ZAKON
O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA I NAMJEŠTENICIMA
(Objavljen u "Sl. listu RCG", br. 27 od 28. aprila 2004; 31/05)
I OSNOVNE ODREDBE
Predmet zakona
Član 1
Ovim zakonom uređuju se pitanja položaja državnih službenika, odnosno namještenika koja se odnose na: zasnivanje radnog odnosa, zvanja, prava i obaveze, odgovornost, raspoređivanje, ocjenjivanje, napredovanje i utvrđivanje sposobnosti, stručno usavršavanje, prestanak radnog odnosa, zaštitu prava, upravljanje kadrovima, kao i nadzor nad njegovim sprovođenjem.
Državni službenik i namještenik
Član 2
Državni službenik, odnosno namještenik je lice koje je zasnovalo radni odnos u državnom organu.
Državnim službenikom, u smislu ovog zakona, smatra se, u pogledu ostvarivanja određenih prava, dužnosti i odgovornosti starješina državnog organa i lice koje je zasnovalo radni odnos imenovanjem, odnosno postavljenjem u državnom organu.
Državnim službenikom, u smislu ovog zakona, ne smatra se poslanik i lice koje bira ili imenuje Skupština Republike Crne Gore.
Državnim organom, u smislu ovog zakona, smatra se organ državne uprave, drugi državni organ i službe predsjednika Republike Crne Gore, Skupštine Republike Crne Gore, Vlade Republike Crne Gore i Ustavnog suda Republike Crne Gore.
Poslovi državnog službenika i namještenika
Član 3
Državni službenik vrši upravne, stručne i druge poslove kojima se ostvaruju, Ustavom, zakonom i drugim propisom, utvrđene nadležnosti državnog organa.
Namještenik vrši administrativne, računovodstveno-finansijske i pomoćno-tehničke poslove čije je obavljanje potrebno za blagovremeno i kvalitetno vršenje poslova iz djelokruga državnog organa.
Opšti propisi o radu
Član 4
Na državnog službenika, odnosno namještenika primjenjuju se opšti propisi o radu u pogledu prava, obaveza i odgovornosti, koja ovim zakonom ili drugim propisom nijesu drukčije uređena.
Politička neutralnost i nepristrasnost
Član 5
Državni službenik, odnosno namještenik vrši poslove politički neutralno i nepristrasno, u skladu sa javnim interesom.
Službenička etika
Član 6
Državni službenik, odnosno namještenik u vršenju poslova pridržava se Etičkog kodeksa državnih službenika i namještenika.
Etički kodeks državnih službenika i namještenika utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove uprave, po pribavljenom mišljenju državnih službenika, odnosno namještenika.
U vršenju poslova državni službenik, odnosno namještenik ne smije privatni interes stavljati ispred javnog interesa i vršenje poslova koristiti za sticanje imovinske ili neimovinske koristi.
Državni službenik, odnosno namještenik obavezan je da izbjegne konflikt interesa.
Zakonitost i odgovornost
Član 7
Državni službenik, odnosno namještenik vrši poslove na osnovu Ustava, zakona, drugih propisa i opštih akata.
Državni službenik, odnosno namještenik odgovoran je za zakonitost, stručnost i efikasnost svog rada.
Državni službenik, odnosno namještenik odgovoran je za zakonitu, efikasnu i svrsishodnu upotrebu javnih sredstava kojima upravlja ili koja koristi u radu.
Državni službenik, odnosno namještenik je, u skladu sa zakonom, odgovoran za štetu koju svojim nezakonitim ili nepravilnim radom nanese državnom organu ili trećem licu.
Jednaka dostupnost
Član 8
U zapošljavanju državnih službenika, odnosno namještenika kandidatima su, pod jednakim uslovima, dostupna sva radna mjesta.
Državni službenik, odnosno namještenik zasniva radni odnos na osnovu javnog oglašavanja.
Napredovanje u službi
Član 9
Državni službenik, odnosno namještenik ima pravo na napredovanje u službi.
Napredovanje u službi zavisi od stručnih i radnih sposobnosti, kvaliteta rada i ostvarenih rezultata rada.
Zaštita prava državnih službenika i namještenika
Član 10
Državni službenik, odnosno namještenik ima prava koja su određena zakonom i drugim propisima.
Niko ne smije vršiti bilo kakav pritisak na državnog službenika, odnosno namještenika da nešto čini ili ne čini suprotno propisima.
Državni službenik, odnosno namještenik ima pravo, u postupku odlučivanja o pravima i obavezama, na zaštitu svojih prava.
Povlašćivanje ili uskraćivanje
Član 11
Zabranjeno je povlašćivanje ili uskraćivanje državnog službenika, odnosno namještenika u njegovim pravima, a posebno zbog političke, nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti, pripadnosti po polu ili na osnovu drugog razloga suprotno Ustavom i zakonom utvrđenim pravima i slobodama.
Povreda službene obaveze
Član 12
Povreda službene obaveze utvrđuje se zakonom i drugim propisima.
Postupak zbog povrede službene obaveze i organi nadležni za postupanje u tom postupku utvrđuju se zakonom.
Raspoređivanje
Član 13
Državni službenik, odnosno namještenik može, pod uslovima utvrđenim zakonom, biti raspoređen na drugo radno mjesto.
Stručno usavršavanje
Član 14
Državni službenik, odnosno namještenik ima pravo i obavezu da se stručno usavršava.
Starješina državnog organa stara se o obezbjeđenju uslova za stručno usavršavanje državnog službenika, odnosno namještenika.
Sindikalno organizovanje
Član 15
Državni službenik, odnosno namještenik ima pravo na sindikalno organizovanje, u skladu sa opštim propisima o radu.
II ZASNIVANjE RADNOG ODNOSA
Opšti uslovi
Član 16
U državnom organu može da zasnuje radni odnos lice koje:
- je državljanin Crne Gore;
- je punoljetno;
- je zdravstveno sposobno;
- ima propisanu školsku spremu;
- nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za vršenje službe u državnom organu;
- ispunjava druge uslove utvrđene zakonom i drugim propisima.
Strani državljanin ili lice bez državljanstva može da zasnuje radni odnos u državnom organu, pod uslovima utvrđenim posebnim zakonom i međunarodnim konvencijama.
Zasnivanje radnog odnosa
Član 17
Odluka o zasnivanju radnog odnosa može se donijeti, ako je:
- radno mjesto utvrđeno aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji;
- radno mjesto slobodno;
- državni organ za to obezbijedio finansijska sredstva.
Interni resursi
Član 18
Radno mjesto u državnom organu može se popuniti rasporedom državnog službenika, odnosno namještenika iz istog organa.
Ako se radno mjesto ne popuni na način iz stava 1 ovog člana, popuna se može izvršiti preuzimanjem državnog službenika, odnosno namještenika iz drugog državnog organa, putem internog oglasa.
Uslove i postupak sprovođenja internog oglasa utvrđuje Vlada Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), na predlog ministarstva nadležnog za poslove uprave.
Javni oglas
Član 19
Ukoliko se popuna radnog mjesta ne vrši na način iz člana 18 ovog zakona, sprovodi se postupak javnog oglasa.
Javni oglas sprovodi organ uprave nadležan za upravljanje kadrovima (u daljem tekstu: organ za upravljanje kadrovima).
Objavljivanje javnog oglasa
Član 20
Javni oglas se objavljuje u skladu sa opštim propisima o radu.
Rok za podnošenje prijava na javni oglas ne može biti kraći od osam ni duži od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa.
Sadržaj javnog oglasa
Član 21
Javni oglas obavezno sadrži:
- naziv državnog organa i mjesto vršenja poslova;
- naziv radnog mjesta;
- uslove za zasnivanje radnog odnosa;
- dokaze koje kandidat mora priložiti uz prijavu;
- rok i adresu za obavještavanje o prijavi;
- ime lica koje daje informacije u postupku javnog oglasa.
Lista kandidata
Član 22
Organ za upravljanje kadrovima, na osnovu prijava, sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa.
Postupak obavezne provjere
Član 23
Lica sa liste kandidata podliježu obaveznoj provjeri sposobnosti za vršenje poslova radnog mjesta (u daljem tekstu: provjera sposobnosti).
Postupak provjere sposobnosti može se obaviti u više faza u kojima se broj kandidata postepeno smanjuje. Postupak provjere sposobnosti se može obaviti putem provjere u pisanom obliku, usmenim intervjuom ili na drugi odgovarajući način.
Oblik i način provjere sposobnosti utvrđuje organ za upravljanje kadrovima.
Lista za izbor
Član 24
Organ za upravljanje kadrovima sačinjava listu za izbor kandidata koji su postigli zadovoljavajuće rezultate u postupku provjere sposobnosti.
Kada se u postupku provjere sposobnosti ustanovi da niko od kandidata nije postigao zadovoljavajuće rezultate, javni oglas se može ponoviti.
Odluka o izboru državnog službenika i namještenika
Član 25
Lista za izbor dostavlja se starješini državnog organa.
O izboru državnog službenika, odnosno namještenika odlučuje starješina državnog organa.
Ukoliko starješina državnog organa ne izvrši izbor između kandidata sa liste za izbor dužan je da organ za upravljanje kadrovima obavijesti o razlozima za takvu odluku. U tom slučaju javni oglas se ponavlja.
Rješenje o radnom odnosu
Član 26
Državni službenik, odnosno namještenik radni odnos zasniva rješenjem.
Pravo na uvid
Član 27
Kandidatu koji se prijavio na javni oglas, na njegov zahtjev, mora se omogućiti uvid u dokumentaciju javnog oglasa.
Probni rad
Član 28
Probni rad se može, aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, predvidjeti kao poseban uslov za obavljanje određenih poslova.
Aktom iz stava 1 ovog člana utvrđuje se dužina trajanja probnog rada.
Ocjena probnog rada
Član 29
Državni službenik, odnosno namještenik u toku probnog rada ocjenjuje se na način i u postupku koji utvrđuje Vlada, na predlog ministarstva nadležnog za poslove uprave.
Ocjenu probnog rada daje starješina državnog organa, najkasnije u roku od osam dana od dana isteka probnog rada.
Ukoliko ocjena probnog rada nije zadovoljavajuća, državnom službeniku, odnosno namješteniku prestaje radni odnos po sili zakona.
Trajanje radnog odnosa
Član 30
Državni službenik, odnosno namještenik zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme.
Radni odnos na određeno vrijeme zasniva se radi:
- zamjene privremeno odsutnog državnog službenika, odnosno namještenika, za period odsustva državnog službenika, odnosno namještenika;
- obavljanja projektnih zadataka sa određenim vremenom trajanja, za period trajanja projekta;
- vršenja privremeno povećanog obima poslova, koje nije moguće obaviti sa postojećim brojem državnih službenika, odnosno namještenika, za period trajanja privremeno povećanog obima poslova;
- obuke pripravnika, za period trajanja pripravničkog staža.
Radni odnos na određeno vrijeme u slučajevima iz stava 2 al. 2, 3 i 4 ovog člana može se zasnovati samo ako su za to obezbijeđena potrebna finansijska sredstva.
III RADNA MJESTA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
1. Rukovodeća radna mjesta
Rukovodeća lica
Član 31
Rukovodeća lica su:
- u ministarstvu, sekretar ministarstva i pomoćnik ministra;
- u organu uprave, pomoćnik starješine organa uprave;
- u službi koju obrazuje Vlada, pomoćnik starješine službe.
Rukovodeća lica u drugim državnim organima i službama određuju se propisom o osnivanju organa, odnosno o organizaciji službe.
Uslovi za rukovodeća lica
Član 32
Rukovodeće lice mora imati visoku školsku spremu, najmanje pet godina radnog iskustva i položen stručni ispit.
Drugi uslovi za rukovodeća lica utvrđuju se aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji.
Postupak imenovanja, odnosno postavljenja
Član 33
Rukovodeće lice zasniva radni odnos na osnovu javnog konkursa.
Organ za upravljanje kadrovima, na osnovu prijava, sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa.
Provjera sposobnosti vrši se putem usmenog intervjua, kojem obavezno prisustvuje starješina državnog organa u kome se zasniva radni odnos.
Lista kandidata dostavlja se starješini državnog organa radi utvrđivanja predloga za imenovanje, odnosno postavljenje.
Ako starješina državnog organa ne predloži za imenovanje, odnosno postavljenje lice sa liste kandidata dužan je da organ za upravljanje kadrovima obavijesti o razlozima za takvu odluku. U tom slučaju konkurs se ponavlja.
U postupku sprovođenja javnog konkursa primjenjuju se odredbe ovog zakona koje uređuju javni oglas.
Imenovanje i postavljenje
Član 34
Rješenje o imenovanju, postavljenju i razrješenju rukovodećeg lica u organu državne uprave i službi koju osniva Vlada donosi Vlada, na predlog starješine organa državne uprave, odnosno službe.
Rješenje o imenovanju, postavljenju i razrješenju rukovodećeg lica u drugom državnom organu donosi organ, odnosno lice ovlašćeno propisom o osnivanju organa, odnosno o organizaciji službe.
Rukovodeće lice imenuje se, odnosno postavlja na period od pet godina i po isteku tog roka može biti ponovo imenovano, odnosno postavljeno.
Razrješenje rukovodećeg lica
Član 35
Rukovodeće lice razrješava se:
- ako to samo zahtijeva;
- ako dva puta u toku mandata dobije ocjenu rada "ne zadovoljava" u skladu sa ovim zakonom;
- istekom mandata;
- prestankom radnog odnosa.
Lice iz stava 1 ovog člana, osim u slučaju prestanka radnog odnosa, može se, u istom ili drugom državnom organu, rasporediti na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i sposobnostima.
Rukovodeće lice koje se ne može rasporediti u roku od šest mjeseci od dana razrješenja od dužnosti, za to vrijeme ima pravo da prima naknadu u visini zarade koju je imalo u poslednjem mjesecu vršenja službe, uz odgovarajuće usklađivanje. Izuzetno, pravo na naknadu može da se produži još do šest mjeseci, ukoliko u tom vremenu to lice stiče pravo na penziju.
2. Zvanja državnih službenika i namještenika
Poslovi državnih službenika i namještenika
Član 36
Državni službenik, odnosno namještenik vrši poslove u određenom zvanju.
Poslove koje vrši državni službenik, odnosno namještenik u određenom zvanju u organima državne uprave utvrđuje Vlada.
Način sticanja zvanja
Član 37
Državni službenik, odnosno namještenik zvanje stiče zasnivanjem radnog odnosa ili raspoređivanjem.
Zvanja državnih službenika i uslovi
Član 38
Zvanja državnih službenika raspoređuju se u tri razreda, i to:
1) Prvi razred:
- savjetnik starješine, glavni inspektor i glavno ovlašćeno službeno lice, visoka školska sprema i najmanje 10 godina radnog iskustva;
- samostalni savjetnik I, inspektor I i ovlašćeno službeno lice I, visoka školska sprema i najmanje osam godina radnog iskustva;
- samostalni savjetnik II, inspektor II i ovlašćeno službeno lice II, visoka školska sprema i najmanje šest godina radnog iskustva;
- samostalni savjetnik III, inspektor III i ovlašćeno službeno lice III, visoka školska sprema i najmanje četiri godine radnog iskustva.
2) Drugi razred:
- viši savjetnik I, visoka školska sprema i najmanje tri godine radnog iskustva;
- viši savjetnik II, visoka školska sprema i najmanje dvije godine radnog iskustva;
- viši savjetnik III, visoka školska sprema i najmanje jedna godina radnog iskustva.
3) Treći razred:
- savjetnik I, viša školska sprema i najmanje osam godina radnog iskustva;
- savjetnik II, viša školska sprema i najmanje četiri godine radnog iskustva;
- savjetnik III, viša školska sprema i najmanje jedna godina radnog iskustva.
Starješina organa, postavlja službenika u zvanje inspektora na period od četiri godine. Starješina organa postavlja glavnog inspektora, uz saglasnost Vlade, na period od četiri godine.
Posebna zvanja
Član 39
Izuzetno, zvanja državnih službenika u pravosudnim organima, organima koji vrše poslove diplomatije, policije, obezbjeđenja pritvorenih i osuđenih lica, carinske poslove i druge poslove sa posebnim ovlašćenjima i obavezama, mogu se utvrditi zakonom ili drugim propisom kada je to zakonom određeno.
Izuzetno, propisom o osnivanju službe mogu se utvrditi i druga zvanja, kada je to zbog prirode poslova neophodno.
Zvanja namještenika i uslovi
Član 40
Zvanja namještenika raspoređuju se u pet razreda:
1) Prvi razred:
- samostalni namještenik I, visoka školska sprema i najmanje osam godina radnog iskustva;
- samostalni namještenik II, visoka školska sprema i najmanje šest godina radnog iskustva;
- samostalni namještenik III, visoka školska sprema i najmanje četiri godine radnog iskustva.
2) Drugi razred:
- viši namještenik I, visoka školska sprema i najmanje tri godine radnog iskustva;
- viši namještenik II, visoka školska sprema i najmanje dvije godine radnog iskustva;
- viši namještenik III, visoka školska sprema i najmanje jedna godina radnog iskustva.
3) Treći razred:
- namještenik I, viša školska sprema i najmanje osam godina radnog iskustva;
- namještenik II, viša školska sprema i najmanje četiri godine radnog iskustva;
- namještenik III, viša školska sprema i najmanje jedna godina radnog iskustva.
4) Četvrti razred:
- namještenik IV, srednja školska sprema i najmanje tri godine radnog iskustva;
- namještenik V, srednja školska sprema i najmanje dvije godine radnog iskustva;
- namještenik VI, srednja školska sprema i najmanje jedna godina radnog iskustva.
5) Peti razred:
- namještenik, osnovna škola.
Zvanje namještenika može da sadrži i zanimanje namještenika.
Stručni ispit za rad u državnim organima
Član 41
Državni službenik, odnosno namještenik za vršenje poslova i sticanje zvanja mora da ima položen stručni ispit za rad u državnim organima, izuzev namještenika sa osnovnom školom.
Izuzetno, državni službenik, odnosno namještenik zvanje može steći i bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi najkasnije u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, odnosno od dana raspoređivanja.
Program i način polaganja ispita iz stava 1 ovog člana utvrđuje Vlada, na predlog ministarstva nadležnog za poslove uprave.
Drugi stručni ispit
Član 42
Zakonom ili drugim propisom može se, kao uslov za vršenje poslova u državnom organu, propisati i drugi odgovarajući ispit.
Program i način polaganja ispita iz stava 1 ovog člana utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove uprave, na predlog državnog organa za čije vršenje poslova je utvrđen ispit.
Prestanak zvanja
Član 43
Državnom službeniku, odnosno namješteniku zvanje prestaje:
- raspoređivanjem u drugo zvanje;
- prestankom radnog odnosa;
- u slučaju utvrđene nesposobnosti;
- u drugim slučajevima određenim zakonom.
IV PRAVA I OBAVEZE
Vršenje poslova
Član 44
Državni službenik, odnosno namještenik obavezan je da poslove vrši savjesno, u skladu sa zakonom, drugim propisima i pravilima struke.
Državni službenik obavezan je da se pridržava propisa o službenoj dužnosti i da poštuje pravila službe.
Pretpostavljeni službenik
Član 45
Državni službenik, odnosno namještenik koji rukovodi organizacionom jedinicom u državnom organu (u daljem tekstu: pretpostavljeni), osim odgovornosti za svoj rad, odgovoran je za rad službenika, odnosno namještenika čijim radom koordinira, nezavisno od njihove lične odgovornosti.
Uputstva i naredbe
Član 46
U vršenju poslova državni službenik, odnosno namještenik mora poštovati uputstva i naredbe pretpostavljenog.
Državni službenik, odnosno namještenik ima pravo da traži pisano uputstvo ili naredbu, ako smatra da sadržina usmenog uputstva ili naredbe nije jasna ili ako smatra da bi izvršenje usmene naredbe ili uputstva bilo suprotno propisu. Na osnovu pisanog uputstva ili naredbe državni službenik, odnosno namještenik dužan je da izvrši zadatak, osim kada bi izvršenje zadatka predstavljalo krivično djelo.
Državni službenik, odnosno namještenik oslobođen je materijalne i disciplinske odgovornosti, ako je prouzrokovao štetu ili napravio disciplinski prekršaj na osnovu pisane naredbe pretpostavljenog.
Obaveza vršenja poslova
Član 47
Državni službenik, odnosno namještenik obavezan je da vrši poslove van opisa radnog mjesta i van radnog vremena, ako odgovaraju njegovoj stručnoj spremi.
Državni službenik, odnosno namještenik obavezan je da vrši poslove u radnoj grupi u okviru organa, u drugom državnom organu ili u međuresorskoj radnoj grupi.
Vanredne situacije i okolnosti
Član 48
Državni službenik, odnosno namještenik obavezan je da, u slučaju više sile, prirodnih i drugih nesreća, privremenog povećanja obima rada i u drugim vanrednim situacijama i okolnostima, vrši poslove koji ne odgovaraju njegovoj stručnoj spremi, dok to nalažu situacija i okolnosti.
Za vrijeme vršenja poslova, u smislu stava 1 ovog člana, državni službenik, odnosno namještenik ima prava kao i u vršenju redovnog posla.
Konflikt interesa
Član 49
Državni službenik, odnosno namještenik ne smije da vrši poslove:
- koji mogu da izazovu sukob između javnog interesa i njegovih privatnih interesa;
- koji su od uticaja na nepristrasnost obavljanja njegovih poslova;
- u kojima je moguća zloupotreba informacija koje nijesu javno dostupne;
- koji su štetni za ugled organa.
Državni službenik, odnosno namještenik može, bez posebne dozvole, vršiti naučno-istraživački i pedagoški rad, publicističku djelatnost, kao i poslove za kulturno-umjetničke, sportske, humanitarne i druge slične organizacije.
Državni službenik, odnosno namještenik, u vršenju poslova, ne smije primati poklone veće vrijednosti, shodno propisima o konfliktu interesa.
Poštovanje radnog vremena
Član 50
Državni službenik, odnosno namještenik obavezan je da se pridržava radnog vremena i da bude prisutan na radnom mjestu za vrijeme radnog vremena. U slučaju hitnih razloga, svoje odsustvo mora opravdati odmah po povratku.
U slučaju spriječenosti dolaska na rad državni službenik, odnosno namještenik dužan je da obavijesti pretpostavljenog o razlozima, najkasnije u roku od 24 časa od njihovog nastanka, osim ako je iz objektivnih razloga to nemoguće učiniti.
Službena tajna
Član 51
Državni službenik, odnosno namještenik obavezan je da čuva službenu tajnu utvrđenu zakonom ili drugim propisom, bez obzira na način na koji je saznao.
Obaveza čuvanja službene tajne traje i po prestanku radnog odnosa, a najduže pet godina od prestanka službe. Izuzetno, obaveza čuvanja službene tajne može trajati i duže kada je to određeno zakonom.
Starješina državnog organa može državnog službenika, odnosno namještenika osloboditi obaveze čuvanja službene tajne u sudskom ili upravnom postupku, ako se radi o podacima bez kojih nije moguće utvrditi činjenično stanje i donijeti zakonitu odluku.
Zaštita službenika i namještenika
Član 52
Državni službenik, odnosno namještenik, u savjesnom obavljanju poslova, uživa zaštitu protiv prijetnji, napada ili drugih oblika ugrožavanja.
Starješina državnog organa dužan je, odmah po saznanju o ugrožavanju, da preduzme mjere za zaštitu državnog službenika, odnosno namještenika.
Na traženje državnog službenika, odnosno namještenika ili sindikata, starješina državnog organa dužan je da ih obavijesti o preduzetim mjerama.
Zarada, naknade i druga primanja
Član 53
Državnom službeniku, odnosno namješteniku pripada zarada i ima pravo na naknade i druga primanja u skladu sa posebnim zakonom.
Odmor i odsustva
Član 54
Državni službenik, odnosno namještenik ima pravo na godišnji odmor.
Godišnji odmor određuje se prema dužini radnog staža i to:
- od 1 do 3 godine: 18 dana;
- od 3 do 7 godina: 19 dana;
- od 7 do 10 godina: 20 dana;
- od 10 do 15 godina: 21 dan;
- od 15 do 20 godina: 22 dana;
- od 20 do 30 godina: 24 dana;
- preko 30 godina: 26 dana.
Državni službenik, odnosno namještenik ima pravo na odsustva u skladu sa opštim propisima o radu.
V ODGOVORNOST DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
1. Disciplinska odgovornost
Osnov disciplinske odgovornosti
Član 55
Državni službenik, odnosno namještenik disciplinski je odgovoran za vršenje poslova.
Pitanja disciplinske odgovornosti za pojedine državne službenike, odnosno namještenike mogu se zakonom urediti na drukčiji način.
Vrste disciplinskih prekršaja
Član 56
Disciplinski prekršaji su lakši i teži.
Lakši disciplinski prekršaji su:
1) nedolazak na posao u određeno vrijeme i odlazak sa posla prije isteka radnog vremena;
2) neuredno čuvanje službenih spisa ili podataka;
3) neopravdano izostajanje sa posla do dva radna dana u toku jedne kalendarske godine;
4) nenošenje službenog odijela, odnosno oznake sa ličnim imenom;
5) neobavještavanje o propustima u vezi sa zaštitom na radu;
6) povreda radnih obaveza koje su propisima, odnosno Etičkim kodeksom državnih službenika i namještenika utvrđeni kao lakši disciplinski prekršaj.
Teži disciplinski prekršaji su:
1) neizvršavanje ili nesavjesno, neblagovremeno ili nemarno vršenje službenih obaveza;
2) odbijanje državnog službenika i zaposlenog da izvršava radne obaveze i dužnosti;
3) nezakonito raspolaganje sredstvima;
4) zloupotreba službenog položaja ili prekoračenje ovlašćenja;
5) odavanje poslovne, službene ili druge tajne utvrđene zakonom ili drugim propisom;
6) izražavanje političkih uvjerenja u vršenju poslova;
7) nasilničko ili uvredljivo ponašanje u odnosu prema strankama ili saradnicima na poslu;
8) dolazak na posao u napitom stanju, opijanje u toku rada ili korišćenje opojnih droga;
9) davanje netačnih podataka koji su od uticaja za donošenje odluke;
10) ponavljanje lakših disciplinskih prekršaja;
11) povreda radnih obaveza koja ima teže posljedice za stranke ili državni organ;
12) povreda propisa o konfliktu interesa;
13) radnje na poslu ili u vezi sa poslom sa obilježjima krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti;
14) povreda radnih obaveza koje su propisima utvrđene kao teži disciplinski prekršaj.
Disciplinske mjere
Član 57
Disciplinska mjera za lakši disciplinski prekršaj je novčana kazna u iznosu do 15% zarade isplaćene za mjesec u kojem je prekršaj počinjen.
Disciplinske mjere za teži disciplinski prekršaj su:
- novčana kazna u iznosu od 20 do 30 % zarade isplaćene za mjesec u kojem je prekršaj počinjen;
- prestanak radnog odnosa.
Disciplinska mjera prestanka radnog odnosa obavezno se izriče ukoliko je nastala šteta za državni organ i ako nijesu utvrđene olakšavajuće okolnosti za državnog službenika, odnosno namještenika.
Pokretanje disciplinskog postupka
Član 58
Disciplinski postupak pokreće starješina državnog organa, na predlog pretpostavljenog.
Disciplinski postupak se pokreće zaključkom, koji se uručuje državnom službeniku, odnosno namješteniku čija se disciplinska odgovornost utvrđuje. Protiv ovog zaključka nije dozvoljena žalba.
Državni službenik, odnosno namještenik ima pravo da podnese inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka i da je obrazloži, odnosno učini vjerovatnim njene navode.
Disciplinska komisija
Član 59
Disciplinski postupak protiv državnog službenika, odnosno namještenika vodi i odluku predlaže disciplinska komisija.
Disciplinsku komisiju imenuje starješina državnog organa. Izuzetno, kada zbog malog broja službenika, odnosno namještenika nije moguće formirati komisiju, starješina državnog organa može ovlastiti pojedinog državnog službenika, odnosno namještenika da vodi disciplinski postupak i da predloži odluku.
Disciplinski postupak mora da se okonča u roku od 60 dana od dana njegovog pokretanja.
Izricanje disciplinskih mjera
Član 60
Disciplinsku mjeru protiv državnog službenika, odnosno namještenika, na predlog disciplinske komisije, izriče starješina državnog organa.
Disciplinski postupak protiv rukovodećeg lica
Član 61
Disciplinski postupak protiv rukovodećeg lica vodi i disciplinske mjere izriče komisija koju obrazuje organ nadležan za njegovo imenovanje, odnosno postavljenje.
Disciplinski postupak
Član 62
U disciplinskom postupku se mora održati rasprava na kojoj državni službenik, odnosno namještenik ima pravo na odbranu. Državni službenik, odnosno namještenik može se braniti sam, preko advokata, zastupnika ili predstavnika sindikata.
U disciplinskom postupku primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak za pitanja koja nijesu uređena ovim zakonom.
Izbor disciplinske mjere
Član 63
Prilikom izbora disciplinske mjere uzimaju se u obzir i činjenice o ranijoj disciplinskoj odgovornosti državnog službenika, odnosno namještenika.
Zastarjelost
Član 64
Pokretanje disciplinskog postupka za lakši disciplinski prekršaj zastarijeva u roku od jednog mjeseca od dana saznanja za prekršaj, odnosno u roku od dva mjeseca od dana kada je prekršaj učinjen.
Pokretanje disciplinskog postupka za teži disciplinski prekršaj zastarijeva u roku od tri mjeseca od dana saznanja za prekršaj, odnosno u roku od šest mjeseci od dana kada je prekršaj učinjen.
U slučaju iz člana 56 stav 3 tačka 13 ovog zakona, pokretanje disciplinskog postupka zastarijeva u roku od šest mjeseci od dana kada je postao konačan poslednji disciplinski zaključak.
Izvršenje disciplinske mjere zastarijeva u roku od dva mjeseca od dana konačnosti disciplinske odluke.
Zastarjelost ne teče u vrijeme kada disciplinski postupak nije moguće pokrenuti, odnosno voditi.
Vođenje disciplinskog postupka zastarijeva kad protekne tri puta onoliko vremena koliko je zakonom utvrđena zastarjelost pokretanja, a u svakom slučaju zastarjelost nastupa u roku od jedne godine od dana kada se saznalo za disciplinski prekršaj.
Ako disciplinski prekršaj ima obilježja krivičnog djela, za apsolutne rokove zastarjelosti primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje krivična odgovornost.
Upis i brisanje disciplinske mjere
Član 65
Disciplinska mjera upisuje se u Centralnu kadrovsku evidenciju.
Ako državni službenik, odnosno namještenik, u roku od jedne godine od dana pravosnažnosti izrečene disciplinske mjere za lakši disciplinski prekršaj, odnosno u roku od dvije godine od dana pravosnažnosti izrečene disciplinske mjere za teži disciplinski prekršaj, ne počini novi disciplinski prekršaj, upisana disciplinska mjera se briše iz Centralne kadrovske evidencije i smatra se da državni službenik, odnosno namještenik disciplinski nije bio kažnjavan.
2. Privremeno udaljenje sa radnog mjesta (suspenzija)
Osnov privremenog udaljenja
Član 66
Državni službenik, odnosno namještenik protiv koga je disciplinski postupak pokrenut zbog težeg disciplinskog prekršaja može se, do okončanja disciplinskog postupka, udaljiti sa radnog mjesta, ako bi njegovo prisustvo štetilo interesu državnog organa ili ako bi ometalo tok disciplinskog postupka.
Privremeno udaljenje sa radnog mjesta vrši se na način da se državnom službeniku, odnosno namješteniku:
- ograniče ili oduzmu data ovlašćenja;
- odredi mjera privremenog premještaja na drugo radno mjesto;
- zabrani obavljanje poslova u državnom organu.
Od načina privremenog udaljenja iz stava 2 ovog člana bira se onaj kojim se najefikasnije obezbjeđuje interes državnog organa.
Odlučivanje o privremenom udaljenju
Član 67
O privremenom udaljenju sa radnog mjesta odlučuje starješina državnog organa.
Prava u slučaju privremenog udaljenja
Član 68
U toku zabrane obavljanja poslova iz člana 66 stav 2 alineja 3 ovog zakona, državnom službeniku, odnosno namješteniku isplaćuje se naknada u visini od 60 % zarade isplaćene u prethodnom mjesecu.
Državnom službeniku, odnosno namješteniku vraća se neisplaćeni dio zarade sa zateznim kamatama, ako je konačnim zaključkom:
- obustavljen disciplinski postupak;
- postupak zastario;
- u disciplinskom postupku utvrđeno da državni službenik, odnosno namještenik nije počinio disciplinski prekršaj zbog koga mu je bila izrečena mjera privremenog udaljenja sa radnog mjesta.
3. Materijalna odgovornost državnog službenika i namještenika
Materijalna odgovornost
Član 69
Državni službenik, odnosno namještenik materijalno je odgovoran za štetu koju je, na radu ili u vezi sa radom, protivpravno, namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokovao državnom organu.
Republika Crna Gora (u daljem tekstu: Republika) odgovara za štetu koju državni službenik, odnosno namještenik na radu ili u vezi sa radom prouzrokuje trećem licu. Treće lice može tražiti naknadu štete i od onog ko je prouzrokovao štetu, ako je šteta nanijeta namjerno.
Postupak ostvarivanja materijalne odgovornosti
Član 70
U postupku odlučivanja o materijalnoj odgovornosti za štetu državnog službenika, odnosno namještenika primjenjuju se odredbe ovog zakona koje uređuju disciplinski postupak.
O naknadi štete može se odlučivati i u disciplinskom postupku, ako je šteta nastala zbog disciplinskog prekršaja.
Naknada štete kod suda
Član 71
U slučaju da se utvrdi da je državni službenik, odnosno namještenik materijalno odgovoran za štetu, a istu ne nadoknadi, državni organ može ostvariti svoja prava kod nadležnog osnovnog suda.
Pisani sporazum i paušalna naknada štete
Član 72
O visini i načinu naknade štete može se sklopiti pisani sporazum između starješine državnog organa i državnog službenika, odnosno namještenika.
Pisani sporazum iz stava 1 ovog člana predstavlja izvršni naslov.
Ako bi utvrđivanje visine štete prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, naknada štete se može odmjeriti u paušalnom iznosu, ako su slučajevi štetnih radnji i visine paušalne naknade štete određeni u propisima.
Oslobađanje od naknade štete
Član 73
Ako je državni službenik, odnosno namještenik oslobođen odgovornosti za štetu saglasno članu 46 stav 3 ovog zakona, odgovornost za štetu snosi pretpostavljeni koji je izdao naredbu, odnosno uputstvo.
Šteta pričinjena trećem licu
Član 74
Za isplaćeni iznos naknade štete koju je državni službenik, odnosno namještenik, na radu ili u vezi sa radom, namjerno prouzrokovao trećem licu, Republika ima pravo na regresni zahtjev prema državnom službeniku, odnosno namješteniku u visini ukupnog iznosa.
Za isplaćeni iznos naknade štete koju je državni službenik, odnosno namještenik, na radu ili u vezi sa radom, iz krajnje nepažnje prouzrokovao trećem licu, Republika ima pravo na regresni zahtjev prema državnom službeniku, odnosno namješteniku u visini ukupnog ili dijela iznosa.
Za ostvarivanje regresnog zahtjeva primjenjuju se odredbe čl. 70 do 73 ovog zakona.
Odgovornost Republike
Član 75
Republika je odgovorna za štetu prouzrokovanu državnom službeniku, odnosno namješteniku na radu ili u vezi sa radom, po opštim pravilima građanskog prava.
Odgovornost za štetu se odnosi i na štetu koju Republika prouzrokuje državnom službeniku, odnosno namješteniku povredom prava iz rada i po osnovu rada.
O visini i načinu naknade štete može se zaključiti pisani sporazum između starješine državnog organa i državnog službenika, odnosno namještenika kome je šteta nanijeta. Pisani sporazum predstavlja izvršni naslov.
VI RASPOREĐIVANjE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Potrebe službe
Član 76
Državni službenik, odnosno namještenik može se rasporediti na drugo radno mjesto, koje odgovara njegovoj stručnoj spremi, bez njegove saglasnosti ili na njegov zahtjev, ako to potrebe državnog organa zahtijevaju.
Državni službenik se izuzetno, uz njegovu saglasnost, može rasporediti na namješteničko radno mjesto, pri čemu zadržava stečeno zvanje, a vrijeme vršenja poslova namještenika uračunava se kao uslov za napredovanje.
Raspoređivanje iz st. 1 i 2 ovog člana može biti trajno ili privremeno. Privremeni raspored traje najmanje jedan mjesec, a najviše jednu godinu.
Upućivanje u drugi organ
Član 77
Radi otklanjanja posljedica više sile ili izvršavanja povećanog obima poslova, državni službenik, odnosno namještenik može biti upućen u drugi državni organ za vrijeme dok traju razlozi za upućivanje, a najduže tri mjeseca.
Državni službenik, odnosno namještenik iz stava 1 ovog člana ostvaruje prava i obaveze u državnom organu iz koga je upućen.
Ograničenje raspoređivanja
Član 78
Raspored državnog službenika, odnosno namještenika se ne može vršiti za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti, u vrijeme trudnoće ili porodiljskog odsustva.
VII OCJENjIVANjE, NAPREDOVANjE I UTVRĐIVANjE SPOSOBNOSTI
1. Ocjenjivanje rada
Radne i stručne sposobnosti
Član 79
Ocjenjivanje rada državnog službenika, odnosno namještenika vrši se u cilju praćenja njegovog rada i pravilnog odlučivanja o njegovom napredovanju.
Ocjenjivanje rada državnog službenika, odnosno namještenika vrši se u odnosu na:
- postignute rezultate rada;
- samostalnost i kreativnost u vršenju poslova;
- ostvarenu saradnju sa strankama i saradnicima na poslu;
- kvalitet organizacije rada u vršenju poslova;
- druge sposobnosti, vještine i kvalitet u vršenju poslova.
Ocjene rada
Član 80
Ocjene rada državnog službenika, odnosno namještenika su:
- "odličan";
- "dobar";
- "zadovoljava";
- "ne zadovoljava".
Ocjenjivanje se vrši jednom godišnje, a najkasnije do 31. januara za prethodnu godinu.
Ne ocjenjuje se državni službenik, odnosno namještenik koji je radni odnos zasnovao na određeno vrijeme.
Postupak ocjenjivanja
Član 81
Ocjenu rada državnog službenika, odnosno namještenika daje starješina državnog organa, na obrazložen predlog pretpostavljenog.
Podaci na osnovu kojih se vrši ocjenjivanje iskazuju se na obrascu koji utvrđuje organ za upravljanje kadrovima.
Upoznavanje sa ocjenom
Član 82
Državni službenik, odnosno namještenik mora biti upoznat sa ocjenom rada.
Državni službenik, odnosno namještenik koji se ne slaže sa ocjenom rada može, u roku od osam dana od dana upoznavanja sa ocjenom, zahtijevati preispitivanje date ocjene. Zahtjev mora biti u pisanoj formi i obrazložen.
Preispitivanje ocjene vrši komisija. Komisiju formira starješina organa i obavezno je čine pretpostavljeni i dva državna službenika, odnosno namještenika koji imaju isti stepen školske spreme kao i državni službenik, odnosno namještenik čija se ocjena rada preispituje. Državni službenik, odnosno namještenik ima pravo da učestvuje u postupku preispitivanja ocjene.
Starješina državnog organa, na predlog komisije, daje ocjenu rada državnog službenika, odnosno namještenika.
Ocjena se upisuje u Centralnu kadrovsku evidenciju.
Ocjenjivanje rukovodećih lica
Član 83
Ocjenu rada rukovodećeg lica daje starješina državnog organa, u skladu sa kriterijumima, koje utvrđuje Vlada, na predlog ministarstva nadležnog za poslove uprave.
Ocjene rada rukovodećih lica su:
- "zadovoljava" i
- "ne zadovoljava".
U slučaju kada rukovodeće lice dva puta u toku mandata dobije ocjenu "ne zadovoljava" starješina organa pokreće postupak za njegovo razrješenje. U postupku razrješenja obavezno se pribavlja izjašnjenje rukovodećeg lica.
2. Napredovanje
Napredovanje
Član 84
Državni službenik, odnosno namještenik napreduje u više zvanje u okviru istog razreda, a samo izuzetno, u početno zvanje u okviru višeg razreda pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.
Državni službenik, odnosno namještenik napreduje u viši platni razred pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.
Napredovanje u više zvanje
Član 85
Državni službenik, odnosno namještenik može napredovati, ako:
- ispunjava propisane uslove za više zvanje;
- dobije odgovarajuću ocjenu rada.
Državni službenik, odnosno namještenik može napredovati u početno zvanje u okviru višeg razreda, ako ispunjava uslove iz stava 1 ovog člana i ako se poslovi njegovog radnog mjesta mogu vršiti u tom zvanju.
Period napredovanja i ocjena potrebna za napredovanje
Član 86
Državni službenik, odnosno namještenik napreduje u jedan stepen više zvanje u okviru istog razreda u slučaju kada u periodu od pet godina pet puta dobije najmanje ocjenu "dobar" ili kada tri puta uzastopno dobije ocjenu "odličan".
Državni službenik, odnosno namještenik napreduje u početno zvanje u okviru višeg razreda u slučaju kada u periodu od pet godina pet puta dobije ocjenu "odličan".
Napredovanje u viši platni razred
Član 87
Državni službenik, odnosno namještenik napreduje u viši platni razred, ako u periodu od tri godine za svoj rad dobije tri puta ocjenu "dobar" ili dva puta ocjenu "odličan".
Postupak odlučivanja
Član 88
Odluku o napredovanju državnog službenika, odnosno namještenika donosi starješina državnog organa, na predlog pretpostavljenog.
Odluka iz stava 1 ovog člana donosi se najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja predloga.
Podaci o napredovanjima državnog službenika, odnosno namještenika se upisuju u Centralnu kadrovsku evidenciju.
Priznanja
Član 89
Za izuzetne uspjehe u radu, odnosno za posebno značajne uspjehe u radu državnog organa mogu se državnom službeniku, odnosno namješteniku dodijeliti priznanja.
Vrste priznanja i postupak njihovog dodjeljivanja utvrđuje Vlada.
Podaci o dodijeljenim priznanjima državnom službeniku, odnosno namješteniku upisuju se u Centralnu kadrovsku evidenciju.
3. Utvrđivanje sposobnosti
Sposobnost za vršenje poslova
Član 90
Državni službenik, odnosno namještenik koji dobije ocjenu "ne zadovoljava" upućuje se na provjeru sposobnosti za vršenje poslova.
Postupak za provjeru sposobnosti za vršenje poslova državnog službenika, odnosno namještenika pokreće se zaključkom, koji se obavezno dostavlja državnom službeniku, odnosno namješteniku čija se sposobnost utvrđuje.
Provjera sposobnosti
Član 91
Provjeru sposobnosti za vršenje poslova državnog službenika, odnosno namještenika vrši komisija koju imenuje starješina državnog organa.
Članovi komisije iz stava 1 ovog člana mogu biti samo državni službenici, odnosno namještenici koji imaju najmanje isti stepen i vrstu stručne spreme kao državni službenik, odnosno namještenik čija se sposobnost utvrđuje, najmanje pet godina radnog iskustva na tim ili sličnim poslovima. Članovi komisije mogu biti državni službenici, odnosno namještenici i iz drugog državnog organa, a ako državni službenik, odnosno namještenik to zahtijeva i predstavnik sindikata.
Starješina državnog organa, na predlog komisije, odlučuje da li je državni službenik, odnosno namještenik sposoban za vršenje poslova radnog mjesta.
Prestanak radnog odnosa zbog nesposobnosti
Član 92
Državnom službeniku, odnosno namješteniku za koga je u postupku utvrđeno da je nesposoban za vršenje poslova prestaje radni odnos, ukoliko se ne može rasporediti u državni organ na poslovima koji odgovaraju njegovim sposobnostima.
Postupak provjere sposobnosti državnog službenika, odnosno namještenika utvrđuje Vlada, na predlog ministarstva nadležnog za poslove uprave.
VIII STRUČNO USAVRŠAVANjE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
1. Stručno usavršavanje
Program stručnog usavršavanja
Član 93
Državni službenik, odnosno namještenik stručno se usavršava u skladu sa programom stručnog usavršavanja.
Organ za upravljanje kadrovima utvrđuje program stručnog usavršavanja.
Programom iz stava 2 ovog člana određuje se naročito sadržina usavršavanja i visina sredstava potrebnih za realizaciju programa.
Troškove stručnog usavršavanja državnog službenika, odnosno namještenika snosi državni organ.
Posebno usavršavanje
Član 94
Državni službenik, odnosno namještenik ima pravo da se kandiduje za posebno usavršavanje kada je to od značaja za rad državnog organa.
Troškovi posebnog usavršavanja padaju na teret državnog organa. Prava i obaveze državnog službenika, odnosno namještenika koji je izabran za posebno usavršavanje uređuju se ugovorom između starješine državnog organa i državnog službenika, odnosno namještenika.
Državni službenik, odnosno namještenik koji je zaključio ugovor o posebnom usavršavanju ne može poslije završenog usavršavanja otkazati radni odnos prije isteka dvostrukog vremena koliko je proveo na posebnom usavršavanju. U suprotnom, državni organ može tražiti naknadu troškova posebnog usavršavanja od državnog službenika, odnosno namještenika.
2. Pripravnici
Pripravnik
Član 95
Pripravnik je lice koje prvi put zasniva radni odnos u državnom organu radi osposobljavanja za samostalno vršenje poslova.
Pripravnički staž za visoku i višu školsku spremu traje najmanje 12 mjeseci, a za srednju školsku spremu šest mjeseci.
Pripravnik se osposobljava po programu koji utvrđuje organ za upravljanje kadrovima.
3. Stipendiranje
Dodjela stipendije
Član 96
Državni organ, kada ocijeni neophodnim i ima obezbijeđena sredstva, može, na osnovu javnog oglasa, zaključiti ugovor o stipendiranju.
IDž PRESTANAK RADNOG ODNOSA
Prestanak radnog odnosa na određeno vrijeme
Član 97
Radni odnos na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je državni službenik, odnosno namještenik primljen ili završetkom posla za čije je izvršenje zasnovao radni odnos na određeno vrijeme.
Prestanak radnog odnosa sporazumom
Član 98
Radni odnos može prestati na osnovu pisanog sporazuma državnog službenika, odnosno namještenika i starješine državnog organa.
Sporazumom se utvrđuje dan prestanka radnog odnosa.
Prestanak radnog odnosa na osnovu otkaza
Član 99
Radni odnos može prestati na osnovu otkaza državnog službenika, odnosno namještenika, koji ne može biti dat za vrijeme trajanja udaljenja iz službe, odnosno disciplinskog postupka.
Otkaz se mora dati u pisanoj formi.
Radni odnos može prestati i na osnovu otkaza starješine državnog organa, u skladu sa opštim propisima o radu.
Prestanak radnog odnosa zbog stručnog ispita
Član 100
Državnom službeniku, odnosno namješteniku radni odnos prestaje, ako u određenom roku ne položi stručni ispit, a radni odnos je zasnovao pod uslovom da stručni ispit položi.
U slučaju iz stava 1 ovog člana državnom službeniku, odnosno namješteniku prestaje radni odnos istekom roka u kome je bio obavezan da položi stručni ispit.
Prestanak radnog odnosa po sili zakona
Član 101
Radni odnos državnom službeniku, odnosno namješteniku prestaje po sili zakona, pored slučajeva predviđenih opštim propisima o radu, kada bude imenovan, odnosno postavljen na dužnost koja je prema propisima nespojiva sa državnom službom i u drugim slučajevima predviđenim ovim zakonom.
Akt o prestanku radnog odnosa
Član 102
Rješenje o prestanku radnog odnosa mora se donijeti u roku od sedam dana od dana nastupanja okolnosti koje su razlog, odnosno osnov prestanka radnog odnosa.
Dž UKIDANjE ORGANA, ODNOSNO POSLOVA I REORGANIZACIJA
Ukidanje organa, odnosno poslova
Član 103
U slučaju ukidanja državnog organa ili dijela poslova, državni organ u čiji djelokrug prelaze poslovi preuzima državne službenike, odnosno namještenike koji su radili na tim poslovima, saglasno potrebama državnog organa.
Državni službenik, odnosno namještenik koji ne bude preuzet u smislu stava 1 ovog člana ima prava i obaveze kao i zaposleni za čijim je radom prestala potreba zbog tehnoloških, ekonomskih i restrukturalnih promjena u privrednim društvima i drugim oblicima privrednog organizovanja, a koja su utvrđena opštim propisima o radu.
U slučaju ukidanja državnog organa ili dijela poslova koje ne preuzima drugi državni organ, državni službenik, odnosno namještenik koji je radio u tom državnom organu, odnosno koji je vršio ukinute poslove ima prava iz stava 2 ovog člana.
Sredstva za ostvarivanje prava iz st. 2 i 3 ovog člana obezbjeđuju se u budžetu Republike.
Reorganizacija državnog organa
Član 104
U slučaju smanjenja obima poslova državnog organa ili u slučaju organizacionih, javno-finansijskih i drugih sličnih razloga i promjena (u daljem tekstu: reorganizacija), državnom službeniku, odnosno namješteniku može prestati radni odnos ili može biti raspoređen na radno mjesto koje ne odgovara njegovom zvanju, odnosno stručnoj spremi.
Osnov za utvrđivanje razloga iz stava 1 ovog člana je promjena akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji.
Državni službenik, odnosno namještenik kome prestane radni odnos, u smislu stava 1 ovog člana, ima prava iz člana 103 stav 2 ovog zakona.
Program reorganizacije
Član 105
U cilju sprovođenja reorganizacije starješina državnog organa utvrđuje poseban program reorganizacije.
Program iz stava 1 ovog člana sadrži naročito:
- podatke o državnom službeniku, odnosno namješteniku čiji je rad u državnom organu postao trajno nepotreban;
- podatke o državnom službeniku, odnosno namješteniku za koga se predviđa raspored na radno mjesto u nižem zvanju, odnosno na radno mjesto za koje se zahtijeva niži stepen školske spreme.
Program reorganizacije dostavlja se organu za upravljanje kadrovima.
Organ za upravljanje kadrovima vodi evidenciju državnih službenika, odnosno namještenika koji su obuhvaćeni reorganizacijom za potrebe internog tržišta rada i utvrđuje mogućnosti njihovog odgovarajućeg radnog angažovanja.
Prednost u zapošljavanju
Član 106
Državni službenik, odnosno namještenik kome je prestao radni odnos na osnovu čl. 103 i 104 ovog zakona ima prednost u zapošljavanju na radno mjesto za koje ispunjava uslove u državnim organima, u periodu od dvije godine po prestanku radnog odnosa.
O ostvarivanju prava državnog službenika, odnosno namještenika, u smislu stava 1 ovog člana, stara se organ za upravljanje kadrovima.
DžI ZAŠTITA PRAVA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA, ODNOSNO NAMJEŠTENIKA I UPRAVLjANjE KADROVIMA
1. Zaštita prava državnih službenika i namještenika
Odlučivanja o pravima i obavezama
Član 107
O pravima i obavezama državnog službenika, odnosno namještenika u vezi sa radom i po osnovu rada odlučuje starješina državnog organa.
Protiv odluke iz stava 1 ovog člana i odluke o izboru državnog službenika, odnosno namještenika, zbog povrede postupka izbora, može se podnijeti žalba, u skladu sa ovim zakonom.
Prenošenje ovlašćenja
Član 108
Starješina državnog organa može poslove odlučivanja o pravima i obavezama državnog službenika, odnosno namještenika u vezi sa radom i po osnovu rada prenijeti na rukovodeće lice. Starješina organa, bez obzira na prenijeta ovlašćenja, ima uvijek pravo da odlučuje o pravima i obavezama državnog službenika, odnosno namještenika u vezi sa radom i po osnovu rada.
Ovlašćenje iz stava 1 ovog člana može se dati samo jednom licu u državnom organu. Ovlašćenje može biti vremenski i sadržinski ograničeno i obavezno je u pisanoj formi.
Sindikat
Član 109
U postupku ostvarivanja prava iz rada i po osnovu rada državni službenik, odnosno namještenik ima pravo na zaštitu od strane sindikata.
U slučaju iz stava 1 ovog člana sindikat može da traži od starješine državnog organa da se izjasni o načinu ostvarivanja prava za koje se zahtijeva zaštita sindikata.
O zahtjevu sindikata starješina državnog organa je obavezan da se izjasni.
2. Komisija za žalbe
Nadležnost Komisije
Član 110
Po žalbi protiv odluke o pravima i obavezama iz rada i po osnovu rada državnog službenika, odnosno namještenika odlučuje Komisija za žalbe.
Žalba se podnosi u roku od osam dana od dana prijema odluke.
Imenovanje i razrješenje Komisije
Član 111
Komisija za žalbe ima predsjednika i šest članova, od kojih je jedan član predstavnik sindikata.
Predsjednika i članove Komisije za žalbe imenuje i razrješava Vlada, na predlog ministarstva nadležnog za poslove uprave.
Za predsjednika i člana Komisije za žalbe može se imenovati lice koje je diplomirani pravnik i ima najmanje pet godina radnog iskustva.
Predsjednik i članovi Komisije za žalbe imenuju se na period od četiri godine i ne mogu biti ponovo imenovani.
Predsjednik i član Komisije za žalbe može se razriješiti, prije isteka mandata, ako to sam zatraži ili ako poslove ne vrši uredno i savjesno.
Način rada Komisije za žalbe uređuje se poslovnikom Komisije.
Komisija za žalbe dužna je da jednom godišnje Vladi podnose izvještaj o radu. Izvještaj se dostavlja i ministarstvu nadležnom za poslove uprave.
Rad Komisije
Član 112
U postupku odlučivanja po žalbi, Komisija za žalbe primjenjuje Zakon o opštem upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
O žalbi Komisija za žalbe mora odlučiti najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja žalbe.
O žalbi protiv zaključka o privremenom udaljenju sa radnog mjesta Komisija za žalbe odlučuje u roku od pet dana od dana prijema žalbe.
Sudska zaštita
Član 113
Protiv odluke Komisije za žalbe državni službenik, odnosno namještenik može pokrenuti upravni spor, u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke.
Uložena tužba ne odlaže izvršenje odluke Komisije za žalbe, osim u slučaju kada se radi o sporu povodom zasnivanja radnog odnosa.
Postupak po tužbi je hitan.
Na odluku Komisije za žalbe povodom žalbe na zaključak o privremenom udaljenju sa radnog mjesta državni službenik, odnosno namještenik nema pravo na sudsku zaštitu.
Na odluku Komisije za žalbe povodom žalbe na rješenje o naknadi štete državni službenik, odnosno namještenik može pokrenuti spor pred nadležnim osnovnim sudom.
Arbitražno rješavanje spora
Član 114
Spor koji nastane u vezi sa radom i po osnovu rada može se rješavati putem arbitraže, shodno opštim propisima o radu.
Sastav, postupak i način rada arbitraže utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove uprave i sindikat.
3. Upravljanje kadrovima
Organ za upravljanje kadrovima
Član 115
Organ za upravljanje kadrovima vrši naročito poslove:
- praćenja sprovođenja ovog zakona i drugih propisa o državnim službenicima i namještenicima;
- davanja mišljenja o organizaciji i sistematizaciji državnog organa;
- sprovođenja javnog i internog oglasa i javnog konkursa za državne organe i službe;
- vođenja evidencije i druge poslove internog tržišta rada;
- u vezi reorganizacije državne uprave;
- pripremanja predloga odgovarajućih programa stručnog usavršavanja i drugih programa razvoja kadra;
- pružanja stručne pomoći Vladi u dijelu upravljanja kadrovima;
- pomaganja državnim organima u realizaciji kadrovske politike, obuke i razvoja kadra;
- druge poslove iz oblasti razvoja i upravljanja kadrovima, u skladu sa zakonom.
Organ za upravljanje kadrovima dužan je da jednom godišnje Vladi podnosi izvještaj o svom radu.
Centralna kadrovska evidencija
Član 116
Organ za upravljanje kadrovima vodi Centralnu kadrovsku evidenciju o državnim službenicima i namještenicima.
Centralna kadrovska evidencija obuhvata naročito podatke o:
- ličnosti - ime i prezime, adresa i jedinstveni matični broj građana - JMBG i dr.;
- radnom odnosu - vrsta radnog odnosa i datum njegovog zasnivanja i dr.;
- radnom mjestu i kretanju u službi;
- imenovanju, napredovanju i zvanju;
- stepenu školske spreme, funkcionalnim i specijalnim znanjima, stručnom usavršavanju i ispitima;
- radnom stažu, penzijskom stažu i beneficiranom stažu;
- posebnim funkcijama i učešću u projektnim zadacima i grupama i posebnim poslovima od značaja za državni organ;
- ocjenama rada;
- priznanjima;
- disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti;
- prestanku radnog odnosa;
- dozvoli za pristup tajnim podacima;
- ličnim primanjima i naknadama;
- drugim podacima, u skladu sa zakonom.
Evidencija internog tržišta rada
Član 117
Evidencija internog tržišta rada obuhvata naročito podatke o:
- slobodnim radnim mjestima u državnim organima;
- državnim službenicima i namještenicima koji žele premještaj na drugo radno mjesto;
- pripravnicima u državnim organima.
Dostavljanje i upotreba podataka
Član 118
Starješina državnog organa obavezan je da organu za upravljanje kadrovima dostavi podatke za upis u Centralnu kadrovsku evidenciju, najkasnije u roku od osam dana od nastanka ili promjena okolnosti o kojima se vodi evidencija.
Podatke iz Centralne kadrovske evidencije mogu dobiti starješina državnog organa, odnosno drugi organ koji odlučuje o pravima i obavezama državnog službenika, odnosno namještenika.
Podatke iz Centralne kadrovske evidencije može dobiti i sindikat u slučaju kada učestvuje u postupku zaštite prava državnog službenika, odnosno namještenika.
DžII NADZOR NAD SPROVOĐENjEM ZAKONA
Nadzorni organ
Član 119
Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i drugih propisa o državnim službenicima i namještenicima vrši ministarstvo nadležno za poslove uprave, preko upravnih inspektora.
Upravni inspektor
Član 120
Upravni inspektor, u vršenju nadzora nad sprovođenjem ovog zakona, ima pravo uvida u svu dokumentaciju i evidenciju državnih službenika, odnosno namještenika.
Upravni inspektor vrši nadzor naročito u odnosu na:
- pravilnost i blagovremenost dostavljanja podataka u Centralnu kadrovsku evidenciju i vođenje zbirke dokumenata u vezi sa kadrovskom evidencijom;
- blagovremenost izdavanja pojedinačnih akata;
- postupak zapošljavanja;
- postupak javnog oglašavanja;
- postupak ocjenjivanja radnih i stručnih kvaliteta i postupak napredovanja, odnosno raspoređivanja;
- postupak sprovođenja reorganizacije;
- postupak utvrđivanja sposobnosti državnih službenika i namještenika;
- druga pitanja u vezi prava i obaveza državnih službenika, odnosno namještenika.
Mjere upravnog inspektora
Član 121
Upravni inspektor dužan je da uzme u rad svaki podnesak ili inicijativu iz svoje nadležnosti, a podnosioca obavijesti o ishodu postupanja po podnesku ili inicijativi.
Ako, u vršenju nadzora, upravni inspektor utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti dužan je da preduzme mjere utvrđene propisima o inspekcijskom nadzoru.
Upravni inspektor dužan je da upozna Komisiju za žalbe i organ za upravljanje kadrovima sa utvrđenim nezakonitostima i nepravilnostima.
DžIII KAZNENE ODREDBE
Radnje prekršaja
Član 122
Novčanom kaznom od desetostrukog do tristastrukog iznosa najniže cijene rada u Republici kazniće se za prekršaj starješina državnog organa, koji:
1) povlašćuje ili uskraćuje državnog službenika, odnosno namještenika u njegovim pravima (član 11);
2) donese odluku o zasnivanju radnog odnosa na određeno vrijeme suprotno članu 30 st. 2 i 3 ovog zakona;
3) predloži imenovanje rukovodećeg lica suprotno članu 34 ovog zakona;
4) donese odluku o zasnivanju radnog odnosa suprotno čl. 16 do 27 ovog zakona;
5) ne utvrdi zvanje državnom službeniku, odnosno namješteniku u skladu sa propisanim uslovima (čl. 37 do 43);
6) ne zaštiti službenika, odnosno namještenika (član 52);
7) ne donese odluku o dužini godišnjeg odmora u skladu sa članom 54 ovog zakona;
8) rasporedi državnog službenika, odnosno namještenika suprotno čl. 76 do 78 ovog zakona;
9) unaprijedi državnog službenika, odnosno namještenika suprotno čl. 84 do 88 ovog zakona;
10) ne donese rješenje o prestanku radnog odnosa (član 102);
11) ne utvrdi program reorganizacije (član 105);
12) ne izjasni se na zahtjev sindikata (član 109);
13) ne dostavi podatke za upis u Centralnu kadrovsku evidenciju ili da podatke iz Centralne kadrovske evidencije neovlašćenim licima (član 118).
DžIV PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 123
Propisi za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Etički kodeks državnih službenika i namještenika utvrdiće se u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 124
Rukovodeća lica koja su imenovana, odnosno postavljena u skladu sa važećim propisima nastavljaju sa radom u tom svojstvu do isteka vremena na koje su imenovana, odnosno postavljena, pod uslovom da su ta radna mjesta sistematizovana novim aktima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji.
U roku od 45 dana od dana utvrđivanja nove unutrašnje organizacije i sistematizacije izvršiće se reizbor glavnih inspektora i inspektora, u skladu sa ovim zakonom.
Rukovodećem licu koje ne nastavi sa radom u državnom organu, u smislu stava 1 ovog člana, kao i glavnom inspektoru i inspektoru koji ne budu reizabrani prestaje dužnost i ostvaruju prava u skladu sa ovim zakonom.
Član 125
Službenici koji se, na dan primjene ovog zakona, zateknu na radu u državnom organu nastavljaju sa radom kao državni službenici, odnosno namještenici u skladu sa propisom Vlade i aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji.
Službenici koji se ne mogu rasporediti u skladu sa aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji ostvaruju prava u skladu sa ovim zakonom.
Član 126
Položen ili priznat stručni ispit za rad u organima državne uprave na osnovu propisa koji su primjenjivani do dana primjene ovog zakona smatra se položenim, odnosno priznatim u smislu ovog zakona.
Član 127
Postupak odlučivanja o pravima i obavezama službenika koji nije pravosnažno okončan do dana primjene ovog zakona okončaće se po ovom zakonu, ukoliko je to povoljnije za službenika.
Član 128
Rukovodeće lice, odnosno službenik koji je stekao određena prava iz radnog odnosa po Zakonu o državnim službenicima ("Službeni list RCG", broj 45/91) i drugim propisima donijetim na osnovu tog zakona nastavlja da koristi ta prava do isteka vremena utvrđenog na osnovu tih propisa.
Član 128a
Odredba člana 35 stav 1 alineja 2 ovog zakona primjenjivaće se od 1. oktobra 2006. godine.
Rukovodeća lica koja su imenovana, odnosno postavljena do roka iz stava 1 ovog člana razrješavaju se na osnovu predloga starješine državnog organa.
Član 129
Posebni zakoni kojima se uređuju pitanja statusa i službenih zvanja državnih službenika, odnosno namještenika uskladiće se sa odredbama ovog zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 130
Danom početka primjene ovog zakona prestaje da važi Zakon o državnim službenicima ("Službeni list RCG", broj 45/91) i podzakonski propisi donijeti za njegovo sprovođenje.
Član 131
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Republike Crne Gore", a primjenjivaće se od 1. oktobra 2004. godine.