ZAKON

O LOVSTVU

(Objavljen u "Sl glasniku RS" broj 39/93, 44/93, 60/93 i 101/2005)

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se zaštita, gajenje, lov i korišćenje divljači kao prirodnog bogatstva.

Član 2.

Divljači, u smislu ovog zakona smatraju se divlji sisari i ptice koje se kao dobra od opšteg interesa štite i koriste na način utvrđen ovim zakonom.
Zaštićenom divljači, u smislu ovog zakona, smatra se divljač na koju je lov trajno zabranjen ili je zabranjen u određenom periodu (lovostaj).
Zaštitom divljači, u smislu ovog zakona, smatra se preduzimanje mera koje obebeđuju uslove za opstanak i razvoj populacije određene vrste divljači kao i njenu zaštitu od protivzakonskog korišćenja.
Gajenjem divljači, u smislu ovog zakona, smatra se preduzimanje mera u cilju održavanja, obnavljanja i postizanja broja i kvaliteta divljači prema prirodnim i drugim mogućnostima lovišta.
Lovištem u smislu ovog zakona, smatra se površina zemljišta, vode i šume koja predstavlja lovno-prirodnu celinu i obezbeđuje ekološke uslove za uspešno gajenje određene vrste divljači ili više vrsta divljači.
Rezervatom, u smislu ovog zakona, smatra se deo lovišta u kojem se preduzimaju posebne mere gajenja i zaštite radi obnavljanja (reprodukcije) divljači.

Član 3.

Zabranjeno je proganjanje, zlostavljanje ili namerno uznemiravanje divljači.
Zabranjeno je da se lovom ili na drugi način uništi ili ugrozi opstanak bilo koje vrste divljači u prirodi.

II. ZAŠTITA DIVLjAČI

Član 4.

Trajnom zabranom lova zaštićuju se:
1) sisari: ris (lunx lunx), hermelin (Mustela erminea), lasica (Mustela nivalis), osim u blizini fazanerija, do 500 m, stepski tvor (Mustela eversmanni), šareni tvor (Vormela peregusna) i vidra (Lutra lutra),
2) ptice: severni gnjurci (Gaviidae), nesiti (Pelecanidae), čaplje, (Ardeidae) (osim sive ~apqe), kašikare i ražnjeni (Threskornithidae), rode (Ciconiidae), labudovi (s.f. Sugninae), utva zlatokrila (Tadorna ferruginea), šarena utva (Tadorna tadorna), plavokljunka (Oxyura leucocerhala), mala lisasta guska (Anser erytropus), sve ptice grabljivice (orovli, orlovi le{inari, jastrebovi (izuzev jastrebova koko{ara), mišari, lunje, eje i sokolovi), veliki tetreb (Tetrao urogallus), ždralovi (Grudae), droplje (Otidiade), šljuke sabljarke (s.f. Recurvirostrinae), liskonoge (s.f. Palaropodinae), vivak (Vanellus vanellus), zijavci (Glaveolidae), galebovi i čigre (Lariidae), kukavice (Cuculidae), sove (Strigidae), elgnjevi (Caprimulgidae), pištare (Apodidae), zlatovrane (Coraciidae), vodomari (Alcedinidae), pčelarice (Meropidae), pupavci (Upupidae) i detlići (Picidae), zatim sve ptice pevačice, osim sive vrane, svrake, sojke i gačca.
Zabranom lova u određenom periodu (u daljem tekstu: lovostaj) zaštićuju se:
1) sisari: evropski jelen (Cervus elaphus) jelen lopatar (Cervus dama), virdžinijski jelen (Odocoileus virginianus), srna (Capreolus gagreolus), divokoza (rupicapra rupicapra), muflon (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), medved, (Ursus arctos), kuna zlatica (Martes martes), kuna belica (Martes foina), jazavac (Meles meles), ondatra (Ondatra zibethica), veverica (Sciurus vulgaris), sivi puh (Glis glis) i zec (Lepus europeaus).
2) ptice: gnjurci (Podicipedidae), vranci (Phalacrocoracidae), siva čaplja (Ardea cinerea), divlja guska (Anser anser), lisasta guska (A. Albifrons), guska glogovnjača (A. fabalis), divlje plovke (Anas spp. Aythya spp., Netta rufina, Clangula hyemalis, Bucephala clangula), (osim plovaka koje su za{ti}ene trajnom zabranom lova), zatim ronci (Mergus spp.), jastreb kokošar (Accipiter gentilis), leštarka (Tetrastes bonasisa), jarebica kamenjarka (Alectoris graeca), poljska jarebica (Perdix perdix), prepelica (Coturnix coturnix), fazan, (Phasianus spp.) barski petlić i barske koke (Rallidae), šljuke ždrali (s.f. Chradriinae) (osim vivka, kao i prave {quke (sf. Scolopacinae), šljuka potrk (Burhinus oedicnemus) golubovi (Columba spp.), gugutka i grlica (Streptopelia spp.) sojka (Garrulus glandarius), i gačac (Corvus frugilegus).
Lovostaj se može utvrditi i za drugu divljač ako bi na određenom području bio ugrožen njen opstanak (divljač van režima zaštite) i to za:
1) sisare: vuk (Canis lupus), šakal (Canis aureus), lisica (Vulpes vulpes), rakunopac (Nyctereutes procyonoides), divlja mačka (Felis silvestris) i tvor (Mustela putorius).
2) ptice: siva vrana (Corvus corone cornix) i svraka (Pica pica).
Naredbu o lovostaju iz st. 2. i 3. ovog člana donosi ministar nadležan za poslove lovstva (u daljem teksu: ministar).

Član 5.

Lovostaj divljači ne odnosi se na divljač koja se gaju u ograđenim lovištima, odnosno u ograđenom delu lovišta čija površina je manja od 1000 ha.
Ograđenim lovištem odnosno ograđenim delom lovišta, u smislu ovog zakona, smatra se prostor ograđen i namenjen intenzivnom gajenju divljači, ili gajenju, zaštiti i lovu divljači, razmnožavanju divljači radi naseljavanja lovišta ili za druge namene određene lovnom osnovom.
Ako ograđivanje prostora namenjenog za intenzivno gajenje i lov divljači nije predviđeno lovnom osnovom, ograđivanje se može vršiti na osnovu odobrenja ministarstva nadležnog za poslove lovstva (u daljem teksu: Ministarstvo).
U lovištama iz stava 1. ovog člana zabranjena je ispaša stoke.

Član 6.

Zabranjeno je hvatanje zaštićene divljači ili njeno držanje u zatvorenom ili ograđenom prostoru, uništavanje legala, gnezda i jaja, kao sakupljanje jaja zaštićenih ptica.
Zabrana iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na organizovano hvatanje povređene divljači ili divljači ugrožene od elementarnih nepogoda i kada se sprovode određene mere gajenja ili naseljavanja divljači.
Divljač se ne može držati u zatvorenom prostoru duže od mesec dana od dana prestanka delovanja elementalnih nepogoda, odnosno izlečenja povrede, odnosno sprovođenja određenih mera gajenja.

Član 7.

Preduzeće, Lovački savez Srbije, odnosno lovačko udruženje koje gazduje lovištem (u daljem tekstu: korisnik lovišta) dužno je da u neograđenom lovištu ustanovi rezervat na površini od najmanje jedne petine ukupne površine lovišta.
U rezervatu je zabranjen lov zaštićene divljači u periodu od tri godine od dana njegovog ustanovljavanja.

Član 8.

Pre unošenja divljači u lovište mora se izvršiti njena zdravstvena kontrola u skladu sa zakonom.
Divljač se može unositi u lovište ako se unošenjem te vrste divljači ne ugrožava biološka ravnoteža u lovištu.
Unošenje u lovište nove vrste divljači stranog porekla vrši se uz odobrenje Ministarstva.

Član 9.

Ako se u lovištu osetno smanji brojnost neke vrste lovostajem zaštićene divljači, korisnik lovišta je dužan da obustavi lov te divljači i preduzme mere radi uspostavljanja broja divljači utvrđenog u lovnoj osnovi (kapacitet lovišta).

Član 10.

Ako od zaštićene divljači nastupi neposredna opasnost po zdravlje i život ljudi ili imovinu preduzeća, drugih pravnih lica i građana, kao i u slučaju bitnih promena međusobnog odnosa brojnosti vrsta divljači u lovištu, određena zaštićena divljač može se loviti uz odobrenje Ministarstva.
Odstrel