Na osnovu čl. 32, 81. i 84. Zakona o standardizaciji ("Službeni list SFRJ", br. 38/77 i 11/80), u saglasnosti sa predsednikom Saveznog komiteta za poljoprivredu, predsednikom Saveznog komiteta za rad, zdravstvo i socijalnu zaštitu i saveznim sekretarom za tržište i opšte privredne poslove, direktor Saveznog zavoda za standardizaciju propisuje
PRAVILNIK
O KVALITETU MLEKA, PROIZVODA OD MLEKA, SIRILA I ČISTIH KULTURA
(Objavljen u "Sl. listu SFRJ", br. 51/82, 39/89 i 58/94)
I. OPŠTE ODREDBE
Član 1.
Ovim pravilnikom propisuju se minimalni uslovi koje u pogledu kvaliteta moraju da ispunjavaju mleko, proizvodi od mleka, sirila i čiste kulture (u daljem tekstu: proizvodi), kao i minimalni uslovi za obezbeđenje i očuvanje kvaliteta proizvoda.
Uslovi propisani ovim pravilnikom moraju biti ispunjeni u proizvodnji i prometu proizvoda.
Član 2.
Za proizvode za koje ovim pravilnikom nisu propisani uslovi kvaliteta i uslovi za obezbeđenje i očuvanje kvaliteta shodno važe uslovi propisani ovim pravilnikom za grupu srodnih proizvoda iz ovog pravilnika.
Za proizvode iz stava 1. ovog člana i za proizvode za koje je to ovim pravilnikom izričito predviđeno, proizvođač je dužan da donese proizvođačku specifikaciju pre dana početka proizvodnje.
Proizvođačka specifikacija mora da sadrži podatke iz deklaracije u članu 3. ovog pravilnika, kratak opis tehnološkog postupka proizvodnje proizvoda i izveštaj o laboratorijskoj analizi i organoleptičkim svojstvima proizvoda.
Organizacije udruženog rada i druga pravna lica vode evidenciju o donesenim proizvođačkim specifikacijama, i u njih unose:
1) evidencijski broj specifikacije;
2) naziv proizvoda i njegovo trgovinsko ime ako ga proizvod ima;
3) datum donošenja specifikacije;
4) datum izvršenog ispitivanja sastava proizvoda;
5) datum početka proizvodnje po predmetnoj specifikaciji;
6) grupu kojoj proizvod pripada.
Član 3.
Ako za pojedine proizvode ovim pravilnikom nije drukčije propisano, proizvodi koje proizvođač stavlja u promet u originalnom pakovanju moraju na omotu, sudu ili nalepnici imati deklaraciju, koja sadrži sledeće podatke:
1) naziv proizvoda i njegovo trgovinsko ime ako ga proizvod ima;
2) firmu, odnosno naziv i sedište proizvođača;
3) datum proizvodnje i rok trajanja, odnosno "upotrebljiv do";
4) neto-količinu (masu, zapreminu) proizvoda;
5) osnovne sastojke proizvoda i količinu tih sastojaka izraženu u mernim jedinicama ili u procentima u odnosu na neto-masu proizvoda, ako je to za proizvod određeno ovim pravilnikom;
6) vrstu i količinu materijala od biološke vrednosti, ako su date proizvodu radi obogaćenja njegovog sastava;
7) grupu upotrebljenih aditiva (boja, aroma, konzervansi) i drugih aditiva dozvoljenih ovim pravilnikom;
8) podatke o načinu čuvanja i skladištenja proizvoda;
9) druge podatke od interesa za potrošače.
Deklaracija mora biti lako uočljiva, jasna i čitka.
Deklaracija ne sme da sadrži oznake (nazive, slike, crteže i sl.) koje bi mogle dovesti u zabludu potrošača u pogledu porekla i kvaliteta proizvoda.
Tekst deklaracije koji se odnosi na bojenje i konzervisanje proizvoda (na primer: "Obojeno prirodnom bojom", "Konzervisano sorbinskom kiselinom" i dr.) mora se nalaziti neposredno ispod naziva proizvoda.
Veličina i tip slova za naziv proizvoda i firmu, odnosno naziv proizvođača moraju biti veći od slova ostalog teksta deklaracije.
Član 4.
Ako proizvode ne pakuje proizvođač, deklaracija mora da sadrži pored podataka iz člana 3. ovog pravilnika i firmu, odnosno naziv i sedište organizacije udruženog rada koje je proizvod pakovala, kao i datum pakovanja.
Ako proizvod nije pakovan u originalnom pakovanju, deklaracija mora da sadrži naziv proizvoda iz kog se vidi podatak o grupi proizvoda i datum proizvodnje ili "upotrebljiv do".
Deklaracija za proizvode iz stava 2. ovog člana mora biti istaknuta na vidom mestu.
Član 5.
Ako neto-količina (masa, zapremina proizvoda u originalnom pakovanju ne prelazi masu od 0 g, deklaracija mora da sadrži: naziv proizvoda, firmu, odnosno naziv i sedište proizvođača, odnosno organizacije udruženog rada koja je proizvod pakovala, neto-masu proizvoda, kao i rok trajanja proizvoda i podatke o bojenju, odnosno konzervisanju, ako ovim pravilnikom nije drugačije određeno.
Prosečna neto-količina slučajno izabranih 10 pojedinačnih originalnih pakovanja mora odgovarati deklarisanoj masi-proizvoda.
Član 7.
Ako ovim pravilnikom nije drukčije određeno, zabranjeno je bojenje, zaslađivanje i aromatizovanje proizvoda sintetičkim sredstvima, konzervisanje proizvoda hemijskim sredstvima i zračenje jonizujućim zracima, kao i dodavanje proizvodima drugih hemijskih sredstava.
Član 8.
Proizvodi se mogu prevoziti samo prevoznim sredstvima koja obezbeđuju očuvanje njihovog kvaliteta.
Proizvodi se moraju čuvati, odnosno skladištiti na način kojim se obezbeđuje očuvanje njihovog kvaliteta.
Uređaji i ambalaža moraju da budu izrađeni tako da se mogu lako čistiti, prati i ispravno zatvarati.
Član 9.
Odredbe ovog pravilnika obavezne su i za individualne proizvođače.
Pod originalnim pakovanjem podrazumeva se pojedinačno pakovanje u ambalažu kojom se obezbeđuje originalnost i kvalitet proizvoda do momenta otvaranja.
Član 6.
Od deklarisanih neto-količina proizvoda, dozvoljavaju se sledeća odstupanja prilikom pojedinačnog pakovanja, i to:
----------------------------------------------------------------------------
R. Proizvod Pakovanje Procenat
br. odstupanja
----------------------------------------------------------------------------
1 Pasterizovano mleko 1 litar +-2%
2 ... 0,5 litara +-3%
3 ... kanta +-1%
4 Kratkotrajno sterilizovano mleko i čokoladno mleko 0,5 litara +-3%
5 Jogurt i drugi proizvodi pakovani u čašice 0,2 do 0,25 litara +-5%
6 Mleko u prahu i surutka u prahu preko 1 kg +-1,0%
7 Mleko u prahu i surutka u prahu do 1 kg +-1,5%
8 Pavlaka do 500 g +-2%
9 Maslac 250 g +-1,5%
10 ... 125 g +-2,5%
11 ... do 50 g +-5%
12 Meki sir preko 1 kg +-1,5%
13 ... do 1 kg +-2%
14 ... do 200 g +-3%
15 Vakuum pakovani sirevi preko 1 kg +-1%
16 Vakuum pakovani sirevi do 1 kg +-2%
17 Vakuum pakovani sirevi do 200 g +-3%
18 Vakuum pakovani sirevi do 15 do 50 g +-5%
19 Topljeni sir i malo pakovanje drugih sireva do 500 g +-2%
20 Sladoled i zamrznuti desert do 50 g +-5%
21 Sladoled i zamrznuti desert od 50 do 100 g +-2,5%
22 Sladoled i zamrznuti desert od 100 do 250 g +-2%
23 Sladoled i zamrznuti desert preko 250 g +-1%
------------------------------------------------------------------------------
II. MLEKO
Član 10.
Mleko, u smislu ovog pravilnika, je čist nepromenjeni proizvod dobijen pravilnom i redovnom mužom zdravih i ispravno hranjenih krava, ovaca, koza i bivolica, kome nije ništa dodato niti oduzeto.
Prema vrsti muzne stoke od koje je dobijeno, mleko može biti: kravlje mleko (u daljem tekstu: mleko), ovčije mleko, kozije mleko ili bivolično mleko.
Mešavina mleka dobijenog mužom stoke iz stava 1. ovog člana mora da nosi oznaku porekla mleka (na primer: mešavina kravljeg mleka i ovčijeg mleka).
Član 11.
Mleko mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da nije dobijeno 15 dana pre dana teljenja niti osam dana od dana teljenja (da ne sadrži kolostrum);
2) da ima svojstven miris, ukus i boju;
3) da mu nije dodata voda što se utvrđuje tačkom mržnjenja koja ne sme da bude veća od minus 0,53 oC ili da indeks refrakcije da nije manji od 1,3420, ili broj refrakcije nije manji od 39;
4) da sadrži najmanje 3,2% mlečne masti;
5) da sadrži najmanje 8,5% suve materije bez masti;
6) da kiselost nije veća od 7,6 oSH;
7) da je neposredno posle muže ohlađeno ispod 8 oC.
Član 12.
Ovčije mleko mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da ima svojstven miris, ukus i boju;
2) da sadrži najmanje 6% mlečne masti;
3) da sadrži najmanje 10,5% suve materije bez masti;
4) da kiselost nije veća od 12oSH.
Član 13.
Kozije mleko mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da ima svojstven miris, ukus i boju;
2) da sadrži najmanje 3,2% mlečne masti;
3) da sadrži najmanje 8,5% suve materije bez masti.
Član 14.
Bivolično mleko mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da ima svojstven miris, ukus i boju;
2) da sadrži najmanje 8% mlečne masti;
3) da sadrži najmanje 11% suve materije bez masti.
III. PROIZVODI OD MLEKA
Član 15.
Pod proizvodima od mleka, u smislu ovog pravilnika, podrazumevaju se:
1) pasterizovano, sterilizovano i kuvano mleko;
2) fermentisano mleko;
3) mlečni napici;
4) zgusnuto mleko i mleko u prahu;
5) pavlaka (vrhnje);
6) maslac;
7) mlaćenica i mlaćenica u prahu;
8) maslo;
9) kajmak;
10) sirevi;
11) topljeni sirevi;
12) surutka i proizvodi od surutke;
13) mlečni puding i mlečni namaz;
14) jestivi kazeini;
15) sladoled, smeša za sladoled i zamrznuti deserti.
1. Pasterizovano, sterilizovano i kuvano mleko
Član 16.
Pod pasterizovanim mlekom,u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se mleko koje je najdocnije 24 časa posle muže, odnosno 48 časova - ako je ohlađeno od 4 do 1 oC, prečišćeno filtriranjem ili centrifugiranjem, zagrevano određeno vreme na temperaturi ispod 100 oC i neposredno posle toga ohlađeno na temperaturu do 5 oC ili ispod.
Mleko se pasterizuje po jednom od sledećih postupaka:
1) zagrevanjem na temperaturi od 63 do 65 oC u trajanju najmanje 30 minuta (niska pasterizacija);
2) zagrevanjem na temperaturi od 72 do 76 oC u trajanju od 15 do 20 sekundi (kratkotrajna pasterizacija);
3) zagrevanjem na temperaturi od najmanje 82 oC u trajanju od 20 sekundi (visoka pasterizacija).
Izuzetno može se od mleka u prahu proizvesti pasterizovano mleko, pasterizovano delimično obrano mleko i pasterizovano obrano mleko.
Član 17.
Pasterizovano mleko stavlja se u promet kao:
1) pasterizovano mleko sa najmanje 3,2% mlečne masti;
2) pasterizovano delimično obrano mleko sa najmanje 1,6% mlečne masti;
3) pasterizovano obrano mleko sa manje od 1,6% mlečne masti.
Član 18.
Pasterizovano mleko, pasterizovano delimično obrano mleko i pasterizovano obrano mleko moraju da ispunjavaju sledeće uslove:
1) da imaju svojstven miris i ukus;
2) da su izjednačene neprozirne boje koja je za pasterizovano mleko neprozirno-bela sa žućkastom nijansom, za delimično obrano mleko plavičasto-bela;
3) da imaju sadržaj suve materije bez masti najmanje 8,5%;
4) da im kiselost nije veća od 8oSH;
5) da pokazuje negativnu reakciju na fosfatazu prilikom niske ili kratkotrajne pasterizacije, odnosno na peroksidazu prilikom visoke pasterizacije.
Član 19.
Pod sterilizovanim mlekom, u smislu ovog pravilnika podrazumeva se mleko koja je najdocnije 25 časa posle muže zagrevano po odgovarajućim postupcima sterilizacije.
Član 20.
Pod kratkotrajno sterilizovanim mlekom, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se mleko koje je najdocnije 24 časa posle muže prečišćeno filtriranjem ili centrifugiranjem, direktno ili indirektno zagrevano na temperaturi od 135 do 150 oC, za vreme kojim se obezbeđuje sterilizacija, hlađeno i aseptički punjeno u sterilnu ambalažu.
Sterilizovano i kratkotrajno sterilizovano mleko mora biti homogenizovano.
Pod homogenizacijom mleka, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se mehaničko usitnjavanje masnih kapljica do vrlo sitnih čestica masti koje u toku 24 časa posle homogenizovanja ne stvaraju vidljivi sloj pavlake.
Član 21.
Sterilizovano mleko i kratkotrajno sterilizovano mleko stavljaju se u promet kao:
1) sterilizovano ili kratkotrajno sterilizovano homogenizovano mleko sa najmanje 3,2% mlečne masti;
2) sterilizovano ili kratkotrajno sterilizovano homogenizovano, delimično obrano mleko sa najmanje 1,6% mlečne masti;
3) sterilizovano ili kratkotrajno sterilizovano homogenizovano obrano mleko sa manje od 1,6% mlečne masti.
Član 22.
Sterilizovano ili kratkotrajno sterilizovano mleko koje se stavlja u promet mora da ispunjava uslove iz člana 18. ovog pravilnika, osim kiselosti koja ne sme biti veća od 7,5oSH.
Član 23.
Kuvano mleko, u smislu ovog pravilnika, je mleko koje je ključalo najmanje tri minuta pod atmosferskim pritiskom i za to vreme neprekidno mešano.
Član 24.
Rekonstituisano pasterizovano mleko, rekonstituisano delimično obrano mleko i rekonstituisano obrano mleko je mleko dobijeno rastvaranjem mleka u prahu i naknadnom pasterizacijom. Takvo mleko mora da ispunjava uslove iz člana 18. ovog pravilnika.
Mleko iz stava 1. ovog člana može da se stavlja u promet umesto pasterizovanog mleka u slučaju nestašice pasterizovanog mleka.
Član 25.
Za potrebe dijetalne ishrane i dečije ishrane, isključivo u industrijskim pogonima i na osnovu proizvođačke specifikacije mogu se proizvoditi pasterizovana i sterilizovana mleka i drugog sastava.
Član 26.
Pasterizovano mleko, pasterizovano delimično obrano mleko i pasterizovano obrano mleko moraju se čuvati kod proizvođača i u prometu na temperaturi od 0 do 8 oC.
2. Fermentisano mleko
Član 27.
Pod fermentisanim mlekom, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se:
1) kiselo mleko ili jogurt;
2) voćni jogurt ili kiselo mleko sa voćem;
3) aromatizovani jogurt ili aromatizovano kiselo mleko;
4) kefir;
5) acidofilno mleko;
6) druge vrste fermentisanog mleka (fermentisano sterilizovano mleko i sl.).
Kiselo mleko ili jogurt
Član 28.
Kiselo mleko ili jogurt je proizvod dobijen fermentacijom pasterizovanog mleka, pasterizovanog delimično obranog mleka ili pasterizovanog obranog mleka, kuvanog mleka, ukuvanog mleka, ovčijeg mleka, bivoličnog mleka, mleka u prahu ili mešavine tog mleka sa kulturama termofilnih mlečno kiselinskih streptokoka i laktobacila ili mezofilnih bakterija, svojstvenih za proizvod.
Član 29.
Prema vrsti mleka od koga je proizvedeno, kiselo mleko ili jogurt stavlja se u promet kao: kiselo mleko ili jogurt; kiselo mleko ili jogurt od delimično obranog mleka; kiselo mleko ili jogurt od obranog mleka; kiselo mleko ili jogurt od ovčijeg mleka; kiselo mleko ili jogurt od ukuvanog mleka; kiselo mleko ili jogurt od bivoličnog mleka; kiselo mleko ili jogurt od mleka u prahu; kiselo mleko ili jogurt od mešanog mleka sa naznakom odnosa mešavine.
Ukuvano mleko iz stava 1. ovog člana je mleko sa određenom količinom suve materije koja je postignuta isparavanjem vode po određenom postupku.
Kiselo mleko ili jogurt od kravljeg mleka mogu se stavljati u promet bez bliže oznake vrste mleka od koga su proizvedeni.
Član 30.
Kiselo mleko ili jogurt mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je bele do belo-žućkaste boje;
2) da ima svojstven miris i prijatno kiseo ukus;
3) da je čvrsto-homogene ili gusto-tečne konzistencije;
4) da sadrži najmanje 3,2% mlečne masti;
5) da sadrži najmanje 8,5% suve materije bez masti;
6) da kiselost nije veća od 55 oSH, ili da je pH najmanje 4.
U proizvodnji kiselog mleka ili jogurta može se dodati do 3% mleka u prahu, bez obaveze deklarisanja.
Član 31.
Kiselo mleko ili jogurt od delimično obranog mleka mora da ispunjava uslove iz člana 30. ovog pravilnika, s tim da sadrži najmanje 1,6% mlečne masti i da kiselost nije veća od 55oSH, ili da je pH najmanje 4.
Član 32.
Kiselo mleko ili jogurt od obranog mleka mora da ispunjava uslove iz člana 30. ovog pravilnika, s tim da sadržaj masti može biti manji od 1,6% i da kiselost nije veća od 55oSH, ili da je pH najmanje 4.
Član 33.
Kiselo mleko ili jogurt od ovčijeg mleka, od kuvanog mleka, od bivoličnog mleka, mora da ispunjava uslove iz člana 30. ovog pravilnika, s tim da sadrži najmanje 6% mlečne masti, i najmanje 10,5% suve materije bez masti, i da kiselost nije veća od 65oSH, ili da je pH najmanje 4.
Član 34.
Kiselo mleko ili jogurt od mešanog mleka mora da ispunjava uslove iz člana 30. ovog pravilnika, s tim da sadrži najmanje 4% mlečne masti, i najmanje 10% suve materije bez masti i da kiselost nije veća od 55oSH, ili da je pH najmanje 4.
Voćni jogurt ili kiselo mleko sa voćem
Član 35.
Voćni jogurt ili kiselo mleko sa voćem je proizvod kome je dodat šećer i voće ili proizvodi od voća.
Pri proizvodnji voćnog jogurta ili kiselog mleka s voćem mogu se upotrebiti sledeći aditivi:
------------------------------------------------------------------------
R. NAZIV ADITIVA E broj Funkcionalno Najveća
br. dejstvo dozvoljena
količina
u g/kg
------------------------------------------------------------------------
1 2 3 4 5
------------------------------------------------------------------------
EMULGATORI, STABILIZATORI I ZGUŠNjIVAČI
1 Agar-agar E 401 zgušnjivač, stabilizator 5
2 Amonijum-alginat E 403 zgušnjivač, stabilizator 5
3 Natrijum-alginat E 401 zgušnjivač, stabilizator 5
4 kalijum-alginat E 402 zgušnjivač, stabilizator 5
5 kalcijum-alginat E 404 zgušnjivač, stabilizator 5
6 Arapska guma E 414 zgušnjivač, stabilizator 5
7 Brašno semenki rogača E 410 zgušnjivač, stabilizator 5
8 Guar guma E 412 zgušnjivač, stabilizator 5
9 Keragenan E 407 zgušnjivač, sredstvo za
želiranje, stabilizator 5
10 Karaja guma E 416 zgušnjivač, stabilizator 5
11 Ksantan guma E 415 zgušnjivač, stabilizator 5
12 Pektin E 440a sredstvo za želiranje,
zgušnjivač, stabilizator 10
13 Pektin akidovani E 440b sred. za želiranje,
zgušnjivač, stabilizator 10
14 Karuba guma zgušnjivač, stabilizator 5
15 Propilenglikol alginat E 405 zgušnjivač, emulgator 5
16 Tara guma E 417 zgušnjivač, stabilizator 5
17 Tragakant guma E 413 zgušnjivač, stabilizator
emulgator 5
18 Želatin (jestivi) stabilizator, sredstvo za
želiranje 10
19 Metilceluloza E 461 zgušnjivač, emulgator,
stabilizator 5
20 Metiletil-celuloza E 465 zgušnjivač, emulgator
stabilizator 5
21 Natrijumkarboksi metil-celuloza E 466 zgušnjivač, stabilizator 5
22 Modifikovani skrobovi prema stabilizator, zgušnjivač
Pravilniku o kvalitetu aditiva sredstvo za vezivanje 10
za prehrambene proizvode
------------------------------------------------------------------------
Aditivi se mogu dodavati pojedinačno ili u kombinaciji (dva ili više), s tim da ukupna količina ne prelazi propisane količine.
Pri proizvodnji voćnog jogurta ili kiselog mleka sa voćem, može se radi pojačanja arome dodati prirodna voćna aroma kao i prirodna boja do postizanja odgovarajuće prirodne nijanse.
Član 36.
Voćni jogurt ili kiselo mleko sa voćem mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da ima boju koja odgovara dodatnom voću ili proizvodu od voća;
2) da ima miris i prijatno kiseli ukus, svojstven dodatom voću ili proizvodu od voća;
3) da je gusto-tečne ili čvrste konzistencije;
4) da sadrži od 4% do 15% dodatog voća ili odgovarajuću količinu proizvoda od voća, zavisno od vrste voća ili proizvoda od voća u odnosu na gotov proizvod;
5) da sadrži 3 do 15% dodatog šećera, zavisno od vrste i količine voća ili proizvoda od voća u odnosu na gotov proizvod;
6) da pH nije manji od 3,5%;
7) da sadrži najmanje 2,5% mlečne masti u odnosu na gotov proizvod.
Aromatizovani jogurt ili aromatizovano kiselo mleko
Član 37.
Aromatizovani jogurt ili aromatizovano kiselo mleko je proizvod čije karakteristike odgovaraju odredbi člana 28. ovog pravilnika i kome se mogu dodati šećer, med, kakao, čokolada, kafa, lešnici, začini i drugi prirodni dodaci.
Proizvodu iz stava 1. ovog člana mogu se dodati prirodne boje i prirodne arome, kao i emulgatori, stabilizatori i zgušnjivači iz člana 35. ovog pravilnika.
Kefir
Član 38.
Kefir je proizvod dobijen fermentacijom pasterizovanog mleka, sa kulturama mezofilnih mlečno-kiselinskih streptokoka, laktobacila i kvasca.
Kefir mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je bele do belo-žućkaste boje;
2) da ima svojstven miris i ukus;
3) da je gusto-tečne i penušave konzistencije;
4) da sadrži najmanje 3-2% mlečne masti;
5) da sadrži najmanje 8,5% suve materije bez masti;
6) da kiselost nije veća od 45oSH, ili da je pH najmanje 4.
Za kefir je dozvoljeno karakteristično izbočenje ambalaže, a u hermetički zatvorenoj ambalaži kefir mora da sadrži ugljen-dioksid.
Acidofilno mleko
Član 39.
Acidofilno mleko je proizvod dobijen fermentacijom sterilizovanog, sterilizovanog delimično obranog ili sterilizovanog obranog mleka sa kulturama Lactobacillus acidophilus.
Acidofilno mleko mora da ispunjava uslove iz člana 30. ovog pravilnika.
Ostale vrste fermentisanog mleka
Član 40.
Ostale vrste fermentisanog mleka proizvode se prema proizvođačkoj specifikaciji.
Pri proizvodnji proizvoda iz stava 1. ovog člana mogu se koristiti emulgatori, stabilizatori i zgušnjivači iz člana 35. ovog pravilnika.
Član 41.
Sve vrste fermentisanog mleka posle proizvodnje moraju da budu ohlađene na temperaturi do 8 oC. Sve vrste fermentisanog mleka moraju da se čuvaju na temperaturi od 0 do 8 oC.
3. Mlečni napici
Član 42.
Mlečni napici su proizvodi na bazi pasterizovanog ili sterilizovanog mleka, delimično obranog pasterizovanog ili sterilizovanog mleka, obranog pasterizovanog ili sterilizovanog mleka, mlaćenice, surutke, uz dodatak šećera, kakaa, čokolade, kafe, voća, proizvoda od voća, prirodnih aroma i boja i drugih sličnih prirodnih dodataka.
Pri proizvodnji mlečnih napitaka mogu se koristiti emulgatori, stabilizatori i zgušnjivači iz člana 35. ovog pravilnika.
Mlečni napici proizvode se prema proizvođačkoj specifikaciji.
4. Zgusnuto mleko i mleko u prahu
Član 43.
Zgusnuto mleko i mleko u prahu stavljaju se u promet kao:
1) zgusnuto nezaslađeno mleko (evaporirano mleko);
2) zgusnuto zaslađeno mleko (kondenzovano mleko);
3) mleko u prahu;
4) ostali zgusnuti proizvodi i druga mleka u prahu (instant i dr.).
Član 44.
Zgusnuto mleko je proizvod dobijen isparavanjem dela vode iz mleka, delimično obranog mleka ili obranog mleka, sa ili bez dodatka šećera.
Pri proizvodnji zgusnutog mleka mogu se koristiti natrijumove, kalijumove i kalcijumove soli hlorovodonične, limunske, ugljene, ortofosforne i polifosforne kiseline u količini do 2 g/kg gotovog proizvoda pojedinačno ili do 3 g/kg u kombinaciji, računato na suvu materiju.
Pri proizvodnji evaporiranog mleka, osim aditiva iz stava 2. ovog člana, može se koristiti i karagenan u količini od 150 mg/kg gotovog proizvoda.
Zgusnuto mleko stavlja se u promet kao zgusnuto zaslađeno mleko (kondenzovano mleko), zgusnuto zaslađeno obrano mleko (kondenzovano obrano mleko), zgusnuto nezaslađeno mleko (evaporirano mleko) i zgusnuto nezaslađeno obrano mleko (evaporirano obrano mleko).
Član 45.
Zgusnuto zaslađeno mleko (kondenzovano mleko) mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je ujednačene žute do svetlo-žute boje;
2) da ima prijatan miris i vrlo sladak ukus;
3) da je homogene konzistencije;
4) da sadrži najmanje 8% mlečne masti;
5) da sadrži najmanje 20% suve materije mleka bez masti;
6) da sadrži najmanje 40% dodatog šećera (saharoze ili odgovarajuće količine drugih zaslađujućih sredstava).
Član 46.
Zgusnuto zaslađeno obrano mleko (kondenzovano obrano mleko) mora da ispunjava uslove iz člana 45. ovog pravilnika, osim uslova iz tačke 4. tog člana, i mora da sadrži najmanje 25% suve materije mleka bez masti.
Član 47.
Zgusnuto nezaslađeno mleko (evapopirano mleko) mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je ujednačene bele do belo-žute boje;
2) da ima prijatan i svojstven miris;
3) da je homogene konzistencije;
4) da sadrži najmanje 7,5% mlečne masti;
5) da sadrži najmanje 17,5% suve materije mleka bez masti.
Član 48.
Zgusnuto nezaslađeno obrano mleko (evaporirano obrano mleko) mora da ispunjava uslove iz člana 47. ovog pravilnika osim uslova iz tačke 4. tog člana, s tim da sadrži najmanje 25% suve materije mleka bez masti.
Član 49.
Mleko u prahu je proizvod dobijen sušenjem mleka.
Prema količini mlečne masti, mleko u prahu može biti mleko u prahu, poluobrano mleko u prahu i obrano mleko u prahu.
Pri proizvodnji mleka u prahu, poluobranog mleka u prahu i obranog mleka u prahu mogu se upotrebiti sledeći emulgatori: natrijum citrat i natrijum ortofosfat, do 0,3%, u odnosu na neto-masu gotovog proizvoda.
Pri proizvodnji mleka u prahu za ishranu dece i dečiju hranu nije dozvoljena upotreba emulgatora iz stava 3. ovog člana.
Član 50.
Mleko u prahu mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je bele boje za žućkastom nijansom;
2) da ima svojstven miris i ukus;
3) da ima konzistenciju sitnog praha, granula ili ljuspica;
4) da sadrži najmanje 25% mlečne masti u suvoj materiji;
5) da ne sadrži više od 4% vode ako je proizvedeno rasprašivanjem, odnosno ne više od 6% vode ako je proizvedeno na valjcima;
6) da kiselost mleka na rekonstituisanog od mleka u prahu nije veća od 8,5oSH;
7) da rastvorljivost mleka u prahu posle rekonstituisanja nije manja od 95% za mleko u prahu proizvedeno raspršivanjem, odnosno da nije manja od 89% za mleko u prahu proizvedeno na valjcima;
8) da je proba na fosfatazu mleka rekonstituisanog od mleka u prahu negativna.
Odredbe tač. 6. do 8. stava 1. ovog člana važe za mleko rekonstituisano od 87,5 delova vode i 12,5 delova mleka u prahu.
Član 51.
Poluobrano mleko u prahu mora da ispunjava uslove iz člana 50. ovog pravilnika s tim da sadrži najmanje 12,5% mlečne masti u suvoj materiji i da njegova rastvorljivost posle rekonstituisanja nije manja od 94% ako je proizvedeno rasprašivanjem, odnosno da nije manja od 80% ako je proizvedeno na valjcima.
Odredbe člana 50. stav 1. tač. 6. do 8. ovog pravilnika važe za poluobrano mleko u prahu rekonstituisano od 89 delova vode i 11 delova mleka u prahu.
Član 52.
Obrano mleko u prahu mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je bele boje sa žućkastom nijansom;
2) da ima svojstven miris i ukus;
3) da ima konzistenciju sitnog praha, granula ili ljuspica;
4) da ne sadrži više od 6% vode;
5) da kiselost mleka rekonstituisanog od obranog mleka u prahu nije veća od 8,5oSH;
6) da rastvorljivost obranog mleka u prahu nije manja od 92% ako je proizvedeno rasprašivanjem, odnosno da nije manja od 80% ako je proizvedeno na valjcima;
7) da je proba na fosfatazu mleka rekonstituisanog od obranog mleka u prahu negativna.
Odredbe tač. 5. do 7. stav 1. ovog člana važe za mleko rekonstituisano od 91 dela vode i 9 delova obranog mleka u prahu.
Druge vrste mleka u prahu proizvode se prema proizvođačkoj specifikaciji.
Član 53.
Ostali zgusnuti proizvodi i druga mleka u prahu (instant), proizvode se na osnovu proizvođačke specifikacije.
5. Pavlaka (vrhnje)
Član 54.
Pavlaka je proizvod dobijen izdvajanjem masti iz mleka.
Pavlaka se stavlja u promet kao: pavlaka, pasterizovana pavlaka, sterilizovana pavlaka, fermentisana (kisela) pasterizovana pavlaka, pasterizovana jogurtna pavlaka i lupanja (tučena) pasterizovana pavlaka sa ili bez šećera.
Sve vrste pavlake mogu da se proizvode sa različitim procentima masti, prema proizvođačkim specifikacijama, s tim da sadržaj mlečne masti ne može biti manji od 10%.
Pavlaka je sveži proizvod dobijen izdvajanjem masti iz mleka bez dalje termičke obrade. U prometu se nalazi kao slatka ili fermentisana (kisela) pavlaka.
Pasterizovana pavlaka i sterilizovana pavlaka, su pavlaka pasterizovane, odnosno sterilizovane po određenom postupku.
Fermentisana (kisela) pasterizovana pavlaka je proizvod dobijen fermentacijom pasterizovane pavlake sa kulturama mlečno kiselih streptokoka (mlečna kultura). Fermentisana pasterizovana pavlaka može da se proizvodi i sa kulturama termofilnih bakterija mlečno kiselinskog vrenja pod nazivom fermentisana jogurtna pavlaka.
Lupana (tučena) pasterizovana pavlaka sa šećerom je proizvod dobijen od pasterizovane pavlake sa dodatkom šećera i vazduha.
Lupana (tučena) pasterizovana pavlaka može da se proizvodi i bez dodatka šećera.
Pri proizvodnji lupane pasterizovane pavlake koja se pakuje u ambalažu iz koje izlazi samopotiskivanjem može se koristiti inertni gas azot-oksid (N2O).
Član 55.
Pasterizovana pavlaka mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je bele ili belo-žućkaste boje;
2) da ima svojstven miris i prijatan slatkast ukus;
3) da je homogene konzistencije;
4) da kiselost nije veća od 6,4oSH;
5) da je proba na peroksidazu negativna;
6) da sadrži najmanje 10% mlečne masti.
Član 56.
Sterilizovana pavlaka mora da ispunjava uslove iz člana 55. ovog pravilnika.
Član 57.
Fermentisana pasterizovana pavlaka mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je bele ili belo-žućkaste boje;
2) da ima karakterističan miris i blago kiseli ukus;
3) da je ujednačene guste konzistencije;
4) da kiselost nije veća od 45oSH, ili da je pH najmanje 4;
5) da je proba na peroksidazu negativna.
Fermentisana jogurtna pavlaka mora da ispunjava uslove iz stava 1. tač. 1, 3, 4. i 5. ovog člana. Ukus i miris pavlake su slični ukusu i mirisu jogurta, odnosno kiselog mleka.
Član 58.
Lupana (tučena) pasterizovana pavlaka sa šećerom mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je proizvedena od pasterizovane pavlake;
2) da je bele ili belo-žućkaste boje;
3) da ima svojstven miris i prijatan sladak ukus;
4) da je ujednačene penušave konzistencije;
5) da ne sadrži više od 15% dodatog šećera.
Pri proizvodnji lupane pasterizovane pavlake sa šećerom mogu se koristiti emulgatori, stabilizatori i zgušnjivači iz člana 35. ovog pravilnika.
Pri proizvodnji lupane (tučene) pasterizovane pavlake može se 50% saharoze zameniti glukoznim sirupom, kristalnom dekstrozom ili drugim zaslađujućim sredstvom.
6. Maslac
Član 59.
Maslac je proizvod dobijen preradom pavlake, pasterizovane pavlake, fermentisane pavlake ili fermentisane pasterizovane pavlake.
Maslac proizveden u industrijskom pogonu može da sadrži do 2% kuhinjske soli i da se boji prirodnim bojama.
Maslac koji se stavlja u promet može biti: maslac I klase, maslac II klase i domaći maslac.
Član 60.
Maslac I klase mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je proizveden od pasterizovane pavlake ili pasterizovane fermentisane pavlake;
2) da ima svojstven miris, ukus i boju;
3) da je lako mazive, homogene konzistencije bez vidljivih kapljica vode;
4) da sadrži najmanje 82% mlečne masti;
5) da ne sadrži više od 16% vode.
Član 61.
Maslac II klase mora da ispunjava uslove iz člana 60. tač. 1. do 3. ovog pravilnika. Maslac II klase mora da sadrži najmanje 80% mlečne masti i ne sme da sadrži više od 18% vode.
Član 62.
Domaći maslac proizvodi se od nepasterizovane pavlake (pavlake) i sadrži najmanje 78% mlečne masti a ne sme da sadrži više od 20% vode.
Član 63.
Maslac koji ne ispunjava uslove iz čl. 60. do 62. ovog pravilnika može da se upotrebi za proizvodnju masla.
Član 64.
Maslac sa raznim dodacima proizvodi se prema proizvođačkoj specifikaciji.
Član 65.
Smrznuti maslac je proizvod koji se posle proizvodnje smrzava u bloku ili u pojedinačnom pakovanju.
Ako se u promet stavlja smrznuti maslac, mora biti vidno obeležen.
7. Mlaćenica i mlaćenica u prahu
Član 66.
Mlaćenica je sporedni proizvod koji se dobija pri proizvodnji maslaca od pavlake, pasterizovane pavlake ili fermentisane pasterizovane pavlake.
Član 67.
Mlaćenica dobijena pri proizvodnji maslaca od pasterizovane pavlake mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da ima svojstven miris, ukus i boju;
2) da sadrži najmanje 8,5% suve materije;
3) da kiselost nije veća od 8oSH.
Mlaćenica dobijena pri proizvodnji maslaca od fermentisane pasterizovane pavlake mora da ispunjava uslove iz tač. 1. i 2. stava 1. ovog člana, s tim da kiselost nije veća od 35oSH.
Član 68.
Mlaćenica u prahu je proizvod dobijen sušenjem mlaćenica.
Za proizvodnju mlaćenice u prahu proizvođač je dužan da donese proizvođačku specifikaciju.
8. Maslo
Član 69.
Maslo je proizvod dobijen topljenjem maslaca ili drugih proizvoda od mleka koji sadrže u većoj količini mlečnu mast.
Član 70.
Maslo mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da ima svojstven miris, ukus i boju;
2) da je umereno čvrste konzistencije na temperaturi nižoj od 17 oC;
3) da sadrži najmanje 98% mlečne masti;
4) da je bez taloga.
9. Kajmak
Član 71.
Kajmak je proizvod dobijen odvajanjem gornjeg sloja kuvanog i ohlađenog mleka, ovčijeg mleka ili mešanog mleka.
Prema stepenu zrelosti, kajmak se stavlja u promet kao mladi kajmak i zreo kajmak.
Član 72.
Mladi kajmak mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je bele ili žućkaste boje;
2) da ima svojstven i prijatan miris i blagi ukus;
3) da sadrži najmanje 65% mlečne masti u suvoj materiji;
4) da ne sadrži manje od 60% suve materije;
5) da ne sadrži više od 2% kuhinjske soli;
6) da kiselost nije veća od 25oSH;
7) da je lisnate strukture, sa delićima skrame kuvanog mleka.
Član 73.
Zreo kajmak mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je svetlo-žute do žute boje;
2) da ima izražen i tipičan miris i ukus zrelog kajmaka;
3) da sadrži najmanje 70% mlečne masti u suvoj materiji;
4) da ne sadrži manje od 65% suve materije;
5) da ne sadrži više od 3,5% kuhinjske soli;
6) da kiselost nije veća od 40oSH;
7) da je zrnaste strukture, sa delićima skrame kuvanog mleka.
10. Sirevi
Član 74.
Sir je proizvod dobijen zgrušavanjem sirovog ili termički obrađenog mleka, obranog mleka, delimično obranog mleka, surutke, mlaćenice, pavlake ili kombinacije tih sirovina. Pored kravljeg mleka za proizvodnju sira koristi se ovčije mleko, kozje mleko, bivolično mleko ili mešavina kravljem mleka sa mlekom nabrojanih životinja.
U proizvodnji sira koriste se:
1) enzimi:
- himozin iz sirišta preživara - prema proizvođačkoj praksi i tehnološkim zahtevima;
- pepsin iz sirišta preživara - prema proizvođačkoj praksi i tehnološkim zahtevima;
- proteaze kisele, mikrobiloškog porekla (renetrenilaza) - prema proizvođačkoj praksi i tehnološkim zahtevima;
2) soli:
- kalcijum-hlorid - do 200 mg/kg mleka;
- glukonodeltalakton - do 10 g/kg mleka;
3) konzervansi:
- kalijum-nitrat ili natrijum-nitrat - do 200 mg/kg mleka;
4) boje:
- anato - do 600 mg/kg sira pojedinačno ili u kombinaciji;
- beta karotin - do 600 mg/kg sira pojedinačno ili u kombinaciji;
5) kuhinjska so - prema tehnološkim zahtevima, zavisno od vrste sira;
6) čiste kulture mikroorganizama.
Član 75.
Prema količini mlečne masti u svoj materiji, sir može da bude: ekstramasni sir - ako sadrži najmanje 55% mlečne masti, punomasni sir - ako sadrži najmanje 50% mlečne masti, masni sir - ako sadrži najmanje 45% mlečne masti, tričetvrt masni sir - ako sadrži najmanje 35% mlečne masti, polumasni sir - ako sadrži najmanje 25% mlečne masti, četvrtmasni sir - ako sadrži najmanje 15% mlečne masti i posni sir - ako sadrži manje od 15% mlečne masti.
Član 76.
Prema količini mlečne masti u suvoj materiji, sir može da bude: ekstramasni sir - ako sadrži najmanje 55% mlečne masti, punomasni sir - ako sadrži najmanje 50% mlečne masti, masni sir - ako sadrži najmanje 45% mlečne masti, tričetvrt masni sir - ako sadrži najmanje 35% mlečne masti, polumasni sir - ako sadrži najmanje 25% mlečne masti, četvrtmasni sir - ako sadrži najmanje 15% mlečne masti i posni sir - ako sadrži manje od 15% mlečne masti.
Član 76.
Prema sadržaju vode u bezmasnoj materiji sira izraženom u procentima i načinu proizvodnje, sirevi se dele na:
a) ekstra tvrde;
b) tvrde;
v) polutvrde;
g) polumeke;
d) meke;
đ) sveže;
e) sirne namaze.
Član 77.
Ekstra tvrdi sirevi čine grupu sireva sa kompaktnim testom, sa šupljikama ili bez šupljika, koji se proizvode u komadima različitog oblika i velike mase.
Ekstra tvrdi sirevi zru u kontrolisanim uslovima najmanje šest meseci, a sadržaj vode u bezmasnoj materiji sira, na kraju procesa zrenja, ne sme da bude veći od 51%.
Ekstra tvrdi sirevi imaju koru, ali mogu biti i bez kore ako zru u ambalaži.
Član 78.
(Brisan)
Tvrdi sirevi čine grupu sireva uglavnom veće mase, različitog oblika, sa kompaktnim testom, sa šupljikama ili bez šupljika.
Tvrdi sirevi zru u kontrolisanim uslovima, a sadržaj vode u bezmasnoj materiji sira, na kraju procesa zrenja, kreće se od 49% do 56%.Zrenje tvrdih sireva tipa ementaler, grojer, bohinjsi i dr., u kontrolisanim uslovima traje najmanje tri meseca.
Zrenje tvrdih sireva tipa kačkavalj, tolminski, paški i sl., u kontrolisanim uslovima traje najmanje dva meseca.
Tvrdi sirevi imaju formiranu koru, ali mogu biti i bez kore ako zru u ambalaži.
Član 80.
Polutvrdi sirevi predstavljaju posebnu grupu sireva nešto manje mase od tvrdih sireva, različitog oblika, sa kompaktnim testom koje je nešto nežnije konzistencije, pa se ti sirevi lakše režu. Sadržaj vode u bezmasnoj materiji sira kreće se u granicama od 54% do 63%. U kontrolisanim uslovima zrenje polutvrdih sireva traje najmanje 40 dana, za koje vreme se formira karakterističan ukus i miris. Polutvrdi sirevi koji se dobijaju presovanjem imaju šupljike testa pravilnog oblika, polutvrdi sirevi bez presovanja, odnosno oni kod kojih se ceđenje obavlja pod sopstvenom težinom (samopresovanje) imaju sitnije nepravilne šupljike.
Polutvrdi sirevi imaju po pravilu formiranu koru ali mogu biti i bez kore ako zru u ambalaži.
Član 80a.
Polumeki sirevi čine grupu sireva manje mase, različitog oblika, sa sadržajem vode u bezmasnoj materiji sira od 61% do 69%. Polumeki sirevi su sa tankom korom ili bez kore. Na preseku su bez šupljika ili sa sitnim i retkim šupljikama. Polumeki sirevi imaju karakterističan ukus i miris, a kod nekih sireva pikantan ukus i miris nastaje kraćim intenzivnim zrenjem u kontrolisanim uslovima.
Član 81.
Meki sirevi predstavljaju grupu sireva malih dimenzija, različitog oblika, sa sadržajem vode u bezmasnoj materiji sira iznad 67%. Ti sirevi su bez kore ili je kora veoma nežna. Na preseku su bez šupljika ili sa sitnim i retkim šupljikama. Meki sirevi imaju karakterističan, izrazit ukus, kod nekih vrsta sireva i pikantan ukus i miris koji nastaju kraćim intenzivnim zrenjem u kontrolisanim uslovima.
Član 82.
Polumeki i meki sirevi proizvode se i stavljaju u promet kao:
1) polumeki i meki sirevi sa plemenitim plesnima koji svoje karakteristične osobine dobiva posle zrenja od najmanje 20 dana u kontrolisanim uslovima;
2) polumeki i meki sirevi sa crvenom mažom (Brevibasterium lines) koji svoje karakteristične osobine dobiva posle zrenja od najmanje 20 dana u kontrolisanim uslovima;
3) beli sir (zrenje u salamuri ili van nje) koji svoje karakteristične osobine dobiva posle zrenja od najmanje 20 dana u kontrolisanim uslovima.
Član 83.
Polumeki i meki sirevi sa plemenitim plesnima su proizvodi kojima se u toku izrade dodaju gajene plesni u vidu čistih kultura, a pod čijim dejstvom se obavlja zrenje.
Sirevi sa plemenitim plesnima obuhvataju:
1) sireve sa plavim plesnima (sirevi tipa rokfor, gorgonzola i dr.);
2) sirevi sa belim plesnima ( kamamber i dr.)
Osnovna karakteristika sireva sa plemenitim plesnima je da se plesni razvijaju do kraja zrenja i da se vide golim okom.
Član 84.
Polumeke ili meke sireve sa crvenom mažom karakteriše prisustvo maže po površini komada koja nastaje pod dejstvom rada Brevibacterium lines. Ti sirevi imaju jak, karakterističan, pikantan ukus i miris.
Član 85.
Beli sirevi obuhvataju veliku grupu sireva od kojih najveći broj zri u slanom rastvoru (salamuri). Imaju karakterističan ukus i miris koji nastaje u toku zrenja u kontrolisanim uslovima. Šupljike nepravilnog oblika, nisu mana ove grupe sireva.
Beli sirevi moraju ispunjavati sledeće uslove:
1) da su bele boje sa mogućnošću da prelaze u beložuta što zavisi od sadržaja masti;
2) da imaju svojstven, prijatan i umereno slan ukus;
3) da komadi mogu biti različitog oblika ali sa očuvanom površinom bez tragova ispiranja, odnosno skidanja tanke kore.
Beli sir može da se stavlja u promet i kao tucani sir koji je neposredno posle izrade izmrvljen, a zatim sabijen da bi se istisnuo vazduh, tako da se zrenje obavlja bez prisustva vazduha. U promet se stavlja samo kao punomasni sir i zreli tucani sir.
Član 86.
Sirevi za koje je propisano minimalno vreme zrenja u kontrolisanim uslovima, mogu se staviti u promet i ranije ali se zrenje ne sme skratiti više od deset dana.
Član 87.
Sveži sirevi se proizvode zgrušavanjem mleka, pasterizovanog mleka sa određenim procentom masti i obranog mleka. Za proizvodnju svežih sireva mogu se koristiti mlaćenica i surutka. U proizvodnji svežih sireva ne mogu se koristiti sredstva za vezivanje vode. Sveži sirevi se ne podvrgavaju zrenju nego se stavljaju u promet u svežem stanju. U promet se može staviti sveži sir pod nazivom sitan sir ili skuta.
Sveži sir mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je ravnomerno bele boje sa žućkastom nijansom što zavisi od sadržaja masti;
2) da je testo meke ravnomerne konzistencije, nežno, mazivo, bez grudvica i bez otpuštanja surutke;
3) da ima prijatan kiselo mlečni ukus i miris, karakterističan za tu vrstu sira;
4) da suva materija iznosi najmanje 20%, a u svežem siru od obranog mleka najmanje 18%;
%) da kiselost nije veća od 90oSH.
Član 88.
Sveži sir dobiven izdvajanjem belančevina iz surutke stavlja se u promet kao albuminski sveži sir (urda).
Vrsta sira iz stava 1. ovog člana mora da ispunjava uslove predviđene za sir iz mleka, da ima ukus i miris karakterističan za urdu.
Sveži sir iz stava 1. ovog člana može da se stavi u kontrolisanim uslovima da zri, za koje vreme dobija karakteristična svojstva pa se može staviti u promet kao zreli sitan sir ili zrela skuta, odnosno urda.
Član 89.
Sirevi koje nose naziv mesta ili kraja u kome su proizvedeni (autohtoni) moraju da sadrže najmanje 45% masti u suvoj materiji, osim svežih sireva kojima procent masti može biti niži, i da su proizvedeni od mleka koje karakteriše originalnost porekla sira, na primer: paški sir (od ovčijeg mleka), travnički sir (od ovčijeg mleka) itd.
Član 90.
Kora ekstra tvrdih, tvrdih i polutvrdih sireva može se zaštititi parafinisanjem ili plastičnim premazima, bojenjem dozvoljenim bojama i konzerviranjem dozvoljenim sredstvima za konzerviranje kao što su kalijum-sorbat, natrijum-sorbat i sorbinska kiselina, s tim da konzervans ne prelazi u testo sira.
Član 91.
Sirni namazi su proizvodi dobijeni mešanjem sitnog sira sa sledećim dodacima: svežim ili suvim povrćem ili voćem, začinima, konzervisanim povrćem ili voćem, suvim mesom, čokoladom, kafom, šećerom.
Član 92.
Sirni namaz mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da ima boju svojstvenu vrsti dodataka;
2) da ima svojstven miris i ukus, zavisno od vrste dodatka;
3) da je meke homogene i lako mazive konzistencije bez otpuštanja surutke;
4) da ne sadrži više od 20% dodatka;
5) da ne sadrži manje od 25% suve materije, a ako mu je dodato sveže povrće ili voće - ne manje od 18% suve materije;
6) da kiselost nije veća od 90oSH.
U proizvodnji sirnog namaza mogu da se upotrebe sredstva za vezivanje i zgušnjivanje iz člana 35. ovog pravilnika.
Član 93.
Sveži sirevi i sirni namazi mogu se podvrći postupku termizacije. U tehnološkom postupku sirnog namaza mogu da se upotrebe sredstva iz člana 35. ovog pravilnika.
11. Topljeni sirevi
Član 94.
Topljeni sir je proizvod dobiven mlevenjem, mešanjem, topljenjem i emulgovanjem jedne ili više vrsta sireva uz dodatak proizvoda od mleka, putem zagrevanja i upotrebom sredstava za emulgovanje.
Član 95.
U proizvodnji topljenih sireva mogu se koristiti sledeći aditivi:
----------------------------------------------------------------------------
R. Naziv aditiva Najveća dozvoljena
br. E broj količina u
proizvodu
----------------------------------------------------------------------------
1 2 3 4
----------------------------------------------------------------------------
A) Emulgatori 40 g/kg pojedin. ili
u kombin. računato na
suvu materiju, s tim
da dodatak fosforne
komponente ne može da
pređe granicu od 9 g/kg,
računato kao fosfor
1. Natrijumove, kalijumove i kalcijumove
soli mono-di-i polifosforne kiseline
2. Natrijumove, kalijumove i kalcijumove
soli limunske kiseline
3. Limunska i/ili fosforna kiselina s
natrijum-hidrogen-karbonatom
i/ili kalcijum-karbonatom
B) Kiseline 40 g/kg pojed. ili u
kombin., računato na
suvu materiju, s tim da
dodatak fosforne komponente
ne može da pređe granicu
od 9 g/kg, računato kao fosfor
4. Limunska kiselina E 330
5. Fosforna kiselina
6. Mlečna kiselina
7. Sirćetna kiselina
8. Natrijum-hidrogen-karbonat i/ili
kalcijum-karbonat
V) Boje (prirodne)
9. Anato 600 mg/kg pojed.
ili u kombin.
10. Beta karotin E 160 600 mg/kg pojed.
ili u kombin.
11. Hlorofil uključujući E 140 prema proizv. prak.
bakarni hlorofil E 141 prema proizv. prak.
12. Riboflavin E 101 prema proizv. prak.
13. Kurkumin E 100 prema proizv. prak.
G) Konzervansi 3 g/kg pojed. ili
14. Sorbinska kiselina i njene u kombin. izražene
natrijumove i kalijumove soli ili kiseline
propionska kiselina i njene natrijumove
i kalcijumove soli
15. Nizin 12,5 mg čistog
nizina po 1 kg
------------------------------------------------------------------------
Član 96. do 98.
(Brisani)
Član 99.
Ukupna količina sredstava za zakiseljavanje i ukupna količina drugih aditiva mogu biti u dozvoljenim granicama prema odredbama člana 98. ovog pravilnika.
Član 100.
Topljenom siru mogu se dodavati:
1) pavlake i maslac u količini koja je potrebna da se ispune propisani uslovi u pogledu sadržine mlečne masti;
2) kuhinjska so;
3) začini, ekstrakti začina i prirodne arome (voća, povrća, mesa, dima i dr.);
4) voće, povrće, pečurke ili njihovi proizvodi, proizvodi od mesa ili ribe, školjke, rakovi i drugo i to do 20% u odnosu na neto-masu proizvoda.
Član 101.
Odredbe člana 75. ovog pravilnika o količini mlečne masti odnose se i na topljene sireve.
Topljeni sir može se stavljati u promet pod nazivom jedne vrste sira (topljeni ementaler, topljeni trapist i sl.), ako sadrži najmanje 75% te vrste sira. Ostatak moraju da budu sirevi slične vrste, pod uslovom da ti sirevi ne menjaju svojstvo topljenog sira proizvedenog od glavne vrste sira.
Prema konzistenciji i nameni, topljeni sir može da bude topljeni sir za mazanje i topljeni sir za rezanje.
Prema vrsti dodate životne namirnice, odnosno začina, ili ekstrakta začina, topljeni sir može da bude topljeni sir sa šunkom, topljeni sir sa ribom, topljeni sir sa paprikom i dr.
Topljeni sir može da bude dimljeni topljeni sir, ako je pre ili posle topljenja i punjenja u creva od veštačke mase bio podvrgnut procesu dimljenja.
Topljeni sir može da bude sterilizovan topljeni sir, ako je posle punjenja u limenke i hermetičkog zatvaranja sterilizovan.
Član 102.
Topljeni sir mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je žuto-bele boje, odnosno boje svojstvene dodatoj životnoj namirnici, a dimljeni topljeni sir - svetlo mrke boje;
2) da ima miris i ukus svojstven vrsti sira od koga je proizveden, odnosno dodatoj životnoj namirnici, začinu ili aromi, a dimljeni topljeni sir - na dim;
3) da je topljeni sir za rezanje plastične konzistencije;
4) da ekstramasni topljeni sir za rezanje ne sadrži manje od 56% suve materije, punomasni topljeni sir ne manje od 54% suve materije, masni topljeni sir ne manje od 54% suve materije, polumasni topljeni sir ne manje od 44% suve materije, četvrtmasni topljeni sir ne manje od 40% suve materije, a posni topljeni sir ne manje od 36% suve materije;
5) da ekstramasni topljeni sir za mazanje ne sadrži manje od 44% suve materije, punomasni topljeni sir ne manje od 42% suve materije, masni topljeni sir ne manje od 41% suve materije, tričetvrtmasni topljeni sir ne manje od 36% suve materije, polumasni topljeni sir ne manje do 32% suve materije, polumasni topljeni sir ne manje od 32% suve materije, četvrtmasni topljeni sir ne manje od 28% suve materije, a posni topljeni sir ne manje od 24% suve materije.
Član 103.
Za sve sireve i topljene sireve proizvođač je dužan da donese proizvođačku specifikaciju.
12. Surutka i proizvodi od surutke
Član 104.
Surutka je proizvod dobiven pri proizvodnji sira.
Surutka i proizvodi od surutke stavljaju se u promet prema proizvođačkoj specifikaciji.
Član 105.
Surutka u prahu je proizvod dobiven sušenjem surutke.
Surutka u prahu mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je žućkasto-bele boje do svetlo-mrke nijanse;
2) da ima svojstven miris i ukus;
3) da ima konzistenciju sitnog praha bez grudvica;
4) da ne sadrži više od 6% vode;
5) da sadrži najmanje 10% proteina;
6) da rastvorljivost surutke u prahu nije manja od 95%;
7) da kiselost rekonstituisane surutke od surutke u prahu nije veća od 8,5oSH.
Odredbe tač. 6. i 7. stav 2. ovog člana važe za surutku rekonstituisanu od 94 delova vode i 6 delova surutke u prahu.
Član 105a.
Koncentrisan surutkin protein je proizvod dobijen sušenjem proteina surutke koji su izdvojeni metodom precipitacije i membranske filtracije.
Koncentrisan surutkin protein mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je žućkastobele boje do svetlomrke nijanse;
2) da ima svojstven miris i ukus;
3) da ima konzistenciju sitnog praha bez grudvica;
4) da ne sadrži više od 6% vode;
5) da sadrži najmanje 30% proteina.
13. Mlečni puding i mlečni namaz
Član 106.
Mlečni puding je proizvod koji posle pasterizacije ili kratke sterilizacije smeše mleka, delimično obranog mleka, obranog mleka ili surutke i skroba sa odgovarajućom količinom sredstava za vezivanje, zgušnjavanje i emulgovanje, sredstva za postizanje mirisa i ukusa, zaslađujućih sredstava i punjenja u odgovarajuću ambalažu, dobija konzistenciju pudinga (gusto-tekuću ili čvrsto-homogenu).
U tehnološkom procesu proizvodnje mlečnog pudinga mogu se dodavati voće, proizvodi od voća, žitarice ili proizvodi od žitarica, kao i aditivi iz čl. 35. i 95. ovog pravilnika.
Mlečni namaz je proizvod dobiven posebnim tehnološkim postupkom, obradom mleka, delimično obranog mleka, obranog mleka, mleka u prahu, pavlake, maslaca, povrća, začina, soli i drugih dodataka i aditiva iz čl. 35. i 95. ovog pravilnika.
Član 107.
Za proizvodnju mlečnog pudinga i mlečnog namaza organizacija udruženog rada je dužna da donese proizvođačku specifikaciju.
14. Jestivi kazeini
Član 108.
Jestivi kazeini se proizvode i stavljaju u promet kao:
a) jestivi kiseli kazein;
b) jestivi sirišni kazein.
a) Jestivi kiseli kazein je proizvod dobijen taloženjem pomoću mlečne, hlorovodonične, sumporne, limunske, sirćetne i ortofosforne kiseline, kisele surutke i bakterija koje su stvaraoci mlečne kiseline.
Jestivi kiseli kazein mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da sadržaj vlage, u % (m/m), najviše 10,0;
2) sadržaj mlečnih protein,a u %, najmanje 90,0 od toga kazein, u %, najmanje 95,0, računato na masu suve materije;
3) sadržaj mlečne masti, u %, najviše 2,25, računato na masu suve materije;
4) titraciona kiselost, izražena kao broj mililitara rastvora NaOH s=0,1 mol/l, po gramu, najviše 0,27;
5) sadržaj pepela, uključujući i P2O5, u % (m/m), najviše 2,50;
6) sadržaj bezvodne laktoze, u % (m/m), najviše 1,0;
7) sadržaj sedimenta (izgorele čestice), u mg na 25 g, najviše 22,5;
8) nečistoće - strane primese (drvo, metalne čestice, delovi insekata i dr.), u gramima, 0 na 25 g.
Jestivi sirišni kazein mora da ispunjava sledeće uslove:
1) sadržaj vlage, u % (m/m), najviše 10,0;
2) sadržaj mlečnih proteina, u % najmanje 84,0 od toga kazein, u %, najmanje 95,0 računato na masu suve materije;
3) sadržaj mlečne masti, u %, najviše 2,0 računato na masu suve materije;
4) sadržaj pečela uključujući P2=5, u % (m/m), najmanje 7,50;
5) sadržaj bezvodne laktoze, u % (m/m), najviše 1,0;
6) sadržaj sedimenta (izgorele čestice), u mg na 25 g, najviše 22,5;
7) nečistoće - strane primese (drvo, metalne čestice, delovi insekata i dr.), u gramima, 0 na 25 g.
Organoleptičke karakteristike jestivog sirišnog kazeina su:
1) miris - bez stranih mirisa;
2) izgled - bele do žućkastobele boje.
Jestivi sirišni kazein ne sme da sadrži grudvice koje se ne mogu razmrviti slabim pritiskom prstima.
Sladoled, smeše za sladoled i zamrznuti deserti
Član 109.
Sladoled i zamrznuti deserti se dobijaju iz emulzije masti i proteina uz dodatak šećera i drugih dodatnih sastojaka i supstancija za postizanje boje, arome i za emulgovanje sastojaka, odnosno stabilizaciju sistema ili iz smeše vode i šećera sa drugim dodatnim sastojcima i supstancijama. Posle unošenja svih osnovnih, dodatnih sastojaka i supstancija smeša se podvrgava uduvavanju vazduha i zamrzavanju.
Sladoled i zamrznuti deserti stavljaju se u promet u zamrznutom stanju.
Smeše za sladoled su tečni ili praškasti proizvodi, sastavljeni od mlečnih proteina, mlečne masti, šećera i drugih dodatnih sastojaka i supstancija a služe za proizvodnju sladoleda.
Član 110.
U proizvodnji sladoleda, smeša za sladoled i zamrznutih deserata, pored osnovnih sastojaka, mogu se koristiti i dodatni sastojci kao što su: vanila, kakao u prahu, čokolada u prahu, proizvodi srodni čokoladi, med, kafa, jezgrasto ili kandirano voće, smrznuto voće, pasterizovano voće i drugi proizvodi od voća.
U proizvodnji proizvoda iz stava 1. ovog člana mogu se koristiti i aditivi kao što su: prirodne boje, arome (prirodne i prirodno identične), emulgatori, stabilizatori i zgušnjivači, kiseline i soli, prema sledećoj tabeli:
------------------------------------------------------------------------------
R. Naziv aditiva E broj Najveća dozvoljena
količina u proizvodu
------------------------------------------------------------------------------
1 2 3 4
------------------------------------------------------------------------------
A) Emulgatori, stabilizatori i zgušnjivači
1 Agar-agar E 406 10 g/kg pojedin. ili u kombin.
2 Alginska kiselina i njene amonijumove, E 403 10 g/kg pojedin. ili u kombin.
natrijumove, kalijumove i E 401 10 g/kg pojedin. ili u kombin.
kalcijumove soli E 402 10 g/kg pojedin. ili u kombin.
E 404 10 g/kg pojedin. ili u kombin.
3 Alginat-propilen-glikol E 405 10 g/kg pojedin. ili u kombin.
4 Hidroksipropilmetil-celuloza E 462 10 g/kg pojedin. ili u kombin.
5 Metilceluloza E 461 10 g/kg pojedin. ili u kombin.
6 Metiletilžceloloza E 465 10 g/kg pojedin. ili u kombin.
7 Mikrokristalna celuloza E 460a 10 g/kg pojedin. ili u kombin.
8 Karboksi-metil-celuloza i njene E 466 10 g/kg pojedin. ili u kombin.
natrijumove i kalijumove soli
9 Mono- i digliceridi 10 g/kg pojedin. ili u kombin.
10 Mono- i digliceridi estara sirćetne 10 g/kg pojedin. ili u kombin.
kiseline
11 Mono- i digliceridi estara limunske 10 g/kg pojedin. ili u kobinac.
kiseline
12 Mono- i digliceridi estara mlečne 10 g/kg pojedin. ili u kobinac.
kiseline
13 Mono- i digliceridi estara L vinske 10 g/kg pojedin. ili u kobinac.
kiseline
14 Mono- i digliceridi estara diacetil- 10 g/kg pojedin. ili u kobinac.
-vinske kiseline
15 Karagenan E 407 10 g/kg pojedin. ili u kombin.
16 Gumi-arabika E 414 10 g/kg pojedin. ili u kombin.
17 Karuba-guma E 410 10 g/kg pojedin. ili u kombin.
18 Guar guma E 412 10 g/kg pojedin. ili u kombin.
19 Ksantan guma E 415 10 g/kg pojedin. ili u kombin.
20 Pektin-amidovan E 440b 10 g/kg pojedin. ili u kombin.
21 Pektin-neamidovan E 440a 10 g/kg pojedin. ili u kombin.
22 Poligliceroles tri masnih-kiselina 10 g/kg pojedin. ili u kombin.
23 Monostearat-polioksietilen sorbitan (20) 10 g/kg pojedin. ili u kombin.
24 Monooleat-polioksietilen sorbitan (20) 10 g/kg pojedin. ili u kombin.
25 Tristearat-polioksietilen 10 g/kg pojedin. ili u komgin.
26 Saharo-estri masnih kiselina i 10 g/kg pojedin. ili u kombin.
saharogliceridi
27 Modifikovani skrobovi prema Pravilniku 30 g/kg pojedin. ili u kombin.
o kvalitetu aditiva za prehrambene
proizvode
B) Kiseline, baze i soli
28 Sirćetna kiselina prema proizv. praksi
29 Limunska kiselina i njene natrijumove, prema proizv. praksi
kalijumove i kalcijumove soli E 330 prema proizv. praksi
E 331 prema proizv. praksi
E 332 prema proizv. praksi
E 333 prema proizv. praksi
30 DL mlečna kiselina i njene natrijumove, prema proizv. praksi
kalijumove i kalcijumove soli
31 DL jabučna kiselina prema proizv. praksi
32 Natrijum, kalijum, kalcijum, 2 g/kg pojedin. ili u kombin.
ortofosfat izražen kao P2O5
33 Natrijum i kalijum 2 g/kg pojed. ili u kombin.
polifosfati izraženi kao P2O5
34 natrijum-bikarbonat prema proizv. praksi
35 L(+) vinska kiselina i njene
natrijumove i kalijumove soli 1 g/kg
V) Arome
36 Prirodne arome prema Pravilniku
o kvalitetu aditiva za prehrambene proizvode
37 Prirodno identične arome prema
Pravilniku o kvalitetu aditiva za
prehrambene proizvode
G) Ostali aditivi (povećanje zapremine, održavanje svežine)
38 Glicerol E 422 50 g/kg
D) Boje (prirodne)
Zelena
39 Hlorofili E 140 100 mg/kg
40 Bakarni kompleks hlorofila i hlorofilina E 141 100 mg/kg
Crvena
41 Betanin E 162 100 mg/kg
Žuta
42 Beta karotin E 160 100 mg/kg
43 Beta-apo-8 karotenal 100 mg/kg
44 Ksantofil E 161 100 mg/kg
45 Kurkumin E 100 50 mg/kg
46 Riboflavin-laktoflavin E 101 50 mg/kg
Smeđa
47 Karamel, obični prema proizvođačkoj praksi
48 Karamel, dobijen sulfitno- 3 g/kg
amonijačnim postupkom
------------------------------------------------------------------------
Član 111.
U proizvodnji sladoleda, zamrznutih deserata i smeša za sladoled kao zaslađujuća sredstva (šećeri) mogu se koristiti: saharoza, šećerni sirup, dekstroza, dekstrozni sirup, fruktoza, fruktozni sirup, glukoza, glukozni sirup i glukozo-fruktozni sirup (visoko fruktozni sirup).
Član 112.
Za proizvodnju sladoleda može se koristiti i tečna smešta za sladoled ili praškasta smeša za sladoled.
Član 113.
Prilikom proizvodnje sladoleda i zamrznutih deserata dolazi do povećanja volumena (zapremine) kao rezultat uduvavanja vazduha. Zapremina sladoleda i zamrznutih deserata koji se stavljaju u promet točenjem u kornete ili sl. može da se povećava do 30%.
Zapremina sladoleda i zamrznutih deserata koji se stavljaju u promet u originalnom pakovanju može da se povećava do 120%.
Član 114.
Sladoled, zamrznuti deserti i smeša za sladoled proizvode se i stavljaju u promet kao:
1) mlečni sladoled;
2) krem sladoled;
3) sladoled za dijabetičare;
4) smeša za sladoled i
5) zamrznuti deserti.
Mlečni sladoled
Član 115.
Mlečni sladoled je proizvod dobiven od pasterizovanog mleka, sterilizovanog mleka, kuvanog mleka, zgusnutog mleka, mleka u prahu, maslaca, pavlake uz dodatak šećera i supstancije za postizanje odgovarajuće boje, arome i ukusa kao i supstancije koje vrše emulgovanje, odnosno stabilizovanje sistema.
U proizvodnji mlečnog sladoleda mogu se koristiti i drugi dodatni sastojci, kao što su: voće i proizvodi od voća, kakao i proizvodi od kakaa, kafa ili ekstrakt kafe i sl. Umesto voća i proizvodi od voća, kakaa i proizvoda od kakaa, mogu se koristiti i prirodne arome tih proizvoda.
Član 116.
U proizvodnji mlečnog sladoleda mogu se koristiti i jaja, i to najmanje tri žumanca na jedan kilogram sladoleda, odnosno odgovarajuća količina jaja u prahu.
Član 117.
Mlečni sladoled mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je ujednačene boje;
2) da ima svojstven prijatan miris i osvežavajući ukus;
3) da je nežne konzistencije, bez grudvica, a posebno bez grudvica sredstava za vezivanje i zgrušnjavanje (stabilizatora) i bez kristala leda;
4) da je prevlaka glaziranog mlečnog sladoleda u originalnom pakovanju na delu koji se oblaže, ravnomerno raspoređena;
5) da jedan kilogram mlečnog sladoleda sa vanilom, sadrži najmanje 30 mg vanile, odnosno odgovarajuću količinu etil-vanilina ili vanilina; sa čokoladom najmanje 30 g čokolade; sa kakaom najmanje 20 g kakao praha; sa jezgrastim voćem najmanje 30 g mlevenog jezgrastog voća; sa mešanim voćem najmanje 50 g mešanog svežeg voća ili 50 g kandiranog mešanog voća; sa kafom najmanje 10 g kafe odnosno 2,5 g ekstrakta kafe; sa grilažom najmanje 80 g jezgrastog prženog voća ili klica žitarica; sa karamelom najmanje 50 g prženog šećera; sa rumom - ekstrakt ruma u količini koja je dovoljna da se oseti miris i ukus ruma. Ako se umesto tih ili drugih vrsta voća, odnosno proizvoda dodaju prirodne arome, može se dodati tolika količina arome da se dobije izražen, ali ne i prejak ukus i miris tog proizvoda;
6) da sadrži najmanje 2,5% mlečne masti od ukupne mase;
7) da sadrži najmanje 14% dodatog šećera od ukupne mase;
8) da sadrži najmanje 24% ukupne suve materije;
9) da sadrži sredstva za emulgavanje, stabilizovanje i zgrušavanje u količini propisanoj članom 110. ovog pravilnika.
Član 118.
Mlečni sladoled može se proizvoditi i od obranog pasterizovanog, obranog sterilizovanog, obranog zgusnutog, obranog evaporiranog mleka i obranog mleka u prahu uz dodatak šećera i supstancija predviđenih u članu 110. odnosno u članu 117. ovog pravilnika.
Mlečni sladoled iz stava 1. ovog člana mora da ispunjava uslove iz člana 117. tač. 1. do 5. i tač. 7. do 9. ovog pravilnika.
Član 119.
Mlečni sladoled dobija naziv prema dodatom sastojku (mlečni sladoled sa vanilom, mlečni sladoled sa kafom, mlečni sladoled sa jagodom i sl.) s tim što mora da ispunjava uslove propisane u članu 117. ovog pravilnika.
Mlečni sladoled iz člana 118. ovog pravilnika mora imati naziv "mlečni sladoled od obranog mleka".
Član 120.
Pri proizvodnji mlečnog sladoleda, mlečnog sladoleda sa jajima, mlečnog sladoleda sa voćem i mlečnog sladoleda sa određenim aromama, može se do 50% šećera (saharoze) zameniti drugim zaslađujućim sredstvima iz člana 111. ovog pravilnika.
Krem-sladoled
Član 121.
Krem-sladoled je proizvod dobiven mešanjem pasterizovanog, sterilizovanog, kratkotrajno sterilizovanog, kuvanog, zgusnutog mleka, mleka u prahu, pavlake ili maslaca, šećera, supstancija za postizanje odgovarajućeg mirisa, ukusa, boje i supstancija za emulgovanje i stabilizovanje sistema.
U proizvodnji krem-sladoleda mogu se koristiti i drugi dodatni sastojci, kao što su voće i proizvodi od voća, kako i proizvodi od kakaa, kafa i dr. Umesto voća i proizvoda od voća mogu se koristiti i prirodne voćne arome.
Član 122.
U proizvodnji krem-sladoleda, mogu se koristiti i jaja, i to najmanje pet žumanaca na jedan kilogram sladoleda, odnosno odgovarajuća količina jaja u prahu.
Član 123.
Krem-sladoled mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je ujednačene boje;
2) da ima svojstven, prijatan miris i osvežavajući ukus;
3) da je nežne konzistencije;
4) da je prevlaka glaziranog krem-sladoleda u originalnom pakovanju ravnomerno raspoređena;
5) da jedan kilogram krem-sladoleda sadrži najmanje one količine dodataka, koji su predviđeni u članu 117. tačka 5. ovog pravilnika;
6) da sadrži najmanje 8% mlečne masti;
7) da sadrži najmanje 14% dodatog šećera;
8) da sadrži najmanje 30% ukupne suve materije;
9) da sadrži sredstva za emulgovanje, stabilizovanje i zgrušavanje u količini propisanoj članom 110. ovog pravilnika.
Član 124.
Krem-sladoled dobiva naziv prema dodatom sastojku (krem-sladoled sa vanilom, krem-sladoled sa kafom, krem-sladoled sa jagodom i dr.), s tim što mora da ispunjava uslove iz člana 117. ovog pravilnika.
Član 125.
Pri proizvodnji krem-sladoleda, krem sladoleda sa jajima, krem-sladoleda sa voćem, krem-sladoleda sa odgovarajućim aromama, može se do 50% šećera (saharoze) zameniti drugim zaslađujućim sredstvima iz člana 111. ovog pravilnika.
Sladoled za dijabetičare
Član 126.
Mlečni sladoled, mlečni sladoled sa jajima, mlečni sladoled sa voćem ili mlečni sladoled sa odgovarajućim aromama koji se proizvodi i stavlja u promet kao sladoled za dijabetičare mora da ispunjava sve uslove propisane u članu 117. ovog pravilnika osim uslova iz tačke 7. tog člana.
Krem-sladoled, krem-sladoled sa jajima, krem-sladoled sa voćem, krem-sladoled sa odgovarajućim aromama mora da ispunjava uslove propisane u članu 123. ovog pravilnika, osim uslova iz tačke 7. tog člana.
Iz naziva proizvoda mora da proizilazi da je to sladoled za dijabetičare (mlečni sladoled za dijabetičare, krem-sladoled sa čokoladom za dijabetičare) i sl.
Smeša za sladoled
Član 127.
Smeša za sladoled je poluproizvod koji se koristi za proizvodnju sladoleda, a sadrži osnovne i dodatne sastojke propisane u članu 115. za mlečni sladoled, odnosno u članu 121. za krem-sladoled.
Smeša za sladoled sa jajima sadrži i količinu jaja propisanu članom 116. za mlečni sladoled odnosno članom 122. za krem-sladoled.
Član 128.
Pri proizvodnji smeša za sladoled mogu se upotrebiti aditivi iz člana 110. ovog pravilnika.
Član 129.
Pri proizvodnji smeša za sladoled može se do 50% šećera (saharoze) zameniti drugim zaslađujućim sredstvima iz člana 111. ovog pravilnika.
Član 130.
Smeša za sladoled proizvodi se i stavlja u promet kao tečna smeša za sladoled i sladoledna smeša u prahu.
Član 131.
Tečna smeša za sladoled mora da ispunjava uslove kvaliteta propisane ovim pravilnikom za odgovarajuću vrstu sladoleda, kao i da je:
1) ujednačene boje;
2) svojstvenog mirisa i ukusa;
3) gusto-tečne konzistencije, bez grudvica, a posebno bez grudvica sredstava za vezivanje i zgušnjavanje.
Temperatura tečne smeše za sve vrste sladoleda prilikom transporta ne sme biti veća od 4 oC.
Član 132.
Sladoledna smeša u prahu predstavlja proizvod dobiven sušenjem tečne smeše za sladoled koja sadrži sve sastojke propisane ovim pravilnikom za odgovarajuću vrstu sladoleda.
Sladoledna smeša u prahu može se proizvoditi i mešanjem pripremljenih i osušenih pojedinih komponenti i dodataka predviđenih ovim pravilnikom za odgovarajuću vrstu sladoleda.
U proizvodnji sladoledne smeše u prahu sa dodatkom voćne arome, mogu se koristiti i limunska, vinska i mlečna kiselina.
Član 133.
Sladoledna smeša u prahu mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je praškaste strukture i bez grudvica;
2) da ima miris, ukus i boju svojstvene upotrebljenim sredstvima za postizanje mirisa, ukusa i boje;
3) da sadrži pojedine sastojke u količini koja je potrebna da proizvedeni sladoled ispunjava uslove propisane ovim pravilnikom.
Član 134.
Smeša za sladoled dobija naziv prema dodatom sastojku ("tečna smeša za mlečni sladoled" ili "sladoledna smešta u prahu za krem-sladoled sa vanilom" i dr.).
Zamrznuti deserti
Član 135.
Zamrznuti deserti su proizvodi kod kojih su sastojci mleka delimično ili potpuno zamenjeni drugim sastojcima. Ova smešta se zatim podvrgava uduvavanju vazduha i zamrzavanju.
Pri proizvodnji zamrznutih deserata mogu se upotrebiti aditivi iz člana 110. ovog pravilnika.
Član 136.
Zavisno od sadržaja osnovnih sastojaka, zamrznuti deserti proizvode se i stavljaju u promet kao: mlečni desert, voćni desert, aromatizovani desert i vodeni desert.
Član 137.
Pri proizvodnji zamrznutih deserata može se do 50% šećera (saharoze) zameniti drugim zaslađujućim sredstvima iz člana 111. ovog pravilnika.
Član 138.
Mlečni desert je proizvod dobiven od pasterizovanog obranog mleka, sterilizovanog obranog mleka, zgusnutog obranog - evaporiranog mleka, obranog mleka i obranog mleka u prahu uz dodatak biljne masti kao i sredstva za postizanje odgovarajuće boje i arome i za emulgovanje sastojaka, odnosno stabilizaciju sistema.
U proizvodnji mlečnog deserta mogu se koristiti i drugi sastojci, kao što su voće i proizvodi od voća, kakao i proizvodi od kakaa, kafa i dr. Umesto voća i proizvoda od voća mogu se koristiti prirodne arome tih proizvoda.
Član 139.
U proizvodnji mlečnog deserta mogu se koristiti i jaja i to najmanje tri žumanca na jedan kilogram mlečnog deserta, odnosno odgovarajuća količina jaja u prahu.
Član 140.
Mlečni desert sa dodatkom biljne masti mora da ispunjava uslove propisane u članu 117. tač. 1. do 5. i tač. 7. do 9. ovog pravilnika, s tim da sadržaj biljne masti nije manji od 2,5% od ukupne mase.
Član 141.
Mlečni desert dobija naziv prema dodatom sastojku (mlečni desert sa jagodom, mlečni desert sa prirodnom aromom maline i sl.), s tim što mora da ispuni uslove iz tač. 5. člana 117. ovog pravilnika.
Član 142.
Voćni desert je proizvod dobiven od smeše voća, šećera i supstancija za postizanje boje i arome i za emulgovanje sastojaka, odnosno stabilizaciju sistema. Ova smeša se zatim podvrgava uduvavanju vazduha i zamrzavanju na isti način kao sladoled.
Član 143.
U proizvodnji voćnog deserta mogu se koristiti aditivi iz člana 110. ovog pravilnika.
Član 144.
Voćni desert mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je ujednačene boje;
2) da ima svojstven prijatan miris i svojstven prijatno osvežavajući ukus;
3) da je nežne konzistencije bez grudvica stabilizatora i bez kristala leda;
4) da sadrži najmanje 20% šećera;
5) da sadrži najmanje 22% ukupne suve materije;
6) da sadrži najmanje 5% voća ili odgovarajuću količinu proizvoda od voća.
Član 145.
Voćni desert kome je umesto voća dodata prirodna aroma voća naziva se aromatizovani desert.
Proizvod iz stava 1. ovog člana mora da ispunjava uslove iz člana 144. ovog pravilnika od tač. 1. do 5.
Član 146.
Voćni i aromatizovani deserti dobijaju naziv prema upotrebljenoj vrsti voća, odnosno aromi, što mora biti istaknuto u nazivu proizvoda.
Član 147.
Vodeni desert je proizvod dobiven od aromatizovanog i obojenog vodenog rastvora šećera uz dodatak sredstava za vezivanje i zgušnjavanje.
Član 148.
Vodeni desert mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je ujednačene boje;
2) da ima svojstven miris i svojstven prijatno-osvežavajući ukus;
3) da je bez grudvica stabilizatora i bez kristala leda;
4) da sadrži najmanje 5% dodatog šećera;
5) da sadrži najmanje 6% ukupne suve materije;
6) da ne sadrži više od 2% želatina ili pektina.
Član 149.
Za proizvodnju zamrznutih deserata može se koristiti i smeša u prahu koja sadrži sve sastojke propisane ovim pravilnikom za odgovarajuću vrstu zamrznutog deserta.
Član 150.
Vodeni desert dobija naziv prema vrsti upotrebljene arome i boje, što mora biti istaknuto u nazivu proizvoda.
Član 151.
Sladoled i zamrznuti deserti u originalnom pakovanju pre stavljanja u promet drže se u opremljenim rashladnim uređajima koji obezbeđuju temperaturu nižu od -15 oC.
Zabranjeno je stavljanje u promet omekšanog ili rastopljenog sladoleda i omekšanih i rastopljenih zamrznutih deserata.
IV. SIRILA I ČISTE KULTURE
1. Sirila
Član 152.
Sirila su enzimatski preparati animalnog ili mikrobnog porekla kojima se zgrušava mleko radi proizvodnje sireva i kazeina.
Član 153.
Sirilo animalnog porekla dobiva se ekstrakcijom ili daljom preradom sirišta teladi i drugih mladih preživara.
Za proizvodnju sirila mogu se upotrebiti samo sirišta preživara za čije je meso veterinarskim pregledom utvrđeno da odgovara za ljudsku ishranu.
Za konzervisanje sirila može se upotrebiti do 1,2% sorbinske kiseline ili njenih soli, benzoeve kiseline ili natrijum-benzoata i do 1% parahidroksi-benzoeve kiseline, propilestera ili njihovih natrijumovih jedinjenja (PHV-esteri), a za stabilizaciju sirila, može se upotrebiti do 5% natrijum-citrata ili natrijum-fosfata, sve u odnosu na neto-masu proizvoda.
Prema načinu proizvodnje, sirilo se stavlja u promet kao sirilo u prahu, tečno sirilo, sirilo u tabletama i sirilo u pasti.
Član 154.
Sirilo u prahu mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je žućkasto-bele boje;
2) da ima karakterističan ugodan miris, svojstven i slan ukus;
3) da se 1 g sirila rastvori za vreme od 15 minuta u 100 ml vode zagrejane na 37 oC;
4) da ima jačinu najmanje 1:40.000;
5) da ne sadrži više od 3% vode.
Za sirilu u prahu dozvoljava se odstupanje do 5% od deklarisane jačine.
Član 155.
Tečno sirilo mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je prozračne svetlo-žute do smeđe boje;
2) da ima karakterističan ugodan miris i svojstven ukus;
3) da ima jačinu najmanje 1:3.000.
Za tečno sirilo dozvoljava se odstupanje do 10% od deklarisane jačine.
Član 156.
Sirilu u tabletama mora da ispunjava uslove iz člana 154. ovog pravilnika, s tim da je bele boje i da ima jačinu 1:20.000, odnosno 1:40.000.
Član 157.
Sirilo u pasti može da se koristi za proizvodnju specijalnih vrsta sireva, a mora da odgovara proizvođačkoj specifikaciji.
Član 158.
Sirilo mikrobnog porekla na primer: renilaza i dr. mora da ispunjava tehnološke uslove predviđene za proizvodnju sireva.
Član 159.
Pod jačinom sirila podrazumeva se količina svežeg mleka dobivenog mužom više krava, izraženo u mililitrima koju 1 g sirila u prahu, tabletama ili pasti, odnosno 1 ml sirila u tečnosti podsiri za vreme od 40 minuta na temperaturi mleka od 35 oC.
2. Čiste kulture
Član 160.
Čiste kulture su kulture jedne vrste mikroorganizama, odnosno mešavine dveju ili više vrsta mikroorganizama, čijom se usmerenom biohemijskom aktivnošću postižu karakteristična svojstva mlečnih proizvoda.
Član 161.
Čiste kulture moraju da ispunjavaju sledeće uslove:
1) da 1 ml tečne čiste kulture sadrži najmanje 10,000.000 živih ćelija, a 1 g suve čiste kulture - najmanje 1.000.000.000 živih ćelija;
2) da su tečne čiste kulture upotrebljive najmanje pet dana na temperaturi 4 oC, a suve čiste kulture (liofilizovane - najmanje 30 dana).
V. PAKOVANjE I OZNAČAVANjE PROIZVODA
Član 162.
Mleko se stavlja u promet i u kantama i cisternama, od nerđajućeg čelika, aluminijuma ili plastičnih masa. Sve vrste pasterizovanog, sterilizovanog ili kratkotrajno sterilizovanog mleka stavljaju se u promet u originalnom pakovanju.
Ambalaža koja se koristi za pakovanje mleka može biti od kaširanog kartona, od plastičnih masa ili od stakla (boce).
Sve vrste pasterizovanog mleka pakuju se u boce od stakla, ili u ambalažu od kaširanog kartona ili veštačkih masa.
Sve vrste sterilizovanog mleka pakuju se u boce od stakla ili od plastičnih masa.
Sve vrste kratkotrajno sterilizovanog mleka pakuju se u sterilnoj ambalaži.
Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana, pasterizovano mleko može se stavljati u promet u kantama, ako je namenjeno velikim potrošačima (bolnice, fabrike i dr.).
Ambalaža za mleko i za proizvode od mleka ne sme se upotrebljavati za pakovanje i prenos drugih proizvoda.
Član 163.
Pasterizovano mleko, pasterizovano delimično obrano mleko, pasterizovano obrano mleko, sterilizovano mleko, sterilizovano delimično obrano mleko i sterilizovano obrano mleko, moraju da sadrže pored podataka iz člana 3. ovog pravilnika i podatke o procentu mlečne masti i homogenizaciji ako se primenjuje.
Datum proizvodnje i rok trajnosti ili "upotrebljiv do" moraju biti lako uočljivi.
Za pasterizovano delimično obrano mleko, za sterilizovano delimično obrano mleko i za kratkotrajno sterilizovano delimično obrano mleko, ambalaža mora imati traku crvene boje širine 2 cm.
Za pasterizovano obrano mleko, sterilizovano obrano mleko i kratkotrajno sterilizovano obrano mleko, ambalaža mora imati trake zelene boje širine 2 cm.
Po isteku roka trajanja sve vrste pasterizovanog i sterilizovanog mleka mogu se upotrebiti samo za preradu.
Član 164.
Rekonstituisano mleko iz člana 24. ovog pravilnika mora na deklaraciji nositi oznaku "rekonstituisano".
Član 165.
Sve vrste fermentisanog mleka (kiselo mleko, jogurt, voćni jogurt, kiselo mleko sa voćem, aromatizovan jogurt, aromatizovano kiselo mleko, acidofilno mleko i druge vrste fermentisanog mleka)mogu se stavljati u promet u odgovarajućoj ambalaži (boce, tegle, tetrapak, plastična ambalaža i dr.).
Član 166.
Kiselo mleko ili jogurt od delimično obranog mleka, kiselo mleko ili jogurt od obranog mleka, kiselo mleko ili jogurt od mleka u prahu, voćni jogurt i druge vrste fermentisanog mleka mogu se stavljati u promet samo u originalnom pakovanju.
Član 167.
Deklaracija za kiselo mleko ili jogurt od pasterizovanog mleka ili kuvanog mleka pored podataka iz člana 3. ovog pravilnika, mora da sadrži i podatak o sadržaju mlečne masti.
Član 168.
Deklaracija za kiselo mleko ili jogurt od delimično obranog mleka, za kiselo mleko ili jogurt od obranog mleka, za kiselo mleko ili jogurt od mleka u prahu i druge vrste fermentisanog mleka, mora da sadrži pored podataka iz člana 3. ovog pravilnika i podatak o vrsti mleka od koga je kiselo mleko, odnosno jogurt proizvedeno (član 29. ovog pravilnika) sa naznačenim količinama mlečne masti izraženim u procentima (na primer: kiselo mleko od delimično obranog mleka sa 1,6% mlečne masti, jogurt od obranog mleka, ovčije kiselo mleko sa 6% mlečne masti i sl.).
Deklaracija za voćni jogurt ili kiselo mleko sa voćem mora da sadrži podatke o vrsti mleka od koga su ovi proizvodi proizvedeni, sa naznačenjem količine mlečne masti izražene u procentima i vrste voća ili proizvoda od voća.
Ako je umesto voća korišćena aroma, to mora biti naznačeno u nazivu proizvoda (na primer: kiselo mleko ili jogurt sa prirodnom aromom jagode).
Grupa proizvoda iz ovog člana može imati naziv "ekstra" ako sadrži više od 4% mlečne masti.
Član 169.
Mlečni napici mogu se stavljati u promet samo u originalnom pakovanju.
Član 170.
Deklaracija za mlečne napitke mora da sadrži, pored podataka iz člana 3. ovog pravilnika, i podatke o količini dodatih sastojaka koji ulaze u sastav proizvoda izraženih u procentima ili mernim jedinicama, kao i podatak o sadržaju mlečne masti.
Član 171.
Zgusnuto mleko može se stavljati u promet samo u originalnom pakovanju.
Proizvod iz stava 1. ovog člana može se pakovati i u kesice od pergament hartije, plastične mase ili sličnog materijala i u limenke.
Proizvod iz stava 1. ovog člana namenjen velikim potrošačima može se stavljati u promet u buradima iznutra obloženim pergamentom hartijom, odnosno plastičnim folijama, ili u vrećama od natronske hartije sa unutrašnjim uloškom od pergamentne hartije, odnosno plastične folije.
Član 172.
Deklaracija za zgusnuto nezaslađeno mleko mora da sadrži pored podataka iz člana 3. ovog pravilnika i podatke o ukupnoj suvoj materiji i sadržaju mlečne masti.
Deklaracija za zgusnuto zaslađeno mleko mora da sadrži pored podataka iz stava 1. ovog člana i podatak o sadržaju dodatog šećera.
Član 173.
Sve vrste mleka u prahu mogu se stavljati u promet samo u originalnom pakovanju.
Član 174.
Deklaracija za sve vrste mleka u prahu mora da sadrži pored podataka iz člana 3. ovog pravilnika, i podatak o sadržaju mlečne masti izraženom na suvu materiju mleka u prahu, naziv "mleko u prahu", "poluobrano mleko u prahu", odnosno "obrano mleko u prahu" i uputstvo o načinu rekonstituisanja.
Član 175.
Deklaracija za sve vrste pavlaka pored podataka iz člana 3. ovog pravilnika mora da sadrži i podatak o sadržaju mlečne masti.
Član 176.
Maslac I klase, maslac II klase i maslac sa dodacima mogu se stavljati u promet samo u originalnom pakovanju i u odgovarajućoj ambalaži.
Proizvodi iz stava 1. ovog člana stavljaju se u promet na malo u neto-masi do 500 g.
Maslac I klase i maslac II klase namenjeni velikim potrošačima koji imaju odgovarajuće prostorije i uređaje za prepakivanje maslaca, mogu se stavljati u promet i u blokovima neto-mase preko 500 g u odgovarajućoj ambalaži.
Član 177.
Deklaracija za maslac I klase, maslac II klase i maslac sa dodacima mora da sadrži podatak o klasi maslaca i podatke iz člana 3. ovog pravilnika osim podataka o roku trajanja.
Deklaracija za maslac I klase i maslac II klase iz uvoza mora da sadrži oznaku "maslac iz uvoza" i podatak o organizaciji udruženog rada koja ga pakuje i stavlja u promet.
Deklaracija za maslac kome je dodata so i maslac sa dodacima mora da sadrži podatak o količini soli, odnosno dodatka izraženo u procentima.
Tekst deklaracije za maslac I klase na ambalaži mora biti crvene boje.
Tekst deklaracije za maslac II klase na ambalaži mora biti plave boje.
Domaći maslac (iz individualne proizvodnje) ne mora na omotu imati nikakve oznake.
Član 178.
Mlaćenica, surutka, zgusnuta mlaćenica i zgusnuta surutka mogu se stavljati u promet na malo samo u originalnom pakovanju.
Izuzetno, proizvodi iz stava 1. ovog člana mogu se stavljati u promet i u kantama i drugim većim posudama ako su namenjeni velikim potrošačima ili za preradu u druge proizvode.
Mlaćenica u prahu i surutka u prahu mogu se stavljati u promet samo u originalnom pakovanju.
Mlaćenica u prahu i surutka u prahu namenjeni velikim potrošačima mogu se stavljati u promet pod uslovima iz člana 171. stav 3. ovog pravilnika.
Deklaracija za mlaćenicu u prahu i za surutku u prahu mora da sadrži, pored podataka iz člana 3. ovog pravilnika i uputstvo za upotrebu.
Član 179.
Maslo se stavlja u promet u ambalaži koja obezbeđuje očuvanje kvaliteta.
Član 180.
Kajmak se stavlja u promet u drvenim kačicama ili u drugoj odgovarajućoj ambalaži.
Član 181.
Sirevi se stavljaju u promet u ambalaži koja obezbeđuje očuvanje kvaliteta (čabrice ili kante za sir, zaštitna kesa i sl.).
Sirevi se stavljaju u promet na malo originalno upakovani ili amo upakovani.
Originalno upakovani stavljaju se u promet na malo topljeni sirevi, sirni namazi, sirni naresci, kao i sirevi manjih masa (do 500 g).
Deklaracija za originalno upakovane sireve mora da sadrži sve podatke iz člana 3. ovog pravilnika, podatak o vrsti sira prema količini mlečne masti (punomasni, polumasni i sl.), procent mlečne masti i podatak o vrsti sira prema sadržaju vode u bezmasnoj materiji sira (ekstra tvrdi, tvrdi, polutvrdi i sl.).
Deklaracija za topljeni sir mora da sadrži sve podatke iz člana 3. ovog pravilnika, podatak o vrsti topljenog sira prema konzistenciji testa (topljeni sir za rezanje, topljeni sir za mazanje), procenat suve materije i procenat mlečne masti u suvoj materiji. Ako su topljenom siru dodati drugi prehrambeni proizvodi, u deklaraciji se navodi i podatak o vrsti i količini tih prehrambenih proizvoda (topljeni sir sa šunkom i procent šunke).
Deklaracija za sirni namaz mora da sadrži sve podatke iz člana 3. ovog pravilnika, procent suve materije i procent mlečne masti u suvoj materiji. Ako su sirnom namazu dodate druge namirnice, u deklaraciji se navodi i podatak o vrsti i količini tih namirnica.
Deklaracija za sve sireve koji se u promet na malo stavljaju razmeravanjem, na zahtev kupca, sadrži podatke iz člana 3. ovog pravilnika, osim tačke 4 (neto-masa proizvoda), kao i podatke iz stava 4. ovog člana. Deklaracija se stavlja na čabricu, sud odnosno zaštitnu ambalažu, a ako se sir uzima iz suda ili se veći sirevi režu na komade koji se drže u uslovima koji obezbeđuju očuvanje kvaliteta, deklaracija se mora istaći na prodajnom mestu ispred svake vrste sira.
Član 182.
Sve vrste mlečnih pudinga i namaza stavljaju se u promet samo u originalnom pakovanju.
Član 183.
Kazein i kazeinati koji se stavljaju u promet moraju na deklaraciji imati pored podataka iz člana 3. ovog pravilnika i podatke o sadržaju vode i sadržaju masti u suvoj materiji.
Član 184.
Deklaracija za sve vrste sladoleda mora da sadrži podatke iz člana 3. ovog pravilnika.
Osnovni sastojci koji se moraju deklarisati za mlečni sladoled, krem-sladoled i sladoled za dijabetičare su: sadržaj mlečne masti, sadržaj dodatog šećera ili sredstva za zaslađivanje i sadržaj voća. Deklaracija mora da sadrži količine osnovnih sastojaka izražene u mernim jedinicama ili procentima.
Ako se u proizvodnji sladoleda koristi više vrsta voća, moraju se na deklaraciji navesti po redosledu upotrebljene količine a istaknuti ukupnu masu.
Osnovni sastojci koji se moraju deklarisati za sladoled sa dodatkom voćne arome su: sadržaj mlečne masti, sadržaj dodatog šećera i vrsta arome.
Ako se pri proizvodnji mlečnog sladoleda, krem-sladoleda, sladoleda za dijabetičare, sladoleda sa dodatim sastojcima umesto voća ili drugih dodataka koriste prirodne arome, u tekstu deklaracije u nazivu proizvoda mora biti istaknuto "mlečni sladoled sa prirodnom aromom kajsije", "krem-sladoled sa prirodnom aromom limuna" i sl.
Za sladoled čija je neto-masa veća od 100 g u deklaraciji mora biti navedeno uputstvo o načinu čuvanja. Za sladoled čija je neto-masa do 100 g, datum proizvodnje i rok trajanja ili "upotrebljiv do" mogu biti deklarisani samo na zbirnom pakovanju.
Član 185.
Tečna smeša za sladoled, za mlečni sladoled, krem-sladoled, mlečni i krem-sladoled sa jajima ili drugim dodacima, stavlja se u promet u sterilnoj ambalaži od kaširanog kartona ili veštačkih masa koja smešu sladoleda štiti od dejstva svetlosti.
Deklaracija za tečnu smešu za sladoled mora da sadrži i oznaku vrste sladoleda za koju je namenjena, podatak o datumu proizvodnje i roku upotrebe ili "upotrebljiv do" i uputstvo o načinu čuvanja.
Član 186.
Sladoledna smeša u prahu stavlja se u promet u originalnom pakovanju i to u ambalaži od materijala koji ne utiče nepovoljno na svojstva smeše u prahu.
Deklaracija za sladolednu smešu u prahu mora da sadrži podatke iz člana 3. ovog pravilnika i podatke o količini sladoleda koja se može pripremiti od jednog pakovanja, kao i uputstvo o načinu pripremanja sladoleda.
Sladoledna smeša u prahu stavlja se u promet sa oznakom sredstva upotrebljenog za postizanje mirisa i ukusa.
Član 187.
Deklaracija za sve vrste zamrznutog deserta mora da sadrži podatke iz člana 3. ovog pravilnika.
Za zamrznuti desert čija je neto-masa do 100 g, datum proizvodnje, rok trajanja ili "upotrebljiv do" mogu biti deklarisani samo na zbirnom pakovanju.
Za zamrznute deserte čija je neto-masa veća od 100 g u deklaraciji mora biti navedeno uputstvo o načinu čuvanja.
Član 188.
Osnovni sastojci koji se moraju deklarisati za mlečni desert sa dodatkom biljne masti su: sadržaj biljne masti, sadržaj dodatog šećera i sadržaj voća. Deklaracija mora da sadrži količine osnovnih sastojaka izražene u mernim jedinicama ili procentima.
Ako se u proizvodnji mlečnog deserta koristi više vrsta voća moraju se na deklaraciji navesti po redosledu upotrebljene količine i istaći ukupna masa.
Član 189.
Voćni i aromatizovani deserti dobijaju naziv prema upotrebljenoj vrsti voća, odnosno aromi, što mora biti istaknuto u nazivu proizvoda.
Osnovni sastojci koji se moraju deklarisati su: sadržaj voća i sadržaj dodatog šećera. Deklaracija mora da sadrži količine osnovnih sastojaka izražene u mernim jedinicama ili procentima.
Ako se umesto voća koristi voćna aroma u deklaraciji se mora navesti vrsta arome.
Član 190.
Osnovni sastojci koji se moraju deklarisati za vodeni desert su: sadržaj dodatog šećera i sadržaj sredstava za vezivanje i zgušnjavanje. Deklaracija mora da sadrži količine osnovnih sastojaka izražene u mernim jedinicama ili procentima.
Član 191.
Smeša u prahu za proizvodnju zamrznutih deserata stavlja se u promet u originalnom pakovanju i to u ambalaži koja ne utiče nepovoljno na svojstva smeše u prahu.
Deklaracija za smešu u prahu za proizvodnju zamrznutih deserata mora da sadrži podatke iz člana 3. ovog pravilnika i podatke o količini deserta koja se može pripremiti od jednog pakovanja kao i uputstvo o načinu pripremanja.
Smeša u prahu za proizvodnju zamrznutih deserata stavlja se u promet sa oznakom sredstava upotrebljenog za postizanje ukusa i mirisa.
Član 192.
Individualni proizvođači moraju na najpogodniji način na deklaraciji za mleko i deklaraciji za proizvode od mleka istaći naziv proizvoda, osim za sireve za koje mora biti istaknut naziv proizvoda i grupa kojoj proizvod pripada prema sadržaju mlečne masti.
Član 193.
Sirilo se pakuje i stavlja u promet samo u originalnom pakovanju, i to u sudovima od tamnog stakla, od lima, od plastične mase ili od drugog pogodnog materijala.
Deklaracija za sirilo pored podataka iz člana 3. ovog pravilnika, mora da sadrži i podatak o jačini i uputstvo o načinu upotrebe i čuvanja.
Član 194.
Čiste kulture stavljaju se u promet samo u originalnom pakovanju.
Deklaracija za čiste kulture mora da sadrži, pored podatka iz člana 3. ovog pravilnika, i podatak o vrsti mikroorganizama i uputstvo o načinu upotrebe i čuvanja.
Član 195.
Odredbe ovog pravilnika ne odnose se na proizvode proizvedene pre dana njegovog stupanja na snagu.
Član 196.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju da važe odredbe čl. 13. do 107. Pravilnika o kvalitetu mleka i proizvoda od mleka, sirila i mlekarskih kultura, sladoleda, praška za sladoled, jaja i proizvoda od jaja ("Službeni list SFRJ", br. 15/64, 22/64, 36/64 i 33/70) čije se odredbe primenjuju kao odredbe Pravilnika o kvalitetu mleka i proizvoda od mleka, sirila i mlekarskih kultura, sladoleda i praška za sladoled, jaja i proizvode od jaja ("Službeni list SFRJ", br. 13/78).
Član 197.
Ovaj pravilnik stupa na snagu po isteku tri meseca od dana objavljivanja u "Službenom listu SRJ".