Na osnovu člana 131, 132. i 146. Zakona o radu ("Službeni glasnik RS" br. 70/01) i člana 77. Posebnog kolektivnog ugovora za komunalna preduzeća grada Beograda, Sindikalna organizacija JKP "Gradska čistoća", Nezavisni sindikat JKP "Gradska čistoća", generalni direktor i Izvršni odbor Skupštine grada - kao ovlašćeni organ osnivača, 30. maja 2003. godine zaključuju
POJEDINAČNI KOLEKTIVNI UGOVOR
JAVNOG KOMUNALNOG PREDUZEĆA "GRADSKA ČISTOĆA"
(Objavljen u "Sl. listu BGD", br. 14 od 31. maja 2003)
I - OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim pojedinačnim kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: Ugovor) u skladu sa Zakonom o radu, Opštim kolektivnim ugovorom i Posebnim kolektivnim ugovorom, uređuje se: zasnivanje radnog odnosa; radno vreme; odmori i odsustva; zaštita zaposlenih; stručno usavršavanje zaposlenih; zabrana konkurencije; višak zaposlenih; cena rada, zarada i ostala lična i druga primanja; naknade na teret poslovnih rashoda; prestanak radnog odnosa; naknada štete; uloga i uslovi za rad sindikata; obaveštavanje zaposlenih; važenje i otkaz ugovora.
Član 2.
Osnivač u smislu ovog ugovora je Skupština grada Beograda.
Poslodavac u smislu ovog ugovora je Javno komunalno preduzeće "Gradska čistoća" (u daljem tekstu: preduzeće), koga zastupa generalni direktor.
Reprezentativni sindikat u smislu ovog ugovora je sindikalna organizacija zaposlenih u preduzeću u koju je učlanjeno najmanje 15% od ukupnog broja zaposlenih.
Zaposleni u smislu ovog ugovora, je lice koje je u skladu sa zakonom zasnovalo radni odnos sa poslodavcem.
Član 3.
Ovaj ugovor je obavezan za osnivača, poslodavca i sve zaposlene u preduzeću.
Izuzetno od prethodnog stava, prava, obaveze i odgovornosti generalnog direktora se utvrđuju posebnim ugovorom.
Član 4.
Na prava, obaveze i odgovornosti koje nisu uređene ovim ugovorom neposredno se primenjuju odredbe zakona i kolektivnog ugovora.
II - RADNI ODNOS
Član 5.
O pojedinačnim pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenih iz radnog odnosa odlučuje generalni direktor, u skladu sa Zakonom o radu.
Generalni direktor može preneti svoja ovlašćenja, u skladu sa Zakonom o radu, na drugog zaposlenog.
Član 6.
Generalni direktor, pored prava i obaveza koje vrši u skladu sa zakonom, odlučuje o sledećim pitanjima:
- privremenom raspoređivanju zaposlenog na drugo radno mesto, bez njegove saglasnosti, u skladu sa postupkom utvrđenim ovim ugovorom;
- upućivanju zaposlenog na plaćeno i neplaćeno odsustvo i - svim drugim pitanjima iz oblasti rada i radnih odnosa, u skladu sa zakonom, Opštim, Posebnim i ovim ugovorom.
1. Zasnivanje radnog odnosa
Član 7.
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu, saglasno zakonu.
Ugovor o radu zaključuju zaposleni i generalni direktor.
Ugovorom o radu može da se utvrdi rad na neodređeno vreme, rad na određeno vreme, probni rad i rad sa pripravnikom.
Zaposleni je dužan da prilikom zasnivanja radnog odnosa poslodavcu dostavi dokumenta kojima dokazuje da ispunjava uslove za rad.
Član 8.
Radni odnos može da se zasnuje na neodređeno ili određeno vreme.
Zaposleni je dužan da obavesti poslodavca, pre zaključenja ugovora o radu, o svom zdravstvenom stanju ili drugim okolnostima koje bitno utiču na obavljanje poslova za koje zasniva radni odnos.
U slučaju da zaposleni ne postupi u skladu sa stavom 2. ovog člana, generalni direktor može zaposlenom da otkaže ugovor o radu.
Član 9.
Radni odnos u preduzeću zasniva se sa licem koje ispunjava opšte uslove predviđene zakonom i uslove predviđene Pravilnikom o sistematizaciji poslova i radnih zadataka.
Pravilnikom o sistematizaciji poslova i radnih zadataka utvrđuje se: vrsta posla, stručna sprema i drugi posebni uslovi za rad na tim poslovima (radna mesta sa posebnim uslovima, radna mesta na kojima se utvrđuje probni rad i rad sa pripravnikom).
Član 10.
O potrebni zasnivanja radnog odnosa u preduzeću odlučuje generalni direktor u skladu sa planom poslovanja za tekuću godinu.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, generalni direktor može odlučiti o zasnivanju radnog odnosa na određeno vreme u slučajevima utvrđenim članom 11. ovog ugovora, a najduže do tri godine.
Član 11.
Radni odnos na određeno vreme može da se zasnuje:
- kada treba zameniti zaposlenog koji je privremeno odsutan (bolovanje, rad u inostranstvu, obavljanje državne i druge javne funkcije i odsluženje vojnog roka);
- kada obavljanje posla po svojoj prirodi traje određeno vreme;
- kada se privremeno poveća obim posla i - u svojstvu pripravnika radi osposobljavanja za samostalni rad.
Član 12.
Za poslove na kojima se zahtevaju posebne psihofizičke sposobnosti ili se poslovi obavljaju pod specifičnim ili otežanim uslovima rada, i kao takvi su utvrđeni Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova i radnih zadataka, vrši se provera psihofizičkih sposobnosti kandidata.
Član 13.
Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova i radnih zadataka utvrđuju se radna mesta za koja je, kao poseban uslov za rad, predviđeno da zaposleni određeno vreme provede na probnom radu. Probni rad može da traje najduže tri meseca.
Ugovorom o radu utvrđuje se dužina trajanja, otkaz probnog rada i način provere radne i stručne sposobnosti.
Probni rad u smislu stava 1. ovog člana ne može se utvrditi za pripravnika.
Član 14.
Radne i stručne sposobnosti zaposlenog za vreme probnog rada utvrđuje komisija koju imenuje generalni direktor.
Zaposlenom koji za vreme probnog rada nije pokazao odgovarajuće radne i stručne sposobnosti prestaje radni odnos istekom roka određenog u ugovoru o radu.
Član 15.
Na radna mesta utvrđena Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova kandidat se prima u radni odnos u svojstvu pripravnika.
Pripravnički staž traje najmanje šest meseci, a naknada zarade iznosi 80% cene rada radnog mesta za koje se osposobljava pripravnik.
Član 16.
Ugovorom o radu utvrđuje se dužina trajanja pripravničkog staža, mogućnost produžavanja pripravničkog staža i obaveza polaganja stručnog ispita.
Na kraju pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit.
Proveru radnih sposobnosti pripravnika vrši stručna komisija, najmanje istog ili višeg nivoa iste struke, sastavljena od tri do pet članova.
Član 17.
Kada neposredni rukovodilac oceni da zaposleni nema potrebna znanja i sposobnosti ili ne ostvaruje predviđene rezultate rada u periodu od najmanje tri, a najduže šest meseci, dostavlja generalnom direktoru zahtev za formiranje komisije za proveru znanja i sposobnosti zaposlenog, odnosno za utvrđivanje rezultata rada zaposlenog. Članovi komisije moraju imati najmanje isti stepen stručne spreme određene vrste zanimanja koje ima zaposleni.
Ako komisija iz stava 1. ovog člana, utvrdi da zaposleni nema potrebna znanja i sposobnosti ili ne ostvaruje predviđene rezultate rada na određenom radnom mestu, zaposleni se raspoređuje na drugo radno mesto koje odgovara njegovom znanju i sposobnostima, a ako takvog radnog mesta nema, zaposlenom prestaje radni odnos, odnosno otkazuje se ugovor o radu.
Ako zaposleni nije zadovoljan odlukom komisije iz stava 1. ovog člana podnosi prigovor generalnom direktoru.
2. Raspoređivanje zaposlenog
Član 18.
Zaposleni može biti raspoređen trajno ili privremeno na određene poslove.
Zaposleni može u toku rada biti raspoređen na svaki posao koji odgovara njegovoj stručnoj spremi, bez njegove saglasnosti, u sledećim slučajevima:
- kada je u procesu rada potrebno obezbediti uspešnije i efikasnije obavljanje poslova;
- kada dođe do promene u organizaciji ili tehnologiji rada preduzeća;
- kada prestane potreba za radom zaposlenog na poslu koji je određen ugovorom o radu;
- kada se smanji obim rada u preduzeću;
- kada se otvori novo radno mesto u procesu rada i - kada zaposleni zahteva raspored na druge poslove, ukoliko se time zadovoljavaju potrebe procesa rada.
Član 19.
Privremeno raspoređivanje zaposlenog na poslove za koje se traži isti stepen stručne spreme može da traje najduže do šest meseci i to u slučaju zamene privremeno odsutnog, privremenog povećanja obima posla i zbog organizacionih promena u preduzeću.
3. Radno vreme
Član 20.
Puno radno vreme zaposlenih iznosi 40 časova nedeljno.
Radni dan traje osam časova a radna nedelja pet radnih dana.
Raspored i preraspodela radnog vremena u okviru četrdesetočasovne radne nedelje, početak i završetak radnog vremena i rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad) utvrđuje generalni direktor, u skladu sa Posebnim kolektivnim ugovorom i zakonom.
Poslodavac je u obavezi da početak i kraj radnog vremena usaglasi sa tehnološkim procesima rada.
Član 21.
Radno vreme između 22 časa i šest časova narednog dana smatra se radom noću i predstavlja poseban uslov rada u pogledu utvrđivanja prava i zaštite zaposlenih.
Rad u smenama mora se organizovati tako da zaposleni ne radi više od jedne radne nedelje noću, a duže samo uz njegovu pismenu saglasnost.
Član 22.
Zaposleni može radni odnos zasnovati i sa nepunim radnim vremenom u skladu sa zakonom, i svoja prava iz radnog odnosa ostvaruje srazmerno vremenu provedenom na radu i ostvarenim rezultatima rada.
Član 23.
Puno radno vreme skraćuje se zaposlenom koji radi na naročito teškim, napornim i za zdravlje štetnim poslovima.
Skraćivanje radnog vremena vrši se srazmerno štetnom uticaju na zdravlje, odnosno radnu sposobnost zaposlenog, u zavisnosti od specifičnosti poslova i zadataka osnovne delatnosti poslodavca a najviše 10 časova nedeljno.
Poslovi na kojima se skraćuje puno radno vreme utvrđuju se opštim aktom o organizaciji i sistematizaciji u skladu sa ugovorom.
Zaposleni koji rade skraćeno radno vreme imaju ista prava kao i zaposleni koji rade puno radno vreme.
Član 24.
Poslodavac može da uvede i rad duži od punog radnog vremena, u skladu sa zakonom, a prema potrebama poslova i zadataka.
Rad duži od punog radnog vremena ne može da traje duže od četiri časa dnevno, a najduže 240 časova u kalendarskoj godini po zaposlenom.
Član 25.
Raspored radnog vremena utvrđuje direktor poslodavca u okviru godišnjeg radnog vremena.
Član 26.
Direktor poslodavca, u skladu sa zakonom, može vršiti i preraspodelu radnog vremena posebnim rešenjem, i to:
- kad to zahteva priroda delatnosti radi obezbeđivanja potrebnog obima i kvalitetnog pružanja usluga,
- u cilju bolje organizacije rada i racionalnijeg korišćenja sredstava rada,
- zbog racionalnog korišćenja radnog vremena u cilju izvršavanja određenih poslova u utvrđenim rokovima.
Član 27.
Zaposleni ima pravo na odmor u toku dnevnog rada, odmor između dva uzastopna radna dana i nedeljni odmor, u skladu sa zakonom.
Član 28.
Zaposleni je dužan da najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja privremene sprečenosti za rad, u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju, o tome dostavi neposrednom rukovodiocu potvrdu lekara koja sadrži i vreme očekivane sprečenosti za rad.
U slučaju teže bolesti potvrdu iz stava 1. ovog člana neposrednom rukovodiocu zaposlenog dostavljaju članovi uže porodice ili druga lica sa kojima živi u porodičnom domaćinstvu.
Ako zaposleni živi sam, potvrdu iz stava 1. ovog člana dužan je da dostavi u roku od tri dana od dana prestanka razloga zbog kojih nije mogao da dostavi potvrdu.
Ako neposredni rukovodilac ili generalni direktor posumnja u opravdanost razloga za odsustvovanje sa rada u smislu stava 1. ovog člana, može da podnese zahtev nadležnom zdravstvenom organu radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti zaposlenog u skladu sa zakonom.
4. Odmori i odsustva
Član 29.
Zaposlenom se godišnji odmor u trajanju od 18 radnih dana uvećava na osnovu:
a) staža osiguranja,
b) složenosti poslova radnog mesta, odnosno doprinosa zaposlenog na radnom mestu,
v) radne invalidnosti, zdravstvenog stanja zaposlenog ili člana uže porodice,
g) posebnih otežanih uslova rada.
Član 30.
Zaposleni ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.
Godišnji odmor zaposlenog se uvećava za:
1. staža osiguranja - do 7 radnih dana,
2. složenosti poslova doprinosa u radu - do 5 radnih dana, i to:
- za poslove za koje se zahteva odIdoIVstepena stručne spreme - do 2 radna dana - za poslove za koje se zahtevaViliVIstepen stručne spreme - do 3 radna dana - za poslove za koje se zahtevaVIIiliVIII stepen stručne spreme - do 4 radna dana - za poslove sa posebnim ovlašćenjima i odgovornostima - do 5 radnih dana,
3. po osnovu uslova rada - do 7 radnih dana,
4. zaposlenom invalidu, samohranom roditelju sa detetom do sedam godina, zaposlenoj sa maloletnim detetom, zaposlenom sa dvoje ili više dece do 14 go