osoba izabrana za rad u dopunskoj nastavi za djecu hrvatskih građana u inozemstvu sva prava i obveze iz radnog odnosa ostvaruje prema propisima o radu u hrvatskoj dopunskoj nastavi u inozemstvu.

Članak 80.

Učitelji i stručni suradnici dužni su se permanentno usavršavati.
Pod permanentnim usavršavanjem iz stavka 1. ovoga članka razumjeva se usavršavanje u struci i usavršavanje za stručno-metodički, pedagoški i andragoški rad.
Program i organizaciju permanentnog usavršavnja utvrđuje i provodi Zavod za školstvo.

Članak 80.a

(1) Učitelji i stručni suradnici mogu napredovati u struci i stjecati zvanje mentora i zvanje savjetnika.
(2) Uvjete, način i postupak napredovanja u struci i stjecanja zvanja iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 81.

(Brisan)

Članak 82.

(1) Ako ravnatelj ocijeni da je učitelju, odnosno stručnom suradniku narušeno psihofizičko zdravlje u mjeri koja bitno umanjuje njegovu radnu sposobnost, donijet će odluku o upućivanju učitelja, odnosno stručnog suradnika na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti. Učitelju, odnosno stručnom suradniku koji odbije izvršiti odluku otkazat će se ugovor o radu (osobno uvjetovani otkaz).
(2) Ako se utvrdi da učitelj, odnosno stručni suradnik nije u mogućnosti uredno izvršavati obveze u odgojno-obrazovnom radu zbog trajno narušenoga psihofizičkog zdravlja, ponudit će mu se odgovarajući poslovi prema njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti.
(3) Ako škola nema odgovarajuće poslove ili ako učitelj, odnosno stručni suradnik odbije prihvatiti ponudu, otkazat će mu se ugovor o radu (osobno uvjetovani otkaz).

VI. OSNOVNO ŠKOLOVANjE ODRASLIH

Članak 83.

Osnovno školovanje odraslih ostvaruje se prema posebnom planu i programu koji donosi Ministarstvo prosvjete.
Osnovno školovanje odraslih može se izvoditi i kao konzultativno-instruktivno, seminarima i u obliku blok-nastave.

Članak 84.

Odrasli mogu steći osnovno školovanje pohađanjem nastave ili polaganjem ispita. Uvjete i način završavanja osnovnog školovanja polaganjem ispita propisuje Ministarstvo prosvjete.
Usporedo sa stjecanjem osnovnog školovanja odrasli mogu svladavati i program za stručno osposobljavanje za manlje složena zanimanja u skladu s posebnim propisima.

Članak 85.

Osnovno školovanje odraslih provodi se u osnovnim školama i drugim organizacijama.
Ispunjavanje uvjeta za izvođenje programa iz članka 83. ovoga zakona i početak izvođenja programa utvrđuje Ministarstvo prosvjete u skladu s člankom 18. ovoga zakona.
Troškove osnovnog školovanja odraslih snosi neposredno polaznik toga školovanja, poduzeće čiji je radnik ili Zavod za zapošljavanje.

VII. UPRAVLjANjE ŠKOLOM

Članak 86.

(1) Osnovna škola ima statut.
(2) Statut osnovne škole donosi školski odbor uz prethodnu suglasnost osnivača.

Članak 87.

(1) Osnovnom školom upravlja školski odbor.
(2) Školski odbor donosi godišnji plan i program rada škole, nadzire njegovo izvršavanje, odlučuje o financijskom planu i godišnjem obračunu, odlučuje o zahtjevima radnika za zaštitu prava iz radnog odnosa, predlaže osnivaču promjenu djelatnosti i donošenje drugih odluka vezanih uz osnivačka prava, daje osnivaču i ravnatelju škole prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima te donosi odluke i obavlja druge poslove utvrđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom škole.
(3) Školski odbor ima sedam članova koje imenuje osnivač od kojih tri člana iz reda učitelja i stručnih suradnika na prijedlog učiteljskoga vijeća, dva člana iz reda roditelja učenika na prijedlog vijeća roditelja, a dva člana samostalno.
(4) Članovi školskoga odbora imenuju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani. Mandat članova teče od dana konstituiranja školskog odbora.
(5) Odluke školskog odbora pravovaljane su ako za njih glasuje većina od ukupnog broja članova školskog odbora.
(6) Način rada školskoga odbora pobliže se uređuje statutom.

Članak 87a

(1) Osnivač je dužan razriješiti člana školskoga odbora i prije isteka mandata ako školski odbor ili prosvjetni inspektor utvrde da ne ispunjava obveze člana školskoga odbora utvrđene zakonom, aktom o osnivanju ili statutom škole.
(2) Ako prosvjetni inspektor utvrdi da školski odbor ne obavlja poslove iz svojega djelokruga u skladu sa zakonom ili te poslove obavlja na način koji ne omogućuje redovito poslovanje i obavljanje djelatnosti škole, ured državne uprave u županiji, odnosno Gradski ured za obrazovanje i šport Grada Zagreba raspustit će školski odbor i imenovati povjerenstvo u roku od 15 dana od dana obavijesti prosvjetnoga inspektora.
(3) Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka ima tri člana od kojih je najmanje jedan iz reda članova učiteljskog vijeća škole.
(4) Povjerenstvo ima ovlasti školskoga odbora, osim ovlasti odlučivanja o stjecanju, opterećivanju ili otuđivanju nekretnina. Povjerenstvo upravlja školom do konstituiranja školskog odbora.
(5) Povjerenstvo se imenuje i u slučaju kad se školski odbor ne može konstituirati.
(6) Osnivač je dužan pokrenuti postupak imenovanja članova školskog odbora najkasnije u roku od 60 dana od dana imenovanja povjerenstva.

Članak 88.

(1) Ravnatelj je poslovodni i stručni voditelj osnovne škole.
(2) Za ravnatelja osnovne škole može biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete za učitelja, odnosno stručnog suradnika, a ima najmanje višu stručnu spremu i pet godina radnog iskustva na odgojno-obrazovnim poslovima u osnovnoj ili srednjoj školi.
(3) Ravnatelj se imenuje na temelju natječaja koji raspisuje školski odbor. Natječaj se objavljuje u dnevnom tisku.
(4) Ravnatelj se imenuje na četiri godine. Ista osoba može biti ponovno imenovana.
(5) Ravnatelja imenuje i razrješuje školski odbor.
(6) Školski odbor dužan je razriješiti ravnatelja i prije isteka roka na koji je imenovan ako se utvrdi da su se stekli uvjeti za razrješenje propisani Zakonom o ustanovama te ako ravnatelj zanemaruje obveze stručnoga voditelja škole. Školski odbor može razriješiti ravnatelja i na prijedlog prosvjetnoga inspektora koji o prijedlogu za razrješenje izvješćuje ministra.
(7) Ako školski odbor ne razriješi ravnatelja na prijedlog prosvjetnoga inspektora u roku od 15 dana od dana dostave prijedloga, a ministar procijeni da je prijedlog opravdan, ured državne uprave u županiji, odnosno Gradski ured za obrazovanje i šport Grada Zagreba dužan je raspustiti školski odbor i imenovati povjerenstvo. Povjerenstvo je dužno razriješiti ravnatelja najkasnije u roku od 15 dana od dana kada je imenovano.
(8) Način i postupak imenovanja i razrješenja ravnatelja pobliže se uređuju statutom.

Članak 88a

(1) Ravnatelja osnovne škole, u slučaju privremene spriječenosti obavljanja ravnateljskih poslova, zamjenjuje osoba iz reda članova učiteljskog vijeća koja ispunjava uvjete za ravnatelja.
(2) Osobu iz stavka 1. ovoga članka određuje školski odbor na način uređen statutom.
(3) Osoba koja zamjenjuje ravnatelja ima sva prava, ovlasti i dužnosti ravnatelja dok ga zamjenjuje.

Članak 89.

Sastav školskoga odbora te imenovanje, razrješenje i trajanje mandata članova školskoga odbora i ravnatelja osnovne škole kojoj je osnivač pravna ili fizička osoba iz članka 14. stavka 3. podstavka 2. ovoga Zakona uređuje se aktom o osnivanju i statutom.

Članak 89a

(Brisan)

Članak 90.

(1) S ciljem ostvarivanja zadaća osnovnog školstva, povezivanja škole s društvenom sredinom i ostvarivanja interesa učenika, u osnovnoj se školi ustrojava vijeće roditelja.
(2) Vijeće roditelja sastavljeno je od predstavnika roditelja učenika razrednih odjela.
(3) Roditelji učenika svakoga razrednog odjela biraju u vijeće roditelja jednoga predstavnika.
(4) Vijeće roditelja daje mišljenje o prijedlogu godišnjega plana i programa rada, raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji godišnjega plana i programa rada škole, razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom, predlaže mjere za unapređenje odgojno-obrazovnog rada, predlaže predstavnike u školski odbor te obavlja i druge poslove u skladu sa statutom škole.
(5) Način rada i ustroja vijeća roditelja pobliže se uređuje statutom.

Članak 91.

(1) Stručna su tijela u osnovnoj školi učiteljsko vijeće i razredno vijeće.
(2) Učiteljsko i razredno vijeće raspravljaju i odlučuju o stručnim pitanjima škole, razreda i razrednih odjela, brinu se o uspješnom ostvarivanju ciljeva odgoja i obrazovanja, raspravljaju o radu i rezultatima odgojno-obrazovnog rada te daju školskome odboru i ravnatelju mišljenja i prijedloge u svezi s organizacijom rada i uvjetima za obavljanje djelatnosti škole i drugih poslova određenih zakonom, aktom o osnivanju i statutom škole.
(3) Sastav, djelokrug i način rada i odlučivanja tijela iz stavka 1. ovoga članka uređuju se statutom.

Članak 92.

(1) Osnovna škola ima tajnika.
(2) Za tajnika može biti izabrana osoba koja ima visoku ili višu stručnu spremu pravne, odnosno upravno-pravne struke.
(3) Poslovi tajnika utvrđuju se statutom.
(4) Administrativno-tehničke i pomoćne poslove koji se obavljaju u osnovnoj školi te mjerila za utvrđivanje broja izvršitelja na tim poslovima propisuje ministar.

Članak 92a

(1) Tajnik osnovne škole zasniva radni odnos na temelju natječaja.
(2) Natječaj se objavljuje u dnevnom tisku. Rok za primanje ponuda ne može biti kraći od osam dana.
(3) O zasnivanju i prestanku radnoga odnosa tajnika i radnika koji obavljaju administrativno-tehničke i pomoćne poslove odlučuje ravnatelj.

Članak 92b

Učitelju, stručnom suradniku i ravnatelju ugovor o radu prestaje najkasnije na kraju školske godine u kojoj je navršio 65 godina života i 20 godina staža osiguranja.

VIII. OBVEZNA DOKUMENTACIJA

Članak 93.

Osnovne škole vode pedagošku dokumentaciju i evidenciju o učenicima.
Obrazac pedagoške dokumentacije i evidencije (učeničku knjižicu svjedodžbu, svjedodžbu prevodnicu, matičnu knjigu, dnevnik rada, imenik učenika i spomenicu škole) propisuje Ministarstvo prosvjete.
Matična knjiga, svjedodžbe i učenička knjižica jesu javne isprave.

Članak 94.

Osnovna škola trajno čuva matičnu knjigu i spomenicu škole.
Imenik i evidencija o ispitima čuva se deset godina.

Članak 94.a

(1) Poslovi vođenja evidencije s dokumentacijom o upisu i ispisu iz osnovne škole, o praćenju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima, o ocjenjivanju i uspjehu učenika, o pedagoškim mjerama i o predmetnim i razrednim ispitima te poslovi izdavanja javnih isprava i drugih potvrda obavljaju se na osnovi javnih ovlasti.
(2) Ako osnovna škola u svezi s poslovima iz stavka 1. ovoga članka odlučuje o pravu, obvezi ili pravnom interesu učenika, roditelja ili druge fizičke ili pravne osobe, dužna je postupati prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

IX. KAZNENE ODREDBE

Članak 95.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osnovna škola koja postupi suprotno odredbama članka 18. stavka 4., članka 26. stavka 3., članka 47., članka 73. stavka 3., članka 75. stavka 4., članka 76. stavka 2., članka 77. stavka 2., članka 92.b, članka 93. stavka 1. i članka 94. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u osnovnoj školi novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna.

Članak 96.

Novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 dinara kaznit će se za prekršaj roditelj ili staratelj koji postupi suprotno članku 45 stavku 1. ovoga zakona.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 97.

Učitelji, stručni suradnici i tajnik osnovne škole koji se na dan stupanja na snagu ovoga zakona zateknu u osnovnoj školi u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, a nemaju stručnu spremu propisanu ovim zakonom mogu nastaviti s obavljanjem poslova svog radnog mjesta.

Članak 98.

Ispunjavanje uvjeta iz članka 71. stavka 1. točke 4. ovoga zakona ne odnosi se na učitelje i stručne suradnike koji su radni odnos u osnovnoj školi zasnovali do stupanja na snagu ovoga zakona.

Članak 99.

Republički pedagoški standard iz članka 10. ovoga zakona Sabor Republike Hrvatske donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Do donošenja Odluke o republičkom pedagoškom standardu iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se Odluka o uvjetnim stopama kao osnovi za stjecanje prava na dopunska sredstva za ostvarivanje jedinstvenog pedagoškog standarda i kriterijima i programima za provođenje zajedničkih potreba društva, koji je Skupština RSIZ-a odgoja i osnovnog obrazovanja donijela 27. prosinca 1989. godine, i to u dijelu koji nije u suprotnosti s odredbama ovoga zakona.

Članak 100.

Provedbene propise iz članaka 24, 28, 29, 33, 34, 41, 42, 43, 44, 50, 57, 60, 61, 75, 79, 81, 83. i 93. ovoga zakona Ministarstvo prosvjete dužno je donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Do donošenja provedbenih propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se:
1. Pravilnik o zdravstvenim razlozima koji uvjetuju da dijete ne može pohađati školu i o provođenju liječničkog pregleda ("Narodne novine", br 27/86)
2. Pravilnik o uvjetima i postupku završavnje osnovnog obrazovanja u kraćem vremenu od propisanog ("Narodne novine", br 17/83)
3. Pravilnik o polaganju razrednih i predmetnih ispita u osnovnom obrazovanju odraslih ("Narodne novine", br 9/81)
4. Pravilnik o polaganju razrednih i predmetnih ispita u osnovnim školama ("Narodne novine", br. 9/81)
5. Uputstvo o načinu uključivanja djece s većim teškoćama u psihičkom razvojku u posebne organizacije odgoja i obrazovanja ("Narodne novine", br. 9/83)
6. Pravilnik o vrsti stručne spreme koju mora imati odgajatelj, nastavnik, stručni suradnik u odgojno-obrazovnom radu u organizaciji udruženog rada odgoja i obrazovanja ("Narodne novine", br. 1/84)
7. Pravilnik o vježbaonicama ("Narodne novine", br. 6/90)
8. Pravilnik o školskom kalendaru rada osnovnih škola ("Narodne novine", br. 23/90)

Članak 101.

Postojeće samoupravne interesne zajednice odgoja i osnovnog obrazovanja prestat će radom i zaključiti svoje poslovanje najkasnije do 31. prosinca 1990. godine.
Sredstva, prava i obveze postojećih samoupravnih interesnih zajednica osnovanih za područje općine, odnosno grada Zagreba, preuzimaju općine u kojima je sjedište samoupravne interesne zajednice odgoja i osnovnog obrazovanja, odnosno grad Zagreb, a sredstva, prava i obveze Republičke samoupravne interesne za jednice odgoja i osnovnog obrazovanja preuzima Ministarsvo prosvjete.
Ministarstvo prosvjete preuzima i raspoređuje radnike u radnom odnosu u Republičkoj samoupravnoj interesnoj zajednici odgoja i osnovnog obrazovanja, a općinski, odnosno gradski organ uprave nadležan za poslove osnovnog školstva preuzima i raspoređuje radnike u radnom odnosu u samoupravnoj interesnoj zajednici odgoja i osnovnog obrazovanja, odnosno u Udruženju samoupravnih interesnih zajednica grada Zagreba.
Radnici koji nisu raspoređeni prema stavku 2. ovoga članka imaju prava i obveze utvrđene članom 381. Zakona o upravi.

Članak 102.

Odredbe članaka 39 i 40. primjenjivat će se od školske godine 1991/92.

Članak 103.

Osnovne škole dužne su uskladiti svoje poslovanje i opće akte s odredbama ovoga zakona u roku dva mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.
Osnovne škole dužne su obaviti izbor ravnatelja prema odredbama ovoga Zakona u roku tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 104.

Na dan stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o odgoju i osnovnom obrazovanju ("Narodne novine", broj 42/89).

Članak 105.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana nakon objave u "Narodnim novinama".

Članak 105a

Osnivačka prava nad osnovnom školom čiji je osnivač Republika Hrvatska, Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlašteno ministarstvo može prenijeti na jedinicu lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, u skladu s odredbama ovoga Zakona, na zahtjev njenog poglavarstva.

Članak 105b

Ako osnivačka prava nad osnovnom školom nisu prenesena na temelju članka 105.a ovoga Zakona, prenose se danom primjene ovoga Zakona.
Prijenos osnivačkih prava sukladno stavku 1. ovoga članka provodi Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlašteno ministarstvo.

Klasa: 602-02/90-01/01
Zagreb, 28. prosinca 1990.
SABOR REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vijeća udruženog rada
Ivan Matija, v. r.
Predsjednik Vijeća općina
Slavko Degoricija, v. r.
Predsjednik Društveno-političkog vijeća
Ivan Vekić, v. r.
Predsjednik Sabora
dr. Žarko Domljan, v. r.