ZAKON
O IZBORU SAVEZNIH POSLANIKA U VEĆE GRAĐANA SAVEZNE SKUPŠTINE
(Objavljen u "Sl. listu SRJ", br. 57/93, 36/00, 32/00)
I. OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom uređuju se izbori i prestanak mandata saveznih poslanika u Veću građana Savezne skupštine (u daljem tekstu: poslanici).
Član 2.
Građani biraju poslanike na osnovu slobodnog, opšteg, jednakog i neposrednog izbornog prava, tajnim glasanjem.
Niko nema pravo da, po bilo kom osnovu, sprečava ili primorava građanina da glasa, da ga poziva na odgovornost zbog glasanja i da od njega traži da se izjasni za koga je glasao ili zašto nije glasao.
Član 3.
Poslanici se biraju u izbornim jedinicama utvrđenim saveznim zakonom, na osnovu lista političkih stranaka i lista koje predlože grupe građana (u daljem tekstu: izborna lista).
Poslanički mandati raspodeljuju se srazmerno broju dobijenih glasova.
Član 4.
Građani imaju pravo da preko sredstava javnog obaveštavanja budu obavešteni o izbornim programima i aktivnostima podnosilaca izbornih lista, kao i o kandidatima sa izbornih lista.
Radi ostvarivanja prava građana iz stava 1. ovog člana sredstva javnog obaveštavanja dužna su da dosledno primenjuju načela ravnopravnosti svih podnosilaca izbornih lista i kandidata sa tih lista.
Predizborno ćutanje, odnosno prestanak izborne propagande preko sredstava javnog obaveštavanja i javnih skupova, počinje 48 časova pre dana održavanja izbora i traje do vremena predviđenog za zatvaranje biračkih mesta, koje je utvrđeno u članu 59. ovog zakona. U tom periodu nije dozvoljeno objavljivanje procene rezultata izbora.
Član 5.
Organi za sprovođenje izbora su izborne komisije i birački odbori.
Član 6.
Zaštitu izbornog prava obezbeđuju izborne komisije, Savezni ustavni sud i nadležni sudovi.
Član 7.
Sredstva za sprovođenje izbora obezbeđuju se u saveznom budžetu.
Sredstva za finansiranje izbornih aktivnosti raspodeljuju se podnosiocima izbornih lista proporcionalno broju dobijenih mandata, a prema merilima koje utvrđuje Savezna izborna komisija.
Član 8.
Na radnje, akte, podneske i ostale spise u vezi sa sprovođenjem izbora i prestankom mandata poslanika ne plaća se taksa.
II. IZBORNO PRAVO
Član 9.
Izborno pravo, u smislu ovog zakona, obuhvata pravo građana: da biraju i da budu birani; da kandiduju i da budu kandidovani; da odlučuju o predloženim kandidatima i izbornim listama; da kandidatima javno postavljaju pitanja; da budu pravovremeno, istinito, potpuno i objektivno informisani o programima i aktivnostima podnosilaca izbornih lista i o kandidatima sa tih lista, kao i da raspolažu drugim pravima koja su predviđena ovim zakonom.
Član 10.
Pravo da bira poslanika ima jugoslovenski državljanin koji je navršio 18 godina života, koji je poslovno sposoban i koji ima prebivalište na području izborne jedinice u kojoj ostvaruje izborno pravo (u daljem tekstu: birač).
Birač ne može biti lišen prava da glasa, niti mu to pravo može biti uskraćeno.
Za poslanika može biti izabran jugoslovenski državljanin koji je navršio 18 godina života, koji je poslovno sposoban i koji ima prebivalište na teritoriji Savezne Republike Jugoslavije.
Član 11.
Poslanik u Veću građana ne može biti lice koje je istovremeno poslanik u Veću republika Savezne skupštine.
III. IZBORNE JEDINICE
Član 12.
Izborne jedinice i broj poslanika koji se bira u svakoj izbornoj jedinici utvrđuju se saveznim zakonom.
Izbor poslanika obavlja se, na osnovu izbornih lista, u izbornoj jedinici.
IV. BIRAČKI SPISKOVI
Član 13.
Evidencija o biračima vodi se u biračkom spisku.
Birački spisak je javna isprava i vodi se po službenoj dužnosti.
Birački spisak je jedinstven i stalan i obavezno se ažurira u godini u kojoj se održavaju izbori.
Član 14.
U birački spisak upisuju se birači prema prebivalištu.
U birački spisak upisuju se i jugoslovenski državljani koji privremeno borave u inostranstvu, prema njihovom poslednjem prebivalištu pre odlaska u inostranstvo.
Građani koji se nalaze na odsluženju vojnog roka ili na vojnoj vežbi, kao i građani koji se nalaze u pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora, upisuju se u birački spisak prema poslednjem prebivalištu.
U birački spisak ne mogu se upisati lica koja su pravnosnažnom sudskom odlukom lišena poslovne sposobnosti. Ako su takva lica bila upisana u birački spisak, brisaće se iz njega, a kad im se pravnosnažnom sudskom odlukom vrati poslovna sposobnost, ponovo se upisuju u birački spisak.
Član 15.
Upis u birački spisak i brisanje iz tog spiska vrše se po službenoj dužnosti, na osnovu podataka iz matičnih knjiga, drugih službenih evidencija, javnih isprava i neposrednog proveravanja.
Upis u birački spisak i brisanje iz tog spiska vrše se, na zahtev birača, i na osnovu drugih verodostojnih dokaza.
Član 16.
U roku od tri dana od dana raspisivanja izbora, organ nadležan za vođenje biračkog spiska obaveštava građane, putem javnog oglasa ili putem sredstava javnog obaveštavanja, da mogu izvršiti uvid u birački spisak i tražiti upis, brisanje, izmenu, dopunu ili ispravku biračkog spiska.
Zahtev za upis, brisanje, izmenu, dopunu ili ispravku biračkog spiska podnosi se organu nadležnom za vođenje biračkog spiska. Uz zahtev se prilažu i potrebni dokazi.
Organ nadležan za vođenje biračkog spiska doneće rešenje o zahtevu iz stava 2. ovog člana u roku od 48 časova od dana prijema zahteva. Rešenje se, bez odlaganja, dostavlja podnosiocu zahteva.
Protiv rešenja iz stava 3. ovog člana može se, u roku od 48 časova od časa dostavljanja rešenja, podneti tužba sudu nadležnom za rešavanje u upravnim sporovima. Tužba se podnosi preko organa koji je doneo rešenje, a on je dužan da tužbu i potrebne spise dostavi nadležnom sudu u roku od 24 časa od časa prijema tužbe.
O tužbi iz stava 4. ovog člana odlučuje sud u roku od 24 časa od časa prijema tužbe, shodno propisima o upravno-sudskom sporu.
Odluka suda je pravnosnažna i izvršna.
Član 17.
Birački spisak se zaključuje najdocnije 15 dana pre dana određenog za održavanje izbora. Nadležni organ doneće rešenje o zaključivanju biračkog spiska koje sadrži ukupan broj građana upisan u birački spisak i datum zaključivanja biračkog spiska.
Rešenje o zaključivanju biračkog spiska dostavlja se izbornoj komisiji najdocnije u roku od 24 časa od časa njegovog donošenja.
Izborna komisija u roku od 24 časa od časa prijema rešenja, dostavlja Saveznoj izbornoj komisiji podatke o ukupnom broju birača u izbornoj jedinici.
Savezna izborna komisija, na osnovu podataka koje joj dostave izborne komisije, u roku od 24 časa od časa prijema podataka javno objavljuje ukupan broj birača, u celini i po izbornim jedinicama.
Po zaključivanju biračkog spiska, upis, brisanje, izmene, dopune ili ispravke, mogu se vršiti samo na osnovu odluke nadležnog suda utvrđenog propisom republike članice, najdocnije 48 časova pre dana određenog za održavanje izbora.
Na pitanje u vezi sa vođenjem biračkih spiskova koja nisu uređena ovim zakonom primenjuju se propisi republika članica.
Član 18.
Organ nadležan za vođenje biračkog spiska sastavlja overeni izvod iz biračkog spiska za svako biračko mesto. Izvod se dostavlja izbornoj komisiji u roku od 24 časa od časa donošenja rešenja o zaključivanju biračkog spiska.
Organ iz stava 1. ovog člana izdaje potvrde o izbornom pravu.
Savezna izborna komisija donosi bliža uputstva o sadržaju izvoda iz biračkog spiska, obliku u kome se sastavlja i načinu overavanja.
Savezna izborna komisija propisuje pravila za sastavljanje izvoda iz biračkog spiska za birače koji glasaju van biračkog mesta, i obrazac potvrde o izbornom pravu.
Član 19.
Opšti nadzor nad vođenjem biračkih spiskova vrši Savezna izborna komisija.
V. RASPISIVANjE IZBORA
Član 20.
Izbore za poslanike raspisuje predsednik Republike.
Odlukom o raspisivanju izbora određuju se dan održavanja izbora i dan od koga počinju teći rokovi za vršenje izbornih radnji.
Odluka o raspisivanju izbora objavljuje se u "Službenom listu SRJ".
Član 21.
Od dana raspisivanja izbora do održavanja izbora ne može proteći manje od 45 ni više od 90 dana, osim u slučajevima kada je to drugačije predviđeno ustavom Savezne Republike Jugoslavije.
Član 22.
Izbori se održavaju najdocnije 15 dana pre isteka četvorogodišnjeg mandata postojećeg saziva. Period od četiri godine teče od dana potvrđivanja mandata poslanika.
Danom potvrđivanja mandata poslanika novog saziva prestaje mandat poslanika prethodnog saziva.
Mandat se potvrđuje u roku od 15 dana od dana objavljivanja konačnih ukupnih rezultata izbora.
Član 23.
U slučaju prestanka mandata Saveznoj skupštini, raspuštanja Savezne skupštine ili prestanka mandata poslanicima na osnovu odluke Savezne skupštine, predsednik Republike raspisuje izbore u roku od sedam dana od dana prestanka mandata Skupštini ili na dan njenog raspuštanja, odnosno na dan stupanja na snagu odluke o prestanku mandata poslanicima.
VI. ORGANI ZA SPROVOĐENjE IZBORA
1. Status
Član 24.
Organi za sprovođenje izbora su samostalni i nezavisni u svom radu i rade na osnovu zakona i propisa donesenih na osnovu zakona.
Za svoj rad organi za sprovođenje izbora odgovaraju organu koji ih je imenovao.
Svi organi i organizacije dužni su da pružaju pomoć organima za sprovođenje izbora i da im dostavljaju podatke potrebne za rad.
Član 25.
Organi za sprovođenje izbora rade u stalnom i proširenom sastavu.
Organi za sprovođenje izbora rade u proširenom sastavu od dana utvrđivanja tog sastava do objavljivanja konačnih ukupnih rezultata izbora.
Organi za sprovođenje izbora odlučuju većinom glasova članova u stalnom, odnosno proširenom sastavu.
Član 26.
Članovi izbornih komisija imenuju se na četiri godine, a članovi biračkih odbora - za svake izbore.
Član 27.
Članovi organa za sprovođenje izbora i njihovi zamenici mogu biti lica koja imaju izborno pravo.
Članovima organa za sprovođenje izbora i njihovim zamenicima prestaje funkcija u ovim organima kad prihvate kandidaturu za poslanika.
Član 28.
Rad organa za sprovođenje izbora je javan.
Predstavnik podnosioca izborne liste i druga lica koja prate rad organa za sprovođenje izbora dužni su da postupaju u skladu s pravilima koja propisuje Savezna izborna komisija.
Kad lica iz stava 2. ovog člana prekrše pravila o održavanju reda na biračkom mestu ili na drugi način ometaju rad organa za sprovođenje izbora, organ za sprovođenje izbora može ih udaljiti sa biračkog mesta, a podatke o tome unosi u zapisnik.
Kandidat sa izborne liste koja je potvrđena i proglašena ne može prisustvovati radu organa za sprovođenje izbora.
Član 29.
Izborne komisije su:
1) Savezna izborna komisija;
2) izborna komisija izborne jedinice (u daljem tekstu: izborna komisija).
2. Savezna izborna komisija
Član 30.
Saveznu izbornu komisiju, u stalnom sastavu čine: predsednik, sekretar i sedam članova, koje imenuje Savezna skupština, a u proširenom sastavu ukupno do osam predstavnika podnosilaca izbornih lista, koji su predložili kandidate za poslanike u republici članici kao jedinstvenoj izbornoj jedinici, odnosno u najmanje dve trećine izbornih jedinica u republici članici, a čije su izborne liste podržane najvećim brojem potpisa birača, s tim što republika članica ima najmanje dva predstavnika. U Saveznu izbornu komisiju imenuje se i predstavnik savezne organizacije nadležne za poslove statistike.
Predsednik, sekretar i članovi Savezne izborne komisije imaju zamenike.
Predsednik i njegov zamenik imenuju se iz reda sudija Saveznog suda.
Članovi Savezne izborne komisije i njihovi zamenici imenuju se iz reda nosilaca pravosudnih funkcija i istaknutih pravnih stručnjaka.
Savezna izborna komisija, u roku od 48 časova od časa kad izborna komisija donese rešenje o proglašenju izborne liste, utvrđuje koji podnosilac izborne liste ispunjava uslov za određivanje svojih predstavnika u sastav ovog organa.
Rešenje o ispunjenju, odnosno neispunjenju uslova za određivanje predstavnika podnosioca izborne liste, Savezna izborna komisija dostavlja podnosiocu izborne liste u roku od 24 časa od časa donošenja tog rešenja.
Sastav Savezne izborne komisije objavljuje se u "Službenom listu SRJ".
Član 30a.
Savezna izborna komisija u stalnom sastavu je jedinstven organ za sprovođenje neposrednih izbora za savezne poslanike u oba veća Savezne skupštine i za predsednika Republike.
Član 31.
Savezna izborna komisija:
1) stara se o zakonitom sprovođenju izbora;
2) prati primenu i daje mišljenja i objašnjenja u vezi s primenom ovog zakona;
3) usklađuje rad izbornih komisija u postupku sprovođenja izbora;
4) utvrđuje jedinstvene standarde za izborni materijal;
5) propisuje obrasce za sprovođenje izbornih radnji propisanih ovim zakonom;
6) propisuje pravila za sprovođenje izbornih radnji utvrđenih ovim zakonom;
7) određuje izborne akte koji joj se dostavljaju;
8) propisuje način proglašenja izbornih lista;
9) određuje način rukovanja i čuvanja izbornog materijala;
10) objavljuje konačne ukupne rezultate izbora;
11) podnosi izveštaj Veću građana o sprovedenim izborima;
12) obavlja i druge poslove utvrđene ovim zakonom.
Savezna izborna komisija donosi poslovnik o svom radu.
Član 32.
Uslove za rad Savezne izborne komisije obezbeđuje Savezna skupština.
Član 32a.
Savezna izborna komisija vrši opšti nadzor nad obavljanjem izbornih radnji svih organa za sprovođenje izbora.
U vršenju opšteg nadzora iz stava 1. ovog člana i člana 19. ovog zakona, Savezna izborna komisija može odrediti organ koji će obnoviti radnje koje nije obavio organ utvrđen ovim zakonom, odnosno neposredno preuzeti obavljanje ovih poslova.
3. Izborna komisija
Član 33.
Izbornu komisiju u stalnom sastavu čine: predsednik, sekretar i sedam članova, koje imenuje Savezna izborna komisija, a u proširenom sastavu i do osam predstavnika podnosilaca lista koji su predložili najmanje tri četvrtine kandidata za poslanike od ukupnog broja poslanika koji se bira u izbornoj jedinici, a čije su izborne liste podržane najvećim brojem potpisa birača u izbornoj jedinici.
Predsednik i članovi izborne komisije i njihovi zamenici imenuju se iz reda nosilaca pravosudnih funkcija i istaknutih pravnih stručnjaka.
Izborna komisija, u roku od 48 časova od časa donošenja rešenja o proglašenju izborne liste, utvrđuje koji podnosilac izborne liste ispunjava uslov za određivanje svojih predstavnika u sastav izborne komisije.
Rešenja o ispunjenju, odnosno neispunjenju uslova za određivanje predstavnika podnosioca izborne liste u sastav izborne komisije, izborna komisija dostavlja podnosiocu izborne liste u roku od 24 časa donošenja tog rešenja.
Sastav izborne komisije objavljuje se u "Službenom listu SRJ"
Član 34.
Izborna komisija:
1) stara se o zakonitom sprovođenju izbora u izbornoj jedinici;
2) organizuje tehničke pripreme za izbore;
3) određuje biračka mesta;
4) obrazuje biračke odbore i imenuje predsednika i članove biračkih odbora;
5) utvrđuje broj glasačkih listića za biračka mesta, overava ih i, zajedno sa overenim izvodom iz biračkog spiska, zapisnički predaje biračkim odborima;
6) utvrđuje da li su izborne liste sastavljene i podnesene u skladu sa ovim zakonom;
7) donosi rešenje o proglašenju izborne liste;
8) utvrđuje rezultate glasanja u izbornoj jedinici i broj glasova za svaku izbornu listu;
9) utvrđuje broj mandata koji pripadaju svakoj izbornoj listi;
10) podnosi izveštaj o rezultatima izbora Saveznoj izbornoj komisiji;
11) dostavlja podatke o izborima organima nadležnim za prikupljanje i obradu statističkih podataka;
12) obavlja i druge poslove utvrđene ovim zakonom.
Izborna komisija donosi poslovnik o svom radu.
4. Birački odbor
Član 35.
Birački odbor čine: predsednik, najmanje dva člana i po jedan predstavnik podnosioca izborne liste koji je predložio najmanje tri četvrtine kandidata za poslanike od ukupnog broja poslanika koji se bira u izbornoj jedinici, kao i najviše dva zajednička predstavnika drugih podnosilaca izbornih lista u toj izbornoj jedinici.
Predsednik i članovi biračkog odbora imaju zamenike.
Birački odbor imenuje se najdocnije deset dana pre dana određenog za održavanje izbora.
Izborna komisija, u roku od 48 časova od časa donošenja rešenja o proglašenju izborne liste, utvrđuje koji podnosilac izborne liste ispunjava uslove za određivanje svojih predstavnika u sastav biračkog odbora.
Rešenje o ispunjenju, odnosno neispunjenju uslova za određivanje predstavnika podnosioca izborne liste u sastav biračkog odbora, izborna komisija dostavlja podnosiocu izborne liste u roku od 24 časa od časa donošenja tog rešenja.
Podnosioci izbornih lista mogu se sporazumeti da u birački odbor odrede zajedničkog predstavnika.
U slučaju istovremenog održavanja izbora za poslanike u Veće republika Savezne skupštine, poslanike u Veće građana Savezne skupštine i za predsednika Republike, funkciju biračkih odbora obavljaju isti birački odbori imenovani od strane nadležnog organa za sprovođenje izbora. U sastav biračkog odbora ulazi po jedan predstavnik podnosioca izborne liste za izbor poslanika u Veće republika i Veće građana Savezne skupštine, odnosno podnosioca predloga kandidata za izbor predsednika Republike, koji ispunjava bar jedan od uslova za određivanje predstavnika u sastav biračkih odbora, utvrđenih propisima za sprovođenje tih izbora.
Član 36.
Birački odbor neposredno sprovodi glasanje na biračkom mestu, obezbeđuje pravilnost i tajnost glasanja, utvrđuje rezultate glasanja na biračkom mestu i obavlja druge poslove određene ovim zakonom.
Birački odbor se stara o održavanju reda na biračkom mestu za vreme glasanja.
Birački odbor određuje dva člana biračkog odbora za glasanje van biračkog mesta.
Bliža pravila o radu biračkog odbora propisuje Savezna izborna komisija.
5. Predstavnici podnosilaca izbornih lista u organima za sprovođenje izbora
Član 37.
Podnosilac izborne liste iz čl. 30, 33. i 35. ovog zakona određuje predstavnike u organe za sprovođenje izbora i o tome obaveštava organe koji su imenovali organe za sprovođenje izbora.
Po dobijanju obaveštenja o licima koja ulaze u sastav organa za sprovođenje izbora, ti organi, najdocnije u roku od 48 časova od časa prijema obaveštenja, utvrđuju lica koja postaju njihovi članovi.
Ako podnosilac izborne liste ne odredi predstavnika u organ za sprovođenje izbora, najdocnije pet dana pre dana određenog za održavanje izbora, taj organ nastavlja da radi i da punovažno odlučuje bez predstavnika podnosilaca izborne liste.
VII. IZBORNA LISTA
1. Kandidatura
Član 38.
Kandidate za izbornu listu, pod uslovima utvrđenim ovim zakonom, mogu predlagati registrovane političke stranke posebno ili zajedno, kao i grupa građana.
U ime političke stranke, odnosno grupe građana, predlog iz stava 1. ovog člana može podneti samo lice koje je politička stranka, odnosno grupa građana ovlastila.
U ime koalicije stranaka, predlog iz stava 1. ovog člana podnosi samo ovlašćeno lice.
Član 39.
Jedno lice može biti kandidat samo na jednoj izbornoj listi i samo u jednoj izbornoj jedinici.
Na jednoj izbornoj listi može biti najviše onoliko kandidata koliko se poslanika bira u toj izbornoj jedinici, a najmanje jedna polovina od tog broja.
Jedno lice ne može istovremeno biti kandidat za saveznog poslanika u Veće republika, saveznog poslanika u Veće građana, kao ni kandidat za predsednika Republike kada se ti izbori održavaju u isto vreme.
Član 40.
Podnosilac izborne liste može povući listu najdocnije do dana utvrđivanja zbirne izborne liste.
Povlačenjem izborne liste prestaje funkcija predstavnika podnosioca liste u svim organima za sprovođenje izbora, kao i sva prava koja mu u tom svojstvu po odredbama ovog zakona pripadaju.
Kandidat može odustati od kandidature do dana donošenja rešenja o proglašenju izborne liste.
Član 41.
Ako po donošenju rešenja o proglašenju izborne liste kandidat odustane od kandidature, ako pravnosnažnom sudskom odlukom bude lišen poslovne sposobnosti, izgubi jugoslovensko državljanstvo, ili mu prestane prebivalište na teritoriji Savezne Republike Jugoslavije, ili u slučaju smrti kandidata, podnosilac izborne liste gubi pravo da predloži novog kandidata.
Položaj na izbornoj listi kandidata iz stava 1. ovog člana zauzima kandidat koji je po redosledu sledeći na izbornoj listi.
U slučaju iz stava 1. ovog člana izborna lista je važeća iako u pogledu broja kandidata ne ispunjava uslove iz člana 38. ovog zakona, niti podnosiocima liste prestaju prava utvrđena ovim zakonom.
2. Naziv, utvrđivanje i proglašenje izborne liste
Član 42.
Naziv izborne liste određuje se prema nazivu političke stranke koja podnosi listu.
Ako dve ili više političkih stranaka podnesu zajedničku izbornu listu, naziv izborne liste određuju sporazumno.
Uz naziv izborne liste grupe građana podnosilac određuje i bližu oznaku te liste.
U naziv izborne liste iz st. 1. do 3. ovog člana podnosioci izborne liste mogu uključiti i ime i prezime nosioca te liste.
Član 43.
Izborna lista je utvrđena kad je svojim potpisom podrži najmanje 1.000 birača koji imaju prebivalište u izbornoj jedinici do milion birača, odnosno 2.500 birača u izbornoj jedinici koja ima više od milion birača.
Savezna izborna komisija propisuje sadržaj i oblik obrasca za potpise iz stava 1. ovog člana.
Član 44.
Birač može svojim potpisom podržati samo jednu izbornu listu.
Član 45.
Prikupljanje potpisa za predlaganje kandidata za izbornu listu, u okviru izborne kampanje, pokreću i obavljaju političke stranke, kao i građani, pojedinačno ili kolektivno.
Član 46.
Izborna lista dostavlja se izbornoj komisiji najdocnije 30 dana pre dana određenog za održavanje izbora.
Uz izbornu listu, izbornoj komisiji dostavlja se sledeća dokumentacija:
1) potvrda o izbornom pravu za svakog kandidata sa izborne liste, u kojoj je naznačeno ime i prezime, datum rođenja, zanimanje i lični broj kandidata;
2) pismena izjava kandidata da prihvata kandidaturu;
3) potvrda o prebivalištu kandidata;
4) pismena saglasnost nosioca liste iz člana 42. stav 4. ovog zakona.
5) potvrda o jugoslovenskom državljanstvu kandidata;
6) ovlašćenje lica koje podnosi izbornu listu.
Član 47.
Po prijemu izborne liste i dokumentacije, izborna komisija izdaje rešenje kojim se proglašava izborna lista jedne (stranačka izborna lista), dve ili više političkih stranaka (koaliciona izborna lista), odnosno grupe građana (izborna lista grupe građana).
Rešenje o proglašenju izborne liste iz stava 1. ovog člana izborna komisija dostavlja podnosiocu bez odlaganja.
Član 48.
Ako izborna komisija utvrdi da izborna lista nije podnesena blagovremeno, doneće rešenje o njenom odbacivanju.
Ako izborna komisija utvrdi da izborna lista sadrži nedostatke koji su smetnja za njeno proglašenje u skladu sa ovim zakonom, doneće, u roku od 24 časa od časa prijema izborne liste, zaključak kojim se podnosiocu izborne liste nalaže da, najdocnije u roku od 48 časova od časa dostavljanja zaključka, otkloni te nedostatke. Tim zaključkom predlagaču će se istovremeno ukazati na radnje koje treba da obavi radi otklanjanja nedostataka.
Ako izborna komisija utvrdi da izborna lista ne ispunjava uslove predviđene ovim zakonom odnosno da nedostaci izborne liste nisu otklonjeni, ili nisu otklonjeni u predviđenom roku, doneće u narednih 48 časova rešenje kojim se odbija proglašenje izborne liste.
3. Zbirna izborna lista i redosled izbornih lista
Član 49.
Zbirnu izbornu listu utvrđuje izborna komisija i ona sadrži sve izborne liste sa imenima svih kandidata.
Redosled na zbirnoj izbornoj listi utvrđuje predsednik izborne komisije žrebom, u prisustvu ovlašćenih predstavnika podnosilaca izbornih lista koji ispunjavaju uslove predviđene ovim zakonom za učešće u radu izborne komisije.
Svaki podnosilac izborne liste ima pravo da u roku od 48 časova od dana objavljivanja zbirne izborne liste izvrši uvid u sve podnete izborne liste i dokumentaciju podnetu uz njih.
Zbirnu izbornu listu izborna komisija javno objavljuje najdocnije 20 dana pre dana određenog za održavanje izbora.
VIII. PREDSTAVLjANjE PODNOSILACA IZBORNIH LISTA I KANDIDATA SA IZBORNIH LISTA
Član 50.
Podnosioci izbornih lista imaju pravo da u javnim glasilima, u okviru istih dnevnih termina, odnosno rubrika, ravnopravno obaveštavaju građane o programima i aktivnostima, kao i o predloženim kandidatima.
Za predstavljanje podnosilaca izbornih lista i kandidata, kao i za druge predizborne aktivnosti, ne mogu se prikupljati i obezbeđivati sredstva od stranih pravnih i fizičkih lica.
Član 51.
Organizacije koje emituju radio i televizijski program, a čiji su osnivači savezna država, odnosno republike članice, obavezne su da od dana raspisivanja izbora, u okviru političko-informativnog programa čija su čujnost i vidljivost obezbeđene na celoj teritoriji republike članice, u jednakom trajanju i u istom terminu, obezbede predstavljanje podnosilaca izbornih lista i kandidata sa izbornih lista, kao i iznošenje i obrazlaganje izbornog programa podnosilaca tih lista.
Član 52.
Urednici i voditelji političko-informativnih i specijalizovanih emisija obavezni su da u toku izborne kampanje nezavisno i objektivno predstavljaju sve kandidate, a voditelji emisija moraju imati nepristrasan odnos prema svim zastupljenim političkim, socijalnim i etničko-kulturnim programima.
U skladu sa odredbom stava 1. ovog člana, a na osnovu člana 4. stav 2. ovog zakona, organizuju se emisije kojima se obezbeđuje javno sučeljavanje izbornih programa podnosilaca izbornih lista i kandidata sa tih lista.
Član 53.
Predstavnici organizacija koje emituju radio i televizijski program, a čiji su osnivači savezna država, odnosno republike članice, predstavnici osnivača tih organizacija i predstavnici političkih stranaka koje nameravaju da učestvuju na izborima sporazumom utvrđuju broj i trajanje emisija za ravnopravno predstavljanje.
Sporazum iz stava 1. ovog člana zaključuje se najdocnije pet dana od dana donošenja odluke o raspisivanju izbora i bez odlaganja javno objavljuje.
Član 54.
Ravnopravne uslove za predstavljanje svih podnosilaca izbornih lista i kandidata sa izbornih lista dužna su da obezbede, u skladu sa ovim zakonom, i sva sredstva javnog obaveštavanja čiji su osnivači pokrajina, grad ili opština.
Sredstva javnog obaveštavanja iz stava 1. ovog člana, uz učešće predstavnika osnivača i podnosilaca izbornih lista, utvrđuju bliža pravila za predstavljanje podnosilaca izbornih lista, izbornih programa i kandidata sa izbornih lista.
IDž. SPROVOĐENjE IZBORA
1. Biračka mesta
Član 55.
Glasanje za poslanike obavlja se na biračkom mestu.
Bliža pravila u vezi sa biračkim mestom utvrđuje Savezna izborna komisija.
Član 56.
Birač glasa na biračkom mestu na kome je upisan u izvod iz biračkog spiska.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, birač može, putem pisma, glasati i van biračkog mesta na kome je upisan u izvod iz biračkog spiska, pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.
Način glasanja van biračkog mesta, kao i broj birača koji su na taj način ostvarili svoje biračko pravo, unosi se u zapisnik o radu biračkog odbora.
Bliža pravila o glasanju putem pisma utvrđuje Savezna izborna komisija.
Član 57.
Svakom biraču, najdocnije pet dana pre dana održavanja izbora dostavlja se obaveštenje o danu i vremenu održavanja izbora, sa brojem i adresom biračkog mesta na kome glasa i brojem pod kojim je upisan u izvod iz biračkog spiska.
Obaveštenje iz stava 1. ovog člana biračima dostavlja organ nadležan za vođenje biračkog spiska.
Član 58.
Svaki birač glasa lično.
Birač u toku održavanja izbora može glasati samo jedanput.
Glasanje je tajno.
Glasa se na overenim glasačkim listićima.
Na biračkom mestu zabranjeno je korišćenje pejdžera, mobilnih telefona i drugih sredstava veza i komunikacija.
Na biračkom mestu i na 50 metara od biračkog mesta zabranjeno je isticanje simbola političkih stranaka i drugog propagandnog materijala.
Ako se u toku glasanja naruše pravila iz st. 1. do 5. ovog člana, birački odbor se raspušta, a glasanje na tom biračkom mestu se ponavlja.
Bliža uputstva o merama kojima se obezbeđuje tajnost glasanja utvrđuje Savezna izborna komisija.
Član 59.
Biračka mesta u izbornoj jedinici otvaraju se u 7,00 časova, a zatvaraju u 20,00 časova. U toku tog vremena biračko mesto mora biti neprekidno otvoreno.
Biračima koji su se zatekli na biračkom mestu u trenutku njegovog zatvaranja omogućiće se da glasaju,
Član 60.
Ako se na biračkom mestu naruši red, birački odbor može prekinuti glasanje dok se red ne uspostavi. Razlozi i trajanje prekida glasanja unose se u zapisnik o radu biračkog odbora.
Ako je glasanje prekinuto duže od jednog časa, produžava se za onoliko vremena koliko je prekid trajao.
Član 61.
Dok je biračko mesto otvoreno i dok traje glasanje svi članovi biračkog odbora ili njihovi zamenici moraju biti na biračkom mestu.
Za svako biračko mesto obezbediće se posebna prostorija u kojoj je moguće obezbediti tajnost glasanja.
Zabranjeno je zadržavanje na biračkom mestu svih lica koja nemaju prava i dužnosti u vezi sa sprovođenjem izbora koja su utvrđena ovim zakonom.
Pripadnici policije na dužnosti mogu ući na biračko mesto samo uz dozvolu predsednika biračkog odbora i samo ako su na biračkom mestu narušeni red i mir.
Zbog povrede odredaba st. 1. do 4. ovog člana može se podneti prigovor izbornoj komisiji, koja odlučuje da li će se glasanje na tom biračkom mestu ponoviti.
2. Izborni materijal
Član 62.
Glasački listić sadrži:
1) oznaku izborne jedinice;
2) redni broj koji se stavlja ispred naziva izborne liste;
3) nazive izbornih lista, saglasno odredbama člana 42. ovog zakona, prema redosledu utvrđenom na zbirnoj izbornoj listi, sa imenom i prezimenom prvog kandidata sa liste;
4) napomenu da se glasa samo za jednu izbornu listu, zaokruživanjem rednog broja ispred naziva te liste.
Član 63.
Glasačke listiće priprema i overava izborna komisija.
Izborna komisija utvrđuje broj glasačkih listića, koji mora biti jednak broju birača upisanih u birački spisak.
Savezna izborna komisija kontroliše pripremu i overu glasačkih listića i određuje broj rezervnih glasačkih listića.
Glasački listići štampaju se na jednom mestu, na hartiji zaštićenoj vodenim žigom.
Podnosilac izborne liste dostavlja Saveznoj izbornoj komisiji ime lica koje ima pravo da prisustvuje štampanju, brojanju, pakovanju glasačkih listića i njihovom dostavljanju organima nadležnim za sprovođenje izbora.
Savezna izborna komisija bliže propisuje oblik i izgled glasačkih listića, način i kontrolu njihovog štampanja i rukovanje glasačkim listićima.
Član 64.
Izborna komisija je dužna da za svaki birački odbor blagovremeno pripremi materijal za glasanje, a naročito potreban broj glasačkih listića, izborne liste, izvod iz biračkog spiska, potvrde o izbornom pravu, posebne i službene koverte za glasanje, kao i obrazac zapisnika o radu biračkog odbora.
Primopredaja izbornog materijala vrši se najdocnije 48 časova pre dana održavanja izbora.
Nadležni organ stara se o uređivanju biračkih mesta i priprema za svaki birački odbor potreban broj glasačkih kutija sa priborom za njihovo pečaćenje i priborom za pisanje.
Na dan izbora, pre početka glasanja, birački odbor utvrđuje da li je pripremljeni izborni materijal za to biračko mesto potpun i ispravan, da li je biračko mesto uređeno na način kojim se obezbeđuje tajnost glasanja i da li glasanje može početi, što unosi u zapisnik o svom radu.
Član 65.
Zbirna izborna lista, s nazivima izbornih lista i imenima svih kandidata, mora za vreme glasanja biti vidno istaknuta na biračkom mestu.
Sadržaj, oblik i način isticanja zbirne izborne liste iz stava 1. ovog člana propisuje Savezna izborna komisija.
Član 66.
Predstavnici podnosilaca izbornih lista i kandidati za poslanike imaju pravo uvida u izborni materijal, a naročito u izvode iz biračkih spiskova, zapisnike biračkog odbora, zapisnike izbornih komisija i glasačke listiće. Uvid se vrši u službenim prostorijama izborne komisije, kao i kod organa kod kojih se izborni materijal nalazi.
Uvid u izborni materijal može se izvršiti u roku od pet dana od dana održavanja izbora.
Član 67.
Izborni materijal čuva se najmanje četiri godine.
Savezna izborna komisija propisuje način korišćenja izbornog materijala.
Član 68.
Savezna izborna komisija propisuje sadržinu i oblik obrazaca i izbornog materijala potrebnih za sprovođenje izbora u roku od 15 dana od dana njenog imenovanja.
3. Glasanje
Član 69.
Birački odbor proverava glasačku kutiju u prisustvu birača koji prvi dođe na biračko mesto. Rezultat kontrole upisuje se u kontrolni list, koji potpisuju članovi biračkog odbora i birač koji je prvi došao na biračko mesto.
U glasačku kutiju ubacuje se kontrolni list, a zatim se on u prisustvu prvog birača pečati, što se unosi u zapisnik o radu biračkog odbora.
Po otvaranju glasačke kutije, najpre se proverava da li u njoj postoji kontrolni list. Ako u glasačkoj kutiji nema kontrolnog lista, birački odbor se raspušta i imenuje se novi, a glasanje na tom biračkom mestu se ponavlja.
Obrazac kontrolnog lista i način pečaćenja glasačke kutije propisuje Savezna izborna komisija.
Član 70.
Birač najpre saopštava biračkom odboru svoje ime i prezime , a ličnom kartom ili drugom ispravom dokazuje svoj identitet.
Birač ne može glasati bez podnošenja dokaza o svom identitetu.
Predsednik ili član biračkog odbora, pošto utvrdi identitet birača, zaokružuje redni broj pod kojim je birač upisan u izvod iz biračkog spiska, objašnjava mu način glasanja i predaje glasački listić.
Član 71.
Članovi biračkog odbora ne smeju ni na koji način uticati na odluku birača.
Članovi biračkog odbora dužni su da biraču, na njegov zahtev, ponovo objasne način glasanja.
Članovi biračkog odbora dužni su naročito da paze da niko ne ometa birača prilikom popunjavanja glasačkog listića i da u potpunosti bude obezbeđena tajnost glasanja.
Ako se u toku glasanja povrede odredbe iz st. 1. do 3. ovog člana izborna komisija raspušta birački odbor, obrazuje novi birački odbor i određuje ponavljanje glasanja u tom biračkom odboru.
Član 72.
Birač može glasati samo za jednu izbornu listu sa glasačkog listića.
Glasa se zaokruživanjem rednog broja ispred naziva izborne liste za koju se glasa.
Birač sam presavija popunjeni glasački listić tako da se ne vidi kako je glasao i stava ga u odgovarajuću glasačku kutiju, a zatim napušta biračko mesto.
Član 73.
Na dan izbora ne mogu se vršiti nikakve promene u izvodima iz biračkih spiskova.
Ako postupi protivno odredbi stava 1. ovog člana, birački odbor se raspušta, a glasanje na tom biračkom mestu se ponavlja.
Član 74.
Birač koji nije u mogućnosti da na biračkom mestu lično glasa (slepo, invalidno ili nepismeno lice) ima pravo da povede lice koje će umesto njega, na način koje mu ono odredi, ispuniti listić, odnosno obaviti glasanje.
Način glasanja za birača iz stava 1. ovog člana unosi se u zapisnik.
Član 75.
Birač koji nije u mogućnosti da glasa na biračkom mestu (nemoćno ili sprečeno lice) obavestiće birački odbor o tome da li želi da glasa. Birački odbor će preko svojih članova omogućiti takvom licu da glasa na način kojim se obezbeđuje neposrednost i tajnost glasanja.
Pošto je obavešten o nemogućnosti birača da glasa na biračkom mestu, birački odbor će, preko članova biračkog odbora, dostaviti biraču u službenoj koverti overeni glasački listić, zbirnu izbornu listu, poseban koverat za popunjeni glasački listić i potvrdu o njegovom izbornom pravu.
Pošto birač iz stava 1. ovog člana glasa, zatvara glasački listić u poseban koverat, koji članovi biračkog odbora pred njim pečati žigom na pečatnom vosku. Potom zatvoreni koverat u kome se nalazi glasački listić i potvrdu o izbornom pravu stavlja u službeni koverat, koji članovi biračkog odbora pred njim pečati.
Član biračkog odbora predaje biračkom odboru službeni koverat, koji birački odbor otvara, konstatuje da je u njemu potvrda o izbornom pravu, zaokružuje redni broj pod kojim je birač upisan u izvod iz biračkog spiska, a neotvoreni koverat sa glasačkim listićem ubacuje u glasačku kutiju.
Način glasanja birača iz stava 1. ovog člana unosi se u zapisnik.
Bliža pravila o načinu glasanja iz stava 1. ovog člana donosi Savezna izborna komisija.
Član 76.
Birači koji se nalaze na odsluženju vojnog roka ili na vojnoj vežbi, odnosno koji izvršavaju obavezu u jedinicama ili ustanovama Vojske Jugoslavije, glasaju u tim jedinicama, odnosno ustanovama.
Na osnovu podataka organa koji vodi birački spisak o biračima iz stava 1. ovog člana, izborna komisija je dužna da sačini i overi posebne izvode iz biračkog spiska za te birače i da ih, zajedno sa potrebnim brojem overenih glasačkih listića, zbirnih izbornih lista i posebnim i službenim kovertima, dostavi vojnim jedinicama i vojnim ustanovama gde se ti birači nalaze.
Pošto birač iz stava 1. ovog člana glasa, zatvara glasački listić u poseban koverat, koji se pred njim pečati žigom na pečatnom vosku. Potom se zatvoreni koverat u kome se nalazi glasački listić stavlja u službeni koverat, koji organ nadležan za sprovođenje izbora u vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi pred njim pečati.
Organ nadležan za sprovođenje izbora u vojnoj jedinici i vojnoj ustanovi dostavlja izbornoj komisiji zapečaćene službene koverte.
Savezna izborna komisija utvrđuje bliža pravila o načinu glasanja u vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi.
Član 77.
Birači koji na dan održavanja izbora rade ili se školuju u zemlji, a van mesta u kome su upisani u izvod iz biračkog spiska, mogu glasati putem pisma.
Birači iz stava 1. ovog člana obraćaju se biračkom odboru na biračkom mestu na kome su upisani u izvod iz biračkog spiska zahtevom da im taj birački odbor dostavi obaveštenje o glasanju, glasački listić, zbirnu izbornu listu, poseban koverat za glasački listić, potvrdu o izbornom pravu i službeni koverat.
Pošto birač iz stava 1. ovog člana glasa, zatvara glasački listić u poseban koverat. Potom zatvoreni koverat u kome se nalazi glasački listić i potvrdu o izbornom pravu stavlja u službeni koverat, koji poštom dostavlja biračkom odboru iz stava 2. ovog člana.
Član 77a.
Birači koji na dan održavanja izbora zbog opravdanih razloga ne mogu da glasaju u mestu u kome su upisani u izvod iz biračkog spiska kao i birači koji ne mogu da glasaju pred biračkim odborom u tom mestu, mogu glasati u mestu i pred biračkim odborom određenim u skladu sa članom 32a. ovog zakona.
Član 78.
Birači koji u vreme održavanja izbora privremeno borave u inostranstvu, glasaju na biračkom mestu na području poslednjeg prebivališta na teritoriji Savezne Republike Jugoslavije pre odlaska u inostranstvo.
Član 79.
Birači koji se kao članovi posada pomorskih i rečnih brodova trgovačke mornarice koji plove pod zastavom Savezne Republike Jugoslavije nalaze na dan glasanja van teritorijalnih voda Savezne Republike Jugoslavije, birači na radu u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Savezne Republike Jugoslavije u inostranstvu i članovi njihovih porodica koji žive u inostranstvu, glasaju na brodu, odnosno u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu.
Uslove za glasanje lice lica iz stava 1. ovog člana obezbeđuje nadležno savezno ministarstvo.
Na osnovu podataka organa koji vodi birački spisak o biračima iz stava 1. ovog člana, izborna komisija je dužna da sačini i overi posebne izvode iz biračkog spiska za te birače i da ih, zajedno sa potrebnim brojem overenih glasačkih listića, zbirnih izbornih lista, odgovarajućim potvrdama o biračkom pravu i posebnim i službenim kovertima, dostavi brodu, odnosno predstavništvu.
Za sprovođenje izbora na brodu i u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu, starešina broda, odnosno predstavništva obrazuje birački odbor sastavljen iz reda birača na brodu, odnosno predstavništvu.
Pošto birač iz stava 1. ovog člana glasa, zatvara glasački listić u poseban koverat. Potom zatvoreni koverat u kome se nalazi glasački listić i potvrdu o izbornom pravu stavlja u službeni koverat, koji se pred njim pečati.
Organ nadležan za sprovođenje izbora na brodu, odnosno u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu bez odlaganja dostavlja nadležnoj izbornoj komisiji zapečaćene službene koverte.
Bliža pravila o načinu glasanja birača iz stava 1. ovog člana donosi Savezna izborna komisija.
Član 80.
Lica koja su u pritvoru i lica koja izdržavaju kaznu zatvora glasaju putem pisma.
Na osnovu podataka organa koji vodi birački spisak o biračima iz stava 1. ovog člana, izborna komisija je dužna da sačini i overi posebne izvode iz biračkog spiska za te birače i da ih, zajedno sa potrebnim brojem overenih glasačkih listića, zbirnih izbornih lista, odgovarajućim potvrdama o izbornom pravu i posebnim i službenim kovertima, dostavi ustanovi za izdržavanje kazne zatvora u kojoj se ti birači nalaze.
Pošto birač iz stava 1. ovog člana glasa, zatvara glasački listić u poseban koverat potom zatvoreni koverat u kome se nalazi glasački listić i potvrdu o izbornom pravu stavlja u službeni koverat koji član biračkog odbora pred njim pečati.
Bliža pravila o načinu glasanja lica iz stava 1. ovog člana donosi Savezna izborna komisija.
Član 81.
U slučajevima glasanja putem pisma uzeće se u obzir samo glasovi koji na biračko mesto ili u izbornu komisiju stignu do 20,00 časova na dan održavanja izbora.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, ako zbog velike udaljenosti birača iz čl. 76, 77, 78. i 79. ovog zakona birački odbori nisu u stanju da blagovremeno dostave izborni materijal, najkraćim putem obavestiće o tome izbornu komisiju.
Izborni materijal iz stava 2. ovog člana birački odbori dostavljaju naknadno, a najdocnije do 20,00 časova narednog dana od dana održavanja izbora.
U slučajevima glasanja putem pisma, broj birača koji su glasali i način glasanja unose se u poseban zapisnik čiji sadržaj i oblik propisuje Savezna izborna komisija.
Dž. UTVRĐIVANjE I OBJAVLjIVANjE REZULTATA IZBORA
1. Utvrđivanje rezultata izbora
Član 82.
Po završenom glasanju, birački odbor pristupa utvrđivanju rezultata glasanja na biračkom mestu.
Birački odbor utvrđuje broj neupotrebljenih glasačkih listića i te listiće stavlja u poseban omot, koji pečati.
Na osnovu izvoda iz biračkog spiska, birački odbor utvrđuje ukupan broj birača koji su glasali.
Kad se glasačka kutija otvori, posle provere kontrolnog lista, važeći glasački listići odvajaju se od nevažećih.
Birački odbor konstatuje broj nevažećih glasačkih listića i unosi ga u zapisnik. Zatim utvrđuje broj važećih listića i broj glasova za svaku izbornu listu, što takođe unosi u zapisnik.
Nevažeći glasački listić je: nepopunjeni glasački listić, listić koji je popunjen tako da se ne može utvrditi za koju se izbornu listu glasalo i listić na kome je zaokruženo više od jedne izborne liste.
Ako je na glasačkom listiću zaokruženo ime i prezime prvog kandidata na izbornoj listi ili je zaokružen naziv izborne liste, odnosno ako su zaokruženi istovremeno redni broj i naziv izborne liste i ime i prezime prvog kandidata, takav listić smatra se važećim.
Ako je glasanje obavljeno putem pisma, glasački listić uz koji nema potvrde o izbornom pravu smatra se nevažećim.
Ako se utvrdi da je broj glasačkih listića u glasačkoj kutiji veći od broja birača koji su glasali, birački odbor se raspušta i imenuje novi, a glasanje na tom biračkom mestu se ponavlja. Rezultat glasanja na tom biračkom mestu utvrđuje se posle ponovljenog glasanja.
Član 83.
Kad birački odbor utvrdi rezultate glasanja, u zapisnik o radu biračkog odbora unosi se: broj primljenih glasačkih listića; broj neupotrebljenih glasačkih listića; broj upotrebljenih glasačkih listića; broj nevažećih glasačkih listića; broj važećih glasačkih listića; broj glasova datih za svaku izbornu listu; broj birača prema izvodu iz biračkog spiska; broj birača koji su glasali po spisku i broj birača koji su glasali putem pisma.
U zapisnik o radu biračkog odbora unose se i primedbe i mišljenja članova biračkog odbora, podnosilaca izbornih lista i zajedničkih predstavnika podnosilaca izbornih lista iz člana 35. ovog zakona, kao i sve druge činjenice značajne za glasanje.
Zapisnik o radu biračkog odbora potpisuju svi članovi biračkog odbora.
Zapisnik o radu biračkog odbora izrađuje se na propisanom obrascu koji se štampa u šest primeraka.
Prvi primerak zapisnika sa utvrđenim izbornim materijalom dostavlja se izbornoj komisiji.
Drugi primerak zapisnika ističe se na biračkom mestu na javni uvid.
Preostala četiri primerka zapisnika uručuju se predstavnicima podnosilaca izbornih lista koje su osvojile najveći broj glasova na tom biračkom mestu, i to odmah, ukoliko podnosilac izborne liste ima predstavnika u biračkom odboru, a ukoliko ga nema - predstavnik podnosioca izborne liste može preuzeti primerak zapisnika od izborne komisije u roku od 12 časova.
Ostali podnosioci izborne liste imaju pravo da, u roku od 12 časova od dostavljanja materijala sa biračkog mesta izbornoj komisiji, od izborne komisije dobiju fotokopiju zapisnika sa biračkog mesta, overenu od strane izborne komisije.
Član 84.
Po utvrđivanju rezultata glasanja, birački odbor će bez odlaganja, a najdocnije u roku od 18 časova od časa zatvaranja biračkog mesta, dostaviti izbornoj komisiji: zapisnik o radu, sa izvodom iz biračkog spiska; neupotrebljene i, odvojeno, upotrebljene glasačke listiće; nevažeće i, odvojeno, važeće glasačke listiće, kao i preostali izborni materijal.
Član 85.
Rezultate izbora utvrđuje izborna komisija, na osnovu rezultata na svim biračkim mestima u izbornoj jedinici.
Po prijemu izbornog materijala sa biračkih mesta, izborna komisija utvrđuje: ukupan broj birača upisanih u birački spisak; broj birača koji su glasali na biračkim mestima; broj birača koji su glasali putem pisma; ukupan broj glasačkih listića primljenih na biračkim mestima; ukupan broj neupotrebljenih glasačkih listića; ukupan broj nevažećih glasačkih listića; ukupan broj važećih glasačkih listića i broj glasova datih za svaku izbornu listu pojedinačno i dostavlja ih Saveznoj izbornoj komisiji u roku od 72 časa od časa zatvaranja biračkih mesta.
Sadržaj i oblik obrasca zapisnika o radu izborne komisije propisuje Savezna izborna komisija.
Član 86.
Izborna komisija utvrđuje ukupan broj glasova koji je dobila svaka pojedina izborna lista i utvrđuje broj mandata koji pripada svakoj listi.
Svakoj izbornoj listi pripada broj mandata koji je srazmeran broju dobijenih glasova.
Član 87.
U raspodeli mandata učestvuju samo izborne liste koje su dobile najmanje 5% glasova od ukupnog broja glasova birača koji su glasali u izbornoj jedinici.
Član 88.
Izborna komisija raspodeljuje mandate primenom sistema najvećeg količnika.
Broj mandata koji će dobiti pojedina lista utvrđuje se tako da se ukupan broj glasova koji je dobila pojedina lista u izbornoj jedinici deli brojevima od jedan do zaključno sa brojem koji odgovara broju poslanika koji se bira u izbornoj jedinici. Tako dobijeni količnici razvrstavaju se po veličini, pri čemu se u obzir uzima onoliko najvećih količnika koliko se poslanika bira u izbornoj jedinici. Svaka lista dobija onoliko mandata koliko tih količnika na nju otpada.
Ako dve ili više izbornih lista dobiju iste količnike na osnovu kojih se dodeljuje jedan ili više izbornih mandata, a nema više neraspodeljenih mandata, mandat će se dodeliti izbornoj listi koja je dobila ukupan veći broj glasova.
Kad određenoj izbornoj listi pripadne više mandata nego što je na toj listi predloženo kandidata za poslanike, mandat se dodeljuje izbornoj listi koja ima sledeći najveći količnik.
Ako nijedna izborna lista nije dobila najmanje 5% glasova određenih članom 87. ovog zakona raspodela mandata izvršiće se na način određen st. 1. do 3. ovog člana.
Član 89.
Mandati koji pripadaju određenoj izbornoj listi dodeljuju se samo kandidatima sa te liste.
Kad određenoj izbornoj listi pripadne više mandata nego što je na toj listi predloženo kandidata za poslanike, mandat se dodeljuje izbornoj listi koja ima sledeći najveći količnik.
Član 90.
Podnosilac izborne liste raspodeljuje mandate koji su pripali toj izbornoj listi kandidatima sa te izborne liste i to jednu trećinu dobijenih mandata kandidatima na listi prema njihovom redosledu na listi, a dve trećine dobijenih mandata kandidatima sa liste prema izboru podnosioca te liste, u skladu sa njegovim pravilima.
Kad izbornoj listi pripadne paran, odnosno neparan broj mandata koji nije deljiv brojem tri, podnosilac izborne liste raspodeljuje kandidatima na listi prema njihovom redosledu ceo broj mandata koji se dobije deljenjem ukupnog broja mandata koji pripada toj izbornoj listi brojem tri uvećanim za jedan, a preostali broj mandata kandidatima sa liste prema izboru podnosioca te liste, u skladu sa njegovim pravilima.
Podnosilac izborne liste će, najkasnije u roku od deset dana od dana objavljivanja ukupnih rezultata izbora, dostaviti Saveznoj izbornoj komisiji podatke o tome kojim kandidatima sa izborne liste se dodeljuju dobijeni poslanički mandati, u skladu sa odredbama ovog zakona.
Ako podnosilac izborne liste ne dostavi podatke. Savezna izborna komisija će ga pismeno obavestiti da je dužan da to učini u naknadnom roku od pet dana, uz upozorenje na posledice nepostupanja.
Ako podnosilac izborne liste ne dostavi podatke ni u naknadno ostavljenom roku, Savezna izborna komisija će posebnim rešenjem sve dobijene mandate sa te izborne liste dodeliti kandidatima sa liste prema njihovom redosledu na listi. Protiv ovog rešenja nije dozvoljen prigovor, niti žalba.
2. Objavljivanje rezultata izbora
Član 91.
O ukupnim rezultatima izbora poslanika Savezna izborna komisija javno objavljuje podatke o:
1) broju birača upisanih u birački spisak;
2) broju birača koji su glasali na biračkom mestu;
3) broju birača koji su glasali van biračkog mesta;
4) broju birača koji su glasali;
5) broju primljenih glasačkih listića;
6) broju neupotrebljenih glasačkih listića;
7) broju upotrebljenih glasačkih listića;
8) broju nevažećih glasačkih listića;
9) broju važećih glasačkih listića;
10) broju glasova koji su dobile pojedine izborne liste;
11) broju mandata koji su dobile pojedine izborne liste.
Član 92.
Konačne ukupne rezultate izbora Savezna izborna komisija objavljuje u roku od 24 časa od časa prijema izveštaja izbornih komisija.
Od završetka glasanja do objavljivanja konačnih ukupnih rezultata izbora, izborna komisija, preko sredstava javnog obaveštavanja, objavljuje privremene podatke o rezultatima izbora u izbornoj jedinici.
Konačni ukupni rezultati izbora objavljuju se u "Službenom listu SRJ".
Član 93.
Savezna izborna komisija, na dan potvrđivanja mandata, izdaje poslaniku uverenje da je izabran za poslanika u Veće građana.
DžI. PRESTANAK MANDATA, PONOVNI IZBORI, POPUNjAVANjE UPRAŽNjENIH POSLANIČKIH MESTA I PREVREMENI IZBORI
1. Prestanak mandata
Član 94.
Poslaniku prestaje mandat pre isteka vremena na koje je izabran:
1) podnošenjem ostavke;
2) raspuštanjem Savezne skupštine, prestankom mandata Saveznoj skupštini, odnosno prestankom mandata poslanicima na osnovu odluke Savezne skupštine, u skladu sa Ustavom Savezne Republike Jugoslavije;
3) ako je pravnosnažnom sudskom odlukom osuđen na kaznu zatvora bezuslovno u trajanju od najmanje šest meseci;
4) ako je pravnosnažnom sudskom odlukom lišen poslovne sposobnosti;
5) ako nastupi jedan od slučajeva nespojivosti funkcije poslanika sa drugom funkcijom, utvrđeni ovim zakonom;
6) gubljenjem jugoslovenskog državljanstva;
7) ako mu prestane prebivalište na teritoriji Savezne Republike Jugoslavije;
8) ako nastupi smrt poslanika;
9) ako poslaniku prestane članstvo u političkoj stranci na čijoj je izbornoj listi izabran u Veće građana.
Poslaniku mandat prestaje danom nastupanja slučaja iz stava 1. ovog člana.
Dan prestanka mandata, osim u slučajevima iz tačke 2. ovog člana, konstatuje Veće građana na prvoj narednoj sednici posle prijema obaveštenja o razlozima za prestanak mandata poslanika.
2. Ponovni izbori
Član 95.
Ponovni izbori sprovode se ako nadležna izborna komisija poništi izbore saglasno odredbama ovog zakona.
Član 96.
Ako izborna komisija poništi izbore na pojedinom biračkom mestu, glasanje se ponavlja samo na tom biračkom mestu.
Kad se izbori ponavljaju u slučajevima utvrđenim ovim zakonom, izborna komisija donosi rešenje o ponavljanju glasanja na tom biračkom mestu.
U slučaju iz st. 1. i 2. ovog člana rezultat izbora se utvrđuje po završetku ponovljenog glasanja.
Član 97.
Ponovni izbori se sprovode na način i po postupku koji su ovim zakonom utvrđeni za sprovođenje izbora.
Ponovne izbore raspisuje izborna komisija.
Ponovni izbori sprovode se najdocnije u roku od 15 dana od dana poništenja izbora.
U slučajevima ponavljanja izbora iz člana 96. stav 2. ovog zakona, ponovni izbori se sprovode najdocnije u roku od sedam dana od dana donošenja odluke izborne komisije.
Za sprovođenje ponovnih izbora već proglašene izborne liste se ne mogu menjati.
3. Popunjavanje upražnjenih poslaničkih mesta
Član 98.
Ako na osnovu člana 94. stav 1. ovog zakona, osim tačke 2. tog stava, poslaniku prestane mandat pre isteka vremena na koje je izabran dodeljuje se mandat novom poslaniku na način utvrđen ovim članom.
Kad poslaniku prestane mandat pre isteka vremena na koje je izabran u slučajevima iz stava 1. ovog člana, mandat pripada podnosiocu izborne liste sa čije je izborne liste bio izabran poslanik kome je prestao mandat i taj mandat se dodeljuje kandidatu koga odredi podnosilac izborne liste.
Kad poslaniku prestane mandat pre isteka vremena na koje je izabran u slučajevima iz stava 1. ovog člana, a na izbornoj listi sa koje je poslanik bio izabran nema kandidata za koje podnosilac liste nije dobio mandat, mandat pripada podnosiocu izborne liste koji ima sledeći najveći količnik.
Mandat novog poslanika traje do isteka mandata poslanika kome je prestao mandat.
Od kandidata iz st. 2. i 3. ovog člana, pre potvrđivanja mandata, pribavlja se pismena saglasnost da prihvata mandat.
4. Prevremeni izbori
Član 99.
U slučaju raspuštanja Savezne skupštine ili prestanka mandata Saveznoj skupštini, kao i u slučaju donošenja odluke Savezne skupštine o prestanku mandata poslanicima, raspisuju se prevremeni izbori.
Prevremene izbore raspisuje predsednik Republike.
Odluka o raspisivanju prevremenih izbora objavljuje se u "Službenom listu SRJ".
Prevremeni izbori sprovode se na način i po postupku koji su ovim zakonom utvrđeni za sprovođenje izbora.
DžII. ZAŠTITA IZBORNOG PRAVA
Član 100.
Organi nadležni za sprovođenje izbora dužni su da u toku izbornog postupka obaveštavaju birače o njihovim izbornim pravima i o načinu zaštite tih prava.
Član 101.
Svaki birač, kandidat i podnosilac izborne liste ima pravo da podnese prigovor nadležnoj izbornoj komisiji zbog nepravilnosti u postupku kandidovanja i sprovođenja izbora.
Prigovor iz stava 1. ovog člana podnosi se u roku od 24 časa od časa kad je donesena odluka, odnosno izvršena radnja ili učinjen propust.
Član 102.
Prigovor protiv odluke, radnje ili propusta biračkog odbora podnosi se izbornoj komisiji.
Prigovor protiv odluke, radnje ili propusta izborne komisije podnosi se Saveznoj izbornoj komisiji.
Član 103.
Nadležna izborna komisija donosi rešenje u roku od 48 časova od časa prijema prigovora i dostavlja ga podnosiocu prigovora.
Ako nadležna izborna komisija usvoji prigovor, poništiće odluku ili radnju.
Ako nadležna izborna komisija po prigovoru ne donese rešenje u rokovima predviđenim ovim zakonom, smatraće se da je prigovor usvojen.
Član 104.
Protiv rešenja nadležne izborne komisije kojim je odbačen ili odbijen prigovor može se podneti prigovor Saveznoj izbornoj komisiji.
Prigovor se predaje izbornoj komisiji koja je donela rešenje o prigovoru iz stava 1. ovog člana, u roku od 48 časova od časa dostavljanja rešenja.
Izborna komisija iz stava 2. ovog člana dužna je da, u roku od 24 časa od časa prijema prigovora, dostavi Saveznoj izbornoj komisiji prigovore i sve potrebne spise.
Član 105.
Protiv rešenja Savezne izborne komisije kojim je odbačen ili odbijen prigovor može se izjaviti žalba Saveznom ustavnom sudu.
Žalba izstava 1. ovog člana izjavljuje se preko Savezne izborne komisije u roku od 48 časova od časa dostavljanja rešenja.
Savezna izborna komisija dužna je da u roku od 24 časa od časa prijema žalbe dostavi Saveznom ustavnom sudu žalbu, osporeno rešenje i sve potrebne spise na odlučivanje.
DžIII. TROŠKOVI IZBORA
Član 106.
Sredstva za rad organa za sprovođenje izbora, sredstva za pripremu izbornog materijala i sredstva za podmirivanje drugih troškova za sprovođenje izbornih radnji obezbeđuju se u saveznom budžetu.
Član 107.
Zahtev za dodelu sredstava Saveznoj izbornoj komisiji, sa specifikacijom ukupnih troškova, podnosi izborna komisija.
Sredstva koja se isplaćuju kao naknada za rad licima u organima za sprovođenje izbora oslobođena su od plaćanja poreza i doprinosa.
Član 108.
Političke stranke same obezbeđuju sredstva za izbornu propagandu i druge izborne aktivnosti. Podnosioci izbornih lista i kandidati mogu, radi pokrića troškova, prikupljati priloge.
Deo sredstava za učešće svih podnosilaca izbornih lista u izbornoj kampanji obezbeđuje se u Fondu.
Sredstva iz stava 2. ovog člana raspodeljuju se prema merilima koja utvrdi Savezna izborna komisija.
Ako se izborna lista odbaci ili odbije, podnosilac te liste mora vratiti sredstva dobijena iz Fonda.
Član 109.
Izabranom poslaniku koga je predložila grupa građana i političkoj stranci za izabranog poslanika sa liste te političke stranke, pripada jednokratna novčana naknada, čiji iznos određuje Savezna izborna komisija.
DžIV. KAZNENE ODREDBE
Član 110.
Kaznom zatvora do jedne godine kazniće se za krivično delo:
1) ko drugog, u nameri da mu onemogući glasanje za saveznog poslanika, protivzakonito ne upiše u birački spisak ili ga izbriše iz tog spiska;
2) ko silom, ozbiljnom pretnjom, podmićivanjem ili na drugi način prinudi drugog ili na njega utiče da na izborima za savezne poslanike ne glasa ili da glasa za određenu izbornu listu ili protiv te liste.
Ako delo iz stava 1. ovog člana izvrši član Savezne izborne komisije ili član izborne komisije izborne jedinice, član biračkog odbora ili drugo lice u vršenju dužnosti u vezi sa izborima za savezne poslanike, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine.
Član 111.
Novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine kazniće se za krivično delo:
1) ko posle obavljenih izbora za savezne poslanike pozove birača na odgovornost zbog glasanja ili zahteva od njega da kaže kako je glasao ili zašto nije glasao;
2) ko na izborima za savezne poslanike glasa umesto drugog birača pod njegovim imenom ili na istom glasanju glasa više od jedanput;
3) ko na izborima za savezne poslanike uništi, ošteti, oduzme ili prikrije glasački listić kojim je obavljeno glasanje, neku od isprava o izborima ili bilo koji predmet namenjen izborima ili glasanju.
Ako delo iz stava 1. ovog člana izvrši član Savezne izborne komisije ili član izborne komisije izborne jedinice, biračkog odbora ili drugo lice u vršenju dužnosti u vezi s navedenim izborima, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine.
Član 112.
Novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest meseci kazniće se za krivično delo lice koje na izborima za savezne poslanike povredi tajnost glasanja.
Ako delo iz stava 1. ovog člana izvrši član Savezne izborne komisije ili član izborne komisije izborne jedinice, biračkog odbora ili drugo lice u vršenju dužnosti u vezi s izborima saveznih poslanika, kazniće se zatvorom do tri godine.
Član 113.
Kaznom zatvora do tri godine kazniće se za krivično delo član Savezne izborne komisije ili član izborne komisije izborne jedinice, ili član biračkog odbora ili drugo lice koje u vršenju dužnosti u vezi s izborom saveznih poslanika izmeni broj datih glasova dodavanjem ili oduzimanjem glasačkih listića ili glasova pri prebrojavanju ili objavi rezultata izbora koji ne odgovara obavljenom glasanju.
DžV. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 114.
Od dana raspisivanja do dana održavanja prvih prevremenih izbora ne može proteći manje od 45 ni više od 90 dana.
Član 115.
Savezna skupština Savezne Republike Jugoslavije imenovaće članove Savezne izborne komisije u roku od sedam dana od dana stupanja na snagu ovog zakona i članove izbornih komisija izbornih komisija izbornih jedinica u roku od sedam dana od dana stupanja na snagu Zakona o izbornim jedinicama za izbor saveznih poslanika u Veće građana Savezne skupštine.
Savezna izborna komisija doneće akte predviđene ovim zakonom najdocnije u roku od deset dana od dana imenovanja njenih članova.
Član 116.
U postupku sprovođenja prvih prevremenih izbora za poslanike u Veću građana jugoslovenskim državljanima, u smislu ovog zakona, smatraće se državljanin republike članice Savezne Republike Jugoslavije.
Pravo da bira poslanike na prvim prevremenim izborima ima i državljanin SRJ koji je navršio 18 godina života, koji je poslovno sposoban i koji ima prebivalište u Saveznoj Republici Jugoslaviji najmanje šest meseci pre dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 117.
Sredstva iz čl. 106, 108. i 109. ovog zakona za sprovođenje prevremenih izbora u 1992. godini obezbediće se u iznosu od 600,000.000 dinara.
U okviru sredstava iz stava 1. ovog člana, za finansiranje troškova iz člana 108. ovog zakona obezbeđuju se sredstva u iznosu od 5.000 prosečnih neto zarada isplaćenih u privredi Savezne Republike Jugoslavije u mesecu koji je prethodno mesecu u kome su raspisani izbori, a za koji su objavljeni zvanični podaci.
Sredstva iz stava 2. ovog člana raspodeljuju se na podnosioce izborne liste u izbornoj jedinici tako da se obezbedi:
1) jedna trećina, kao akontacija po prijavi izborne liste, koja pripada političkoj stranci koja na listi predloži najmanje 75% kandidata, odnosno grupi građana koja predloži najmanje 50% kandidata od ukupnog broja poslanika koji se biraju u izbornoj jedinici;
2) da se sredstva iz tačke 1. ovog člana koja bi pripala jednoj političkoj stranci uvećaju za 20% za svaku sledeću stranku koja je u koaliciji, ako se kao podnosilac izborne liste javlja više političkih stranaka;
3) da ostatak sredstava pripadne podnosiocima lista koje su potvrđene proporcionalno ukupnom broju prijavljenih kandidata.
Član 118.
U postupku sprovođenja prvih prevremenih izbora poslanika u Veće građana opšti nadzor nad postupcima političkih stranaka, kandidata i sredstava javnog obaveštavanja, u toku izbornih aktivnosti, sprovodi nadzorni odbor.
Nadzorni odbor sastoji se od sedam članova koje imenuje Savezna skupština na predlog Savezne vlade.
Članovi nadzornog odbora biraju jednog između sebe za predsednika, tajnim glasanjem.
Nadzorni odbor:
1) prati predizborne aktivnosti i ukazuje na eventualne nepravilnosti u postupanju političkih stranaka, kandidata, sredstava javnog obaveštavanja i drugih učesnika u izbornom postupku;
2) predlaže mere za poštovanje jednakosti kandidata u izlaganju njihovih programa;
3) obraća se javnosti radi zaštite moralnog integriteta ličnosti kandidata;
4) upozorava na postupke političkih stranaka, organa uprave, kandidata i sredstava javnog obaveštavanja kojima se ometa korektnost izborne kampanje i ugrožava jednakost prava svih kandidata.
Ako bilo koji učesnik u izbornoj kampanji svojim ponašanjem poziva na nasilje, širi nacionalnu, versku ili rasnu mržnju ili podstiče na neravnopravnost polova, nadzorni odbor će, bez odlaganja, a po saznanju za takvo ponašanje, dati inicijativu za pokretanje postupka pred nadležnim državnim organima.
Ako se sporazum iz člana 53. ovog zakona ne zaključi u predviđenom roku, nadzorni odbor iz stava 1. ovog člana svojom odlukom će utvrditi broj i trajanje emisija za ravnopravno predstavljanje podnosilaca izbornih lista.
Član 119.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o izboru saveznih poslanika u Veće građana Savezne skupštine ("Službeni list SRJ", br. 1/92).
Član 120.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu SRJ".