Nedospjelost ovršenikove tražbine i tužba protiv ovršenikova dužnika
Ovrhovoditelj koji je podnio tužbu radi naplate prenesene tražbine dužan je bez odgode obavijestiti ovršenika o pokrenutoj parnici. U protivnom odgovara ovršeniku za štetu koju on pretrpi zbog toga propusta.
(2) Protiv ovršenikova dužnika koji nije voljan stvari predati ovrhovoditelj može, i prije pravomoćnosti rješenja o prijenosu tražbine, tužbom zahtijevati predaju ako o obvezi predaje nema ovršnu ispravu.
Zakon o parničnom postupku (RH)Kad se tužbeni zahtjev odnosi na dospjelo glavno potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 5.000,00 kuna, sud će izdati platni nalog protiv tuženika iako tužbi nisu priložene vjerodostojne isprave, ali je u tužbi iznesena osnova i visina dugovanja i naznačeni dokazi na temelju kojih se može utvrditi istinitost tužbenih navoda.
U platnom nalogu sud će izreći da je tuženik dužan u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana, nakon primitka platnog naloga udovoljiti zahtjevu tužbe zajedno s troškovima koje je sud odmjerio ili u istom roku podići prigovore protiv platnog naloga. U platnom nalogu sud će tuženika upozoriti da će odbaciti nepravodobno podnesene prigovore.
Tuženik je dužan učiniti vjerojatnim činjenice na kojima temelji svoj prijedlog da se ukine europski platni nalog.
Odluka o troškovima u postupcima arbitraže (RH)Prilikom podnošenja tužbe , protutužbe odnosno prigovora radi prebijanja tužitelj ( protutužitelj odnosno tuženik ) je dužan uplatiti u korist Sudišta upisnu pristojbu prema tarifi Sudišta koja je sastavni dio ove odluke.
Pravilnik o arbitraži pri Stalnom izbranom sudištu Hrvatske gospodarske komore (Zagrebačka pravila) (RH)(3) Tuženik može protiv platnog naloga podnijeti prigovor u roku od 8 dana, a u mjeničnim i čekovnim stvarima u roku od 3 dana od dostavljanja platnog naloga. U prigovoru tuženik je dužan imenovati arbitra u smislu odredaba Zakona o arbitraži i Pravilnika.
Sudski poslovnik (RH)Sudovi koji koriste sustav eSpisa kad je privatni tužitelj oslobođen od plaćanja troškova kaznenog postupka, ova će se činjenica upisati u sustav eSpis, a učinjeni izdaci naplatit će se po službenoj dužnosti od osobe koja je pravomoćnom sudskom odlukom dužna da ih naknadi.
Zakon o kaznenom postupku (RH)2. točke 1. do 5. ovog članka, osim onih koji su nastali u tijelima koja se financiraju iz državnog proračuna te nužni izdaci postavljenog branitelja i postavljenog opunomoćenika oštećenika kao tužitelja u postupku zbog kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti, isplaćuju se iz sredstava tijela koje vodi kazneni postupak, a naplaćuju kasnije od osoba koje su ih dužne ... naplaćuju ...
branitelja i opunomoćenika privatnog tužitelja ili oštećenika dužna je platiti zastupana osoba, bez obzira na to tko je prema odluci suda dužan podmiriti troškove kaznenog postupka, osim ako prema odredbama ovog Zakona nagrada i nužni izdaci branitelja padaju na teret proračunskih sredstava. Ako je okrivljeniku branitelj bio postavljen, nagrada i nužni izdaci branitelja isplatit će se branitelju iz proračunskih sredstava. Tako će se postupiti i ako je oštećeniku kao tužitelju ...
Mjere praćenja platnog prometa mogu trajati najdulje godinu dana. Čim prestanu razlozi praćenja državni odvjetnik je dužan obavijestiti suca istrage koji rješenjem obustavlja praćenje. Ako državni odvjetnik odustane od kaznenog progona ili ako prikupljeni podaci nisu potrebni za kazneni postupak, uništit će se podaci o praćenju pod nadzorom suca istrage koji o tome sastavlja posebni zapisnik. Rješenje o praćenju državni odvjetnik dostavlja osobi protiv koje je bilo naloženo, uz optužnicu ili uz
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencija iz područja zaštite od požara (RH)... zaduženja , ime i prezime, OIB, datum, mjesto i državu rođenja nadzirane fizičke osobe i adresu ili opis mjesta inspekcijskog nadzora, naziv i sjedište nadzirane pravne osobe i adresu ili opis mjesta inspekcijskog nadzora, naziv i sjedište nadzirane pravne osobe i adresa ili opis mjesta inspekcijskog nadzora, datum izvršenog ... izvršenih ... optužnog ... počinjenja ...
Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći (RH)(3) Korisnik je dužan već uz tužbu ili drugi podnesak ili radnju za koju se traži oslobođenje od plaćanja sudske pristojbe priložiti rješenje o odobravanju korištenja sekundarne pravne pomoći, rješenje o oslobođenju od plaćanja troškova sudskog postupka ili rješenje o oslobođenju od plaćanja sudskih pristojbi, odnosno naznačiti da je takav zahtjev podnesen.
Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (RH)da je na temelju neke od odredaba iz članka 82.-87. ovoga Zakona ovlaštena koristiti se autorskim djelom bez autorovog odobrenja ili bez autorovog odobrenja i bez plaćanja naknade, može podnijeti tužbu protiv autora odnosno druge osobe koja je primijenila tehničke mjere ili koja ima ovlast i mogućnost otkloniti ih, u kojoj zahtijeva omogućavanje pristupa autorskom djelu i njegovo korištenje u skladu s ograničenjem iz nekog od članaka 82.-87. ovoga Zakona. Tužitelj je u tužbi dužan ...
Obiteljski zakon (RH)(3) U parnici iz stavka 1. ovoga članka ili u posebnom postupku osiguranja sud može na prijedlog roditelja donijeti privremenu mjeru o zabrani naplate uzdržavanja na temelju ovršne isprave kojom je ono određeno do pravomoćnog okončanja spora. Ta se zabrana može odnositi samo na prisilne naplate pojedinih tražbina za uzdržavanje nastalih nakon dana podnošenja tužbe , s time da sud kao dan na koji se odnosi zabrana može odrediti i koji kasniji dan.
(1) Ako je pravo na uzdržavanje djeteta iz članka 210. ovoga Zakona utvrđeno ovršnom ispravom, roditelj može tužbom predložiti da sud odlukom utvrdi njegovu smanjenu obvezu uzdržavanja čim nastanu okolnosti uslijed kojih je do toga došlo. U toj tužbi roditelj je dužan naznačiti smanjeni iznos za koji smatra da ga je još uvijek dužan plaćati .
(2) Ako nađe da je prijedlog za smanjenje obveze uzdržavanja u cijelosti ili djelomično osnovan, sud će u presudi kojom će odlučiti o tužbi iz stavka 1. ovoga članka po službenoj dužnosti izreći koliko je roditelj dužan plaćati za uzdržavanje u smanjenom iznosu, i to od dana podnošenja tužbe ili kojeg drugog dana poslije toga dana, ili će taj prijedlog u cijelosti odbiti kao neosnovan.
(3) U parnici iz stavka 1. ovoga članka ili u posebnom postupku osiguranja sud može na prijedlog roditelja donijeti privremenu mjeru o zabrani naplate određenog dijela uzdržavanja na temelju ovršne isprave kojom je ono određeno do pravomoćnog okončanja spora. Ta se zabrana može odnositi samo na prisilne naplate pojedinih tražbina za uzdržavanje nastalih nakon dana za koji je u tužbi predloženo da se utvrdi kao dan smanjenja obveze za uzdržavanje, s time da sud kao dan na koji se odnosi
(4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sud može staviti izvan snage ili izmijeniti tijekom prvostupanjskoga postupka. U rješenju kojim će o tome odlučiti sud je dužan odrediti hoće li se i nakon njegova donošenja moći i u kojem iznosu tražiti ovrha radi naplate pojedinih od mjesečnih obroka uzdržavanja na koje je tužitelj stekao pravo na temelju rješenja koje je stavljeno izvan snage ili je izmijenjeno.
Zakon o posebnom porezu na kavu (RH)(4) O izvršenom privremenom oduzimanju kave inspektor je dužan odmah izvijestiti nadležno tijelo kojem je podnio optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja, radi daljnjeg postupanja s privremeno oduzetom robom.
Opći porezni zakon (RH)(1) Ako ovršenik izjavi da su popisane pokretnine vlasništvo treće osobe, a za to ne pruži dokaze ni on ni treća osoba, ovrhovoditelj može popisati i te predmete, ali je tu treću osobu dužan uputiti da podnese tužbu sudu u roku od osam dana od dana dostave obavijesti o popisu radi dokazivanja svoga prava vlasništva. Ako u tom roku ne podnese dokaz da je tužba podnesena sudu, ovrha će se nastaviti kao da nije bilo prigovora.
Statut hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (RH)(3) Neplaćanje članarine po drugoj opomeni razlog je za pokretanje stegovne odgovornosti i podnošenja stegovne prijave stegovnom tužitelju Komore. Prva opomena se dostavlja u roku 15 dana od dospijeća članarine, a druga 15 dana od isteka roka dospijeća prve opomene. Stegovnu prijavu dužan je podnijeti glavni tajnik Komore.
Ispunjeni su zakonski uvjeti iz čl. 305. st. 5. Zakona o kaznenom postupku da se optuženiku sudi u odsutnosti jer unatoč određivanja pritvora i raspisivanja međunarodne tjeralice nije uhićen, pa je očigledno da je on nedostupan državnim tijelima Republike Hrvatske, a obzirom na međusobnu povezanost radnji sva tri optuženika koje su im optužbom stavljene na teret, razdvajanje kaznenog postupka protiv jednog optuženika ne ukazuje opravdanim.
...... platio niti polovicu dužnog iznosa uzdržavanja kao i da dalje neredovito plaća uzdržavanje. Međutim, u odredbi čl. 51. OKZRH propisano je pod kojim će se uvjetima izvršiti opoziv uvjetne osude, a isto tako je propisano da sud može osloboditi osuđenika ispunjenja nametnute obveze ili je zamijeniti drugom odgovarajućom obvezom predviđenom zakonom, ako se utvrdi da osuđenik iz opravdanih razloga ranije postavljenu obvezu ne može ispuniti. Kako je optuženik ... dužan ...
...... naplaćenih mandatnih kazni temeljem obavljanja inspekcijskog nadzora prisvojila 51.000,00 kn, počinivši time kazneno djelo pronevjere iz čl. 345. st. 3. KZ, navodeći da je djelo počinila u stanju nužde i pod strašnim pritiscima i prijetnjama upućenim od ¦. S. da mu pod svaku cijenu vrati dug ... počinitelja ... počinio ... optuženici ... prisilio ... dug ... naplaćenih ...
...... tužbi , tužba se podnosi u roku od tri mjeseca od dana kada je osoba ovlaštena na podnošenje privatne tužbe saznala za kazneno djelo i počinitelja . Kako se inkriminirani događaj desio 8. rujna 1995. godine, čemu je privatni tužitelj bio nazočan, to mu je istog trenutka bilo poznato i djelo i počinitelj , pa je rok za podnošenje privatne tužbe istekao dana 8. prosinca 1995. godine. A kako je privatna tužba ... tužba ... tužbu ... tužba ... tužbi ... dužan ...
...optuženika ) nije postalo pravomoćno, ne može se protiv optuženika , koji je na temelju tjeralice lišen slobode, ukinuti pritvor uz davanje jamstva da do konca krivičnog postupka neće pobjeći, već će sud nakon pravomoćnosti rješenja o dopuštenosti ponavljanja krivičnog postupka obustaviti izvršenje kazne, jer optuženik ima status osobe na izdržavanju kazne a ne status pritvorenika. Sud u takvoj procesnoj situaciji, na prijedlog državnog odvjentika, može protiv optuženika ...
...... počinjenja djela počinje teći zabranjenom radnjom, odnosno propuštanjem dužne radnje i traje sve dok kaznenim djelom zabranjeno stanje traje. U konkretnom slučaju, zabranjeno stanje, prema činjeničnom opisu djela iz optužnog prijedloga trajalo je sve do podnošenja optužnog ... počinjenja ...
...Privatni tužitelj koji je odustao od tužbe i s okrivljenikom se nagodio o međusobnim troškovima dužan je sudu platiti paušalnu svotu (članak 87. stavak 2. točka 6. ZKP-a), jer nagodba o međusobnim troškovima ne može obuhvaćati i paušalnu svotu.
...Kad je optuženiku u tijeku istrage određen pritvor na temelju članka 182. stavak 2. točka 1. ZKP (jer se krije i zbog toga je naređeno izdavanje tjeralice ), a suđeno mu je u odsutnosti, onda se u vrijeme donošenja presude kojom je optuženik oglašen krivim i osuđen, nisu ispunile zakonske pretpostavke da se protiv njega na temelju članka 343. stavak 2. ZKP ponovno odredi pritvor, budući da je već doneseno rješenje o određivanju pritvora.
...Pretpostavke za nadležnost suda mjesta izvršenja ugovora jest postojanje izričitog sporazuma stranaka o mjestu gdje je tuženik dužan izvršiti ugovor.
...U odgodi izvršenja radi naplate pravomoćne presuđene neimovinske (nematerijalne) štete treba svakako voditi računa i o odredbi iz čl. 216. Zakona o obveznim odnosima koja (i za slučaj revizijskog uspjeha tuženika -revidenta) praktički isključuje mogućnost protuizvršenja. To ne mora biti razlog za beziznimnu odgodu izvršnog postupka, ali svakako nalaže veći oprez u primjeni pojma o "znatnijoj šteti" koja bi inače nastala dužniku ( ovršeniku ), uključujući tu i moguće davanje
...Na utuženu zateznu kamatu ne može se zahtijevati daljnja zatezna kamata prije isplate glavnoga duga , pa kad je glavni dug plaćen u tijeku parnice, zatezne kamate na iznos obračunate a neisplaćene kamate pripadaju tek od isplate glavnog duga a ne od dana podnošenja tužbe .
...Tuženik koji je osporavao očinstvo djeteta a potom ga je priznao nakon provedenog medicinskog vještačenja, dužan je platiti troškove medicinskog vještačenja isplaćenog iz sredstava suda koji je proveo postupak. To zato jer se ima smatrati da je on te troškove skrivio pa se na parnične troškove u ovakvom statusnom sporu ne primjenjuje čl. 272. Obiteljskog zakona.
...U situaciji kad prekršajni postupak nije završen jer nije odlučeno o žalbi okrivljenika (izgubljen spis), a nastupila je apsolutna zastara vođenja prekršajnog postupka, tuženica Republika Hrvatska došla je u zakašnjenje za vraćanje tužitelju oduzetih novčanih sredstava najkasnije danom kad je nastupila apsolutna zastara vođenja prekršaj¬nog postupka, pa je od tog dana pored vraćanja oduzetog novca dužna platiti i kamatu.
...Ne smatra se priznanjem tužbenog zahtjeva izjava tuženika kojom ne osporava dug i predlaže plaćanje u obrocima, jer je izjava o priznanju tužbenog zahtjeva relevantna samo ako je poduzeta izričito, zbog čega neosporavanje činjenica na kojima se temelji zahtjev, nije i priznanje tužbenog zahtjeva.
...... prvotuženi glavni dužnik a ostali tuženi solidarni jamci, ne znači da su oni ujedno i jedinstveni suparničari, već su oni obični suparničari odnosno solidarni dužnici , budući se ne mogu smatrati jednom parničnom strankom jer se niti prema zakonu a niti prema prirodi pravnog odnosa, spor ne mora riješiti prema svima na jednak način, iz čega proizlazi da donošenjem pravomoćne i ovršne presude u odnosu na neke solidarne dužnike ... dužnika ...
...Kada ima više nasljednika iza ostavitelja, oni odgovaraju solidarno za dugove ostaviteljeve i to svaki do visine vrijednosti svojeg nasljed- nog dijela, bez obzira da li je izvršena dioba nasljedstva, iz kojeg razloga nema bitnog utjecaja na odluku o tužbenom zahtjevu tužitelja , činjenica da je tuženik samo jedan od nasljednika u ostavinskom postupku.
...Protutužbenim zahtjevom tuženik ostvaruje protiv tužitelja samostalan tužbeni zahtjev, pa ako se radi o novčanim potraživanjima, sud je dužan u presudi, ako utvrdi postojanje potraživanje tužitelja iz tužbenog zahtjeva i tuženika iz protutužbenog zahtjeva, izvršiti prebijanje utvrđenih potraživanja stranaka, dok u slučaju da tuženik izjavi prigovor prijeboja , sud može odlučivati samo u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva.
...Ispunjene su pretpostavke za donošenje presude bez održavanja rasprave i kada tuženik u odgovoru na tužbu ne ospori utuženo potraživanje od tužitelja , ali zatraži od tužitelja da mu omogući obročnu otplatu duga , uz uvjet da ne postoje nikakve druge smetnje za donošenje presude bez održavanja glavne rasprave.
...naloženo plaćanje mjesečne obveze uzdržavanja za zajedničko mldb. dijete “na ruke” tuženiku , kao ocu i skrbniku koji je dužan izvršavati obiteljsku skrb i brinuti o uzdržavanju zajedničkog mldb. djeteta, tužiteljica svoju obvezu može izvršavati i na drugi način u skladu sa suvremenim mogućnostima plaćanja novčanih obveza i to putem pošte, tekućih računa ili na štedni račun, s time da je to dužna ... tuženik ...
...odgovornošću kao počinitelja kaznenog djela povrede dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti ili nesposobnosti za plaćanje iz čl. 626. st. 1. toč. 2. Zakona o trgovačkim društvima – dalje: ZTD, kada optuženik ... platiti ...
...U slučaju da tuženik (osiguravatelj) nije uspio dokazati da je tužitelj (osiguranik) mjesto nesreće napustio zbog prikrivanja stanja alkoholiziranosti, te kada su odredbe iz Uvjeta kasko osiguranja neodređene u vezi su oslobođenjem osiguravatelja plaćanja nastale štete na osiguranikovom vozilu, tada je osiguravatelj na temelju ugovornog odnosa dužan naknaditi osiguraniku u cijelosti nastalu štetu.
...Kad se kazna zatvora zamjenjuje radom za opće dobro na slobodi, izreka presude mora sadržavati broj radnih dana (čl. 54. st. 3. KZ), rok u kojem je optuženik dužan izvršiti radne dane na slobodi te odluku o tome da će se kazna zatvora izvršiti – ako optuženik ne izvrši u cijelosti ili djelomično rad za opće dobro istekom određenog roka (čl. 54. st. 5. KZ), razmjerno neizvršenom radu za opće dobro.